Vodič kroz hadž, muslimansko hodočašće
Milioni muslimana iz cijelog svijeta obavljaju rituale hadža svake godine.
Svake godine milioni muslimana iz cijelog svijeta okupljaju se u Meki kako bi obavili hadž – muslimansko hodočašće.
Hadž je postao obavezan za svakog sposobnog punoljetnog muslimana koji ima finansijske mogućnosti da ga obavi, nakon “oproštajnog hodočašća” poslanika Muhammeda 632. godine.
Prema islamskoj tradiciji, Kabu, crnom svilom obloženu kamenu strukturu u srcu Velike džamije u Meki, izgradili su poslanik Ibrahim i njegov sin Ismail.
Svake godine na hodočašće putuje između dva i tri miliona ljudi.
Međutim, zbog pandemije korona virusa 2020. godine bilo je samo 10.000 hodočasnika. Sljedeće godine bilo ih je 58.700, a prošlogodišnja brojka ponovno je porasla na milion.
Hadž je duhovni, emocionalni i fizički izazov koji testira strpljenje i temperament hodočasnika.
Dešava se u zul-hidžetu, 12. i posljednjem mjesecu islamskog lunarnog kalendara, između osmog i 13. dana u mjesecu.
Ove godine hadž se održava između 26. juna i 1. jula. Donosimo pregled onoga šta se dešava tokom tih dana:
1. dan
Namjera i ihram – Prvi obred hadža je čista namjera i ulazak u ihram, sveto stanje hodočasnika, prilikom prelaska vanjskih granica Meke, zvanih Miqat.
Ulazak u ihram podrazumijeva nošenje obične odjeće, dva nesašivena komada platna za muškarce ili široku odjeću za žene, kao i poštivanje određenih pravila, kao što je neprepuštanje ljutnji ili upuštanje u seksualnu aktivnost.
Hodočasnici zatim obavljaju tawaf, što znači sedam puta kružiti oko Kabe u smjeru suprotnom od kazaljke na satu i sai, odnosno trčanje između brda Safa i Marwa.
Mina, grad šatora – Nakon toga, hodočasnici putuju pješke hodočasničkim stazama ili autobusom na putovanje od osam kilometara do Mine, grada šatora nedaleko od Meke.
Hodočasnici provode dan u Mini, krećući sljedećeg jutra u zoru. Većina vremena na Mini se provodi u molitvi, dovama i spominjanju Allaha (Boga).
2. dan
Dan Arefata – Dan Arefata se smatra jednim od najvažnijih dana, ne samo hadža, već i islamskog kalendara. Nakon što su prešli 15 kilometara putovanja od Mine, hodočasnici provode dan na Brdu milosti u molitvi s poštovanjem.
Ovaj čin je poznat kao vukuf, čin stajanja pred Allahom od podneva do zalaska sunca.
Mjesto je posebno cijenjeno kao mjesto gdje je poslanik Muhammed održao svoju posljednju propovijed. Širom svijeta mnogi muslimani odlučuju postiti na ovaj dan.
Odlazak u Muzdalifu – Nakon zalaska sunca, kreće put u Muzdalifu, dug 11 kilometara, gdje će hodočasnici provesti noć pod zvijezdama. Mnogi, također, počinju skupljati 49 kamenčića ovdje za obrede sljedećeg dana, na koje će ponovno otići neposredno prije izlaska sunca.
3. dan
Nahr i kamenovanje šejtana (rami) – 10. zul-hidždžeta je Kurban-bajram, dan koji muslimani širom svijeta slave kao najveći od dva muslimanska praznika.
Napuštajući Muzdalifu, hodočasnici se vraćaju u Minu prije zore kako bi obavili prvi rami, bacajući sedam kamenčića na najveći od tri stupa poznat kao Jamarat al-Aqaba.
Ovaj čin je simbolično kamenovanje đavola, odnosno šejtana, utemeljeno na historijskoj tradiciji. Muslimani vjeruju da je Bog rekao poslaniku Ibrahimu da žrtvuje svog sina kao dokaz svoje vjere.
Vjeruje se da se na tom mjestu u Mini pojavio šejtan i pokušao odgovoriti Ibrahima da posluša zapovijed. Ibrahim je odgovorio bacanjem kamenja kako bi ga prestrašio.
Muslimanski hodočasnici bi, također, trebali žrtvovati životinju, poznatu kao nahr. Pogodna je ili deva ili janje, a meso treba podijeliti onima kojima je potrebno. Hodočasnici mogu ili kupiti kupone/vaučere za žrtvu, na kojima stoji da je žrtva prinesena u njihovo ime ili sami izvršiti žrtvu.
4. i 5. dan
Čin bacanja kamenja se ponavlja sljedeća dva dana, gađajući tri stupa koristeći sedam kamenčića svaki redom, počevši s Jamarat al-Ula (mali stup), zatim Jamarat al-Wusta (drugi/srednji stup) i konačno Jamarat al-Aqaba (treći/veliki stup).
6. dan
Halq ili taqsir – Po završetku ramija, 12. dana zul-hidžeta, muškarci briju glave (halq) ili podrezuju kosu (taqsir). Žene mogu podšišati kosu.
Oproštajni tawaf – Nakon toga hadžije mogu skinuti svoju ihramsku odjeću. Mnogi će potom krenuti u Meku da ponovno obave tawaf i sai.
Kada je to učinjeno, oni se vraćaju u svoj kamp u Mini, obilježavajući završetak hadža.
Mnogi hodočasnici, također, posjećuju Medinu, drugi najsvetiji grad u islamu, prije nego što krenu kući. Medina nije dio hodočašća, ali se smatra mjestom gdje je poslanik Muhammed sahranjen zajedno sa svojim najbližim drugovima (ashabima).
