Ukrajinsko novo oružje će prisiliti Rusiju na promjene: Prilagođavanje ili katastrofa

Najavama američkog slanja oružja dugog dometa Ukrajini uslišene su molbe ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za raketama kojima bi mogao napasti mete duboko iza linije fronta.

Sada, ruske snage morat će se prilagoditi novim okolnostima ili će se suočiti sa potencijalno katastrofalnim gubicima.

Novo oružje, bombe malog promjera lansirane sa zemlje (GLSDB), omogućit će ukrajinskoj vojsci da pogodi mete koje su udaljene duplo više u poređenju sa onima koje sada može gađati američkim sistemom HIMARS.

GLSDB ima domet od 151 kilometar i Ukrajina s njim može gađati rute snabdijevanja ruskih snaga istočno od fronta, kao i dio okupiranog Krima. To oružje trebalo bi biti uključeno u novi paket pomoći, o čemu je izvijestio Reuters.

Ako se to desi, Rusija će morati svoje zalihe povući dublje u unutrašnjost svoje teritorije, zbog čega će njeni vojnici biti ranjiviji, a planovi o novoj ofanzivi doživjeti komplikacije.

„To bi moglo značajno usporiti ruski napad“, kaže Andrij Zagorodnjuk, bivši ministar odbrane Ukrajine.

„Kao što je HIMARS značajno uticao na tok događaja, to bi mogle ove rakete, možda i još više“.

Bomba sa motorom

GLSDB je GPS-om vođena klizeća bomba koja može manevrirati kako bi pogodila teže dostupne mete kao što su komandni centri. Prave ih zajedno Saab AB i Boeing Co, a kombiniraju bombu malog promjera (SDB) GBU-36 sa raketnim motorom M26, a SAD u zalihama ima obje te komponente.

Još nije kompatibilan sa HIMARS-om, ali SAD Ukrajini može isporučiti nove lansere za rakete, tvrde izvori. GLSDB bi mogao biti isporučen najranije u proljeće 2023, prema dokumentu u koji je Reuters imao uvid.

Kada je SAD u junu počeo Ukrajini isporučivati HIMARS, snabdio ju je raketama dometa 77 kilometara, što je bilo veliko pojačanje za ukrajinsku vojsku, koja je tim projektilima uništavala ruska skladišta municije i oružja.

Kada Ukrajina dobije nove klizeće bombe, tvrde vojni eksperti, Rusija će morati svoja skladišta udaljiti još više od linije.

„Trenutno ne možemo dobaciti do ruskih vojnih objekata koji su udaljeni 80 kilometara“, kaže ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Musijenko.

„Ako bismo ih mogli gađati na cijeloj teritoriji do ruske granice ili na okupiranom Krimu, što bi sigurno umanjilo napadački potencijal ruskih snaga“.

Od ključne je važnosti to što bi Ukrajina uskoro mogla gađati svaku tačku okupirane rute do Krima, koja ide preko Berdjanska i Meliropolja. To znači da će Rusija morati preusmjeriti svoje kamione za snabdijevanje na put preko Krimskog mosta, koji je teško oštećen u napadu u oktobru.

„Rusija koristi Krim kao veliku vojnu bazu iz koje šalje pojačanja za svoje snage na istočnom frontu“, kaže Musijenko.

„Da imamo artiljeriju dometa 150 kilometara, mogli bismo gađati mete i poremetiti logističku konekciju sa Krimom“.

Osim utjecaja na logistiku, oružje dugog dometa u ukrajinskom arsenalu moglo bi dodatno poljuljati rusko samopouzdanje.

Moguća isporuka i raketa još dužeg dometa

Za administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, odluka o slanju GLSDB-a Ukrajini je korak bliže ukrajinskim molbama za Vojnim taktičkim sistemom projektila (ATACMS) dometa 297 kilometara, koji Bijela kuća još ne želi odobriti, zbog brige o još većoj eskalaciji rata.

Klizeće bombe nisu tako moćne kao ATACMS, ali su mnogo jeftinije, manje i lakše za isporuku, što ih čini podobnijim za Ukrajinu i njen cilj da poremeti ruske operacije i stvori taktičku prednost.

Ipak, Tom Karako, ekspert za oružje i sigurnost u Centru za strateške i međunarodne studije, kaže da je moguće da Ukrajinci u nastavku konflikta dobiju i projektile još dužeg dometa.

„Često smo slušali da administracija govori da će ići do određene tačke, ali ne i dalje”, rekao je.

“A onda, kako se situacija pogoršavala, išli su još dalje“.

To je bio slučaj sa HMARS-om, sistemom projektila Patriot, a nedavno i sa tenkovima Abrams, koje Ukrajina ranije nije uspijevala dobiti.

No, sada, fokus je na tome koliko brzo GLSDB može biti isporučen Ukrajini, tvrdi Zagorodnjuk.

„Ako ubrzaju, to bi mnogo promijenilo situaciju na ratištu“.