Gdje će nas odvesti utrka u naoružanju Irana i Izraela?

Fatima Alsamadi, istraživačica Al Jazeerinog Centra za studije i stručnjakinja za iranska pitanja, smatra da su međusobne prijetnje Izraela i Irana zapravo stvarne prijetnje koje nisu uobičajene i ne spadaju u verbalni rat između dvije strane.

To se, između ostalog, odnosi i na otkrivanje novih vrsta naoružanja i pokretanje vojnih manevara.

Alsamadi je objasnila, prilikom gostovanja u programu Al Jazeere Arabic ”Iza vijesti”, da je eskalacija sukoba u sivoj zoni između dvije strane poprimila uzlaznu putanju i da bi mogla doseći veći nivo eskalacije.

Skrenula je pažnju da nivo aktivnosti u regiji upućuje na to.

Iran je predstavio novu balističku raketu dometa 2.000 kilometara, koja nosi bojevu glavu od 1.500 kilograma, naglasivši kako time želi poslati poruku neprijateljima da je odlučan zaštititi svoju sigurnost i svoje prijatelje.

Snabdijevanja Damaska sistemom Khordad 15

Uporedo s tim, Izrael je saopćio da naredne sedmice namjerava pokrenuti vojne manevre, simulirajući rat na nekoliko frontova, dok iz Washingtona i Teherana stižu pozitivni komentari u vezi s iranskim nuklearnim pitanjem.

Fatima Alsamadi smatra da je ovakvo otkriće Irana važno u okviru dimenzija sukoba u regiji, s obzirom na to da je jedna od glavnih prednosti Irana njegov raketni kapacitet.

Ovaj dodatak u osnovi spada u okvir jačanja snaga za odvraćanje u suočavanju s izraelskim prijetnjama.

Također, smatra da je to dio novog pristupa u regiji, od kojih je najvažniji nastojanje Irana da pronađe novu formulu za konfrontaciju s Izraelom u Siriji.

Skrenula je pažnju na izvještavanja o nastojanju Teherana da ojača odbrambene sisteme u Siriji te priče o snabdijevanju Damaska sistemom Khordad 15, koji je sličan ruskom sistemu S-300.

Fatima Alsmadi smatra da zemlje regije moraju uspostaviti zajednički regionalni sigurnosni sistem koji će garantirati njihove interese i sigurnost.

Obnavljanje saudijsko-iranskih odnosa mogao bi biti početak stvaranja ovog sistema, posebno ako se pređe na praktične poteze.

Što se tiče iranskog nuklearnog projekta, ističe da Teheran posljednjih mjeseci vodi politiku zasnovanu na smirivanju tenzija s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) i ne želi se u potpunosti povući iz daljih pregovora.

Pojačava se iransko prisustvo u sjevernoj regiji

U slučaju da se vrati pregovorima, to neće značiti otvaranje nove stranice između Teherana i Washingtona, jer će tenzije ostati i dalje prisutne.

Khalil al-Anani, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa, istraživač Arapskog centra u Washingtonu, smatra da se ove uzajamne prijetnje mogu posmatrati kroz niz tačaka.

Prva se tiče saudijsko-iranskog približavanja, koje je osujetilo ranije pripremljene izraelske planove, čiji je cilj formiranje neke vrste fronta između arapskih sunita i Izraela koji bi se suprotstavio onome što Izrael vidi kao iransku prijetnju.

Anani je tokom gostovanja na Al Jazeeri spomenuo da je jedna od tih tačaka i rehabilitacija režima Bashara al-Assada i njegova integracija u arapski sistem.

Time se pojačava iransko prisustvo u sjevernoj regiji, što Izrael vidi kao opasnost.

Tu su i stidljivi razgovori o nastavku pregovora između Washingtona i Teherana, a to je također važno pitanje za Tel Aviv.

Među posljednjim tačkama je unutrašnja kriza u Izraelu, s obzirom na to da izraelske vlade obično nastoje izvesti unutrašnje krize te skrenuti pažnju s unutrašnjih problema na vanjske neprijatelje.

Međutim, u isto vrijeme naglašava da se izraelske prijetnje moraju shvatiti ozbiljno, napominjući da je američki stav nejasan i dvosmislen, što ohrabruje Izrael da to iskoristi kontekstu slabosti administracije američkog predsjednika Joea Bidena, koji je zaokupljen drugim raznim pitanjima.

Svaki napad predstavljao bi vrlo opasan pomak

Anani je dodao da su male šanse da dođe do ​​izraelskih napada na Iran bez američkog zelenog svjetla i evropskog odobrenja.

Smatra da u ovoj fazi teško može doći do takvog odobrenja, jer bi svaki napad predstavljao vrlo opasan pomak, koji može otvoriti vrata regionalnom ratu, čije je rezultate teško predvidjeti na svim stranama.

Stručnjak za međunarodne odnose smatra da postoji hitna potreba za smanjenjem eskalacije u arapskoj regiji, ističući da će se svaki napredak u iranskom nuklearnom pitanju pozitivno odraziti na regiju.

Smatra da arapskim zemljama nije u interesu da dođe do bilo kakve konfrontacije Izraela s Iranom, jer se posljedice i efekti takvih dešavanja neće zaustaviti samo na ove dvije strane.