Zašto arapski pokušaji normalizacije odnosa nailaze na izraelski ekstremizam

Dok Izrael tone u složenu političku močvaru, mi koji se zalažemo za mir otkrivamo da razmišljamo o prirodi Izraela s kojim ćemo živjeti, gdje postoji opasna mješavina žestoke mržnje prema Palestincima, alarmantno odustajanje od bilo kakvih mirovnih napora između Palestinaca i Izraelaca, te odlučno nastojanje da se demontira izraelski pravosudni sistem pod izgovorom njegove reforme.

Svi ovi elementi ugrožavaju odnose Izraela, ne samo sa značajnim segmentima njegovog društva već i s njegovim regionalnim saveznicima i Washingtonom.

Ovo su stavovi libanskog novinara Nadima Koteicha koje je naveo u svom članku objavljenom u novinama The Times of Israel. U tekstu se bavi ekstremističkom politikom Izraelske vlade i stavovima nekih njenih ministara te šta bi to moglo značiti za mirovne sporazume između pojedinih arapskih zemalja i Tel Aviva.

Koteich, koji se u članku predstavio kao branitelj mira, rekao je da je drska izjava izraelskog ministra finansija Bezalela Smotricha u Parizu da “ne postoji nešto što se naziva palestinski narod”, dok je stajao ispred karte s prikazom izraelskih granica koje zadiru u Jordan, imala dubok utjecaj na oblikovanje arapskih percepcija.

Priroda sukoba

Štaviše, kaže Koteich, Izraelski parlament odlučio je poništiti dio zakona iz 2005. koji zahtijeva uklanjanje četiri izraelska naselja na sjevernoj Zapadnoj obali kao i zakon koji zabranjuje izgradnju novih naselja na Zapadnoj obali.

Smatra da sadašnja kriza otkriva pravu prirodu sukoba između zemalja arapske osovine mira i Izraela, budući da razotkriva očitu kontradikciju svojstvenu karakteru izraelske države. Dok Izrael ostvaruje zapažena postignuća u oblasti tehnologije, nauke, vojne industrije i medicinskih otkrića, istovremeno krije oštar kontrast regresivnih stavova i vjerskog ekstremizma.

“Kao arapskog zagovornika mira, nedavni razvoj događaja me navodi na pomisao da se protivnici mira u Izraelu čine radikalnijima i tvrdoglavijima od svojih arapskih kolega”, rekao je Koteich.

Dodao je da otvoreno religiozni Izrael, o čemu govori primjer vlade premijera Benjamina Netanyahua, zanemaruje činjenicu da se arapske zemlje osovine mira gorljivo bore protiv fanatizma i ekstremizma u svojim društvima.

To nameće dva važna pitanja: Kako se te arapske zemlje mogu pomiriti sa suživotom s izraelskim ekstremizmom? Ako zemlje osovine mira ozbiljno namjeravaju izolirati ekstremiste unutar svojih društava, kako mogu prihvatiti prisustvo ekstremista u izraelskom društvu, pogotovo kada su na visokim pozicijama vlasti?

Na kraju svog članka Koteich se zapitao: Zašto se svi teorijski i praktični koraci koje Arapi poduzimaju kako bi podstakli mir s Izraelom susreću s rastućim valom izraelskih frakcija koje pokazuju sve više fundamentalizma, fanatizma i ekstremizma?