NI: Kako je Biden postavio Kinu na pravo mjesto

Održan svega tri dana nakon što je američki borbeni avion oborio izvidnički kineski balon, govor predsjednika Joea Bidena o stanju nacije zvučao je nevjerovatno benigno prema Pekingu, piše Dean P. Chen u kolumni objavljenoj u National Interestu.

“Da ne bude zabune, predsjednik je ponovio dosljedne teme ‘takmičenja s Kinom’ i govorio je kako su ‘autokratije postale slabije, a ne jače’. Čak je u jednom trenutku povikao ‘navedite mi jednog svjetskog lidera koji bi zamijenio mjesta sa Xi Jinpingom, imenujte mi jednoga!’. Ali, on je također potvrio da ‘ne želi sukob’ i izjavio je da je ‘posvećen saradnji s Kinom tamo gdje to može unaprijediti američke interese i koristiti svijetu'”, podsjeća Dean P. Chen.

Dalje navodi da Biden nije eksplicitno spomenuo balon, niti odgovor američke vojske, kao i da je umjesto toga dvosmisleno rekao: “Da ne bude zabune: kao što smo jasno dali do znanja prošle sedmice, ako Kina postane prijetnja za naš suverenitet, mi ćemo djelovati kako bismo zaštitili svoju državu. Što smo i učinili.”

Također podsjeća da je Biden na zasebnom događaju rekao reporterima da obaranje kineskog špijunskog balona neće “oslabiti” američko-kineske odnose.

“Jasno smo Kini rekli šta ćemo uraditi. Oni shvataju našu poziciju. Nećemo se povući. Učinili smo ispravnu stvar. Nije ovo pitanje slabljenja ili jačanja; to je samo realnost”, rekao j Biden.

Odmjeren pristup SAD-a

Ipak, Dean P. Chen ne smatra da je ovo preokret u američkog politici prema Kini.

“Biden se nije povukao sa ključnog američko-kineskog bojnog polja – a to je osiguravanje vrhunske tehnologije i dobavljačkih lanaca za poluprovodnike. Nadovezujući se na zakon o čipovima i nauci donesen u avgustu prošle godine, kako bi se promovisala proizvodnja poluprovodnika u SAD-u, bez kineskog uplitanja, Biden je izjavio: ‘Pobrinut ćemo se da dobavljački lanac za Ameriku počinje u Americi … Neću se izvinjavati što ulažemo kako bismo učinili Ameriku snažnom. Ulaganje u američke inovacije, u industrije koje će odrediti budućnost, i u kojima kineska vlada namjerava dominirati'”, piše on.

Dodaje da se nepridavanje značaja incidentu s kineskim balonom čini kao odmjeren pristup budući da Xijeva Kina otkriva znake rastuće domaće nestabilnosti i političke iracionalnosti.

“Kako je primijetio David Sanger u New York Timesu, Bidenova administracija vodi raspravu o tome koju će Kinu biti teže podnositi: ‘samouvjerenu silu u usponu ili onu koja se u proteklim mjesecima izgleda spotiče, nije u stanju upravljati krizom COVID-19 i pod velikim je stresom dok pokušava vratiti spektakularni ekonomski rast koji je bio ključ njenog uspjeha'”, piše Dean P. Chen.

“Očito, netransparentan autoritarni režim, obilježen nedostatkom slobodnih političkih promišljanja, uvijek je podložan nesmotrenim i nacionalističkim prekookeanskim poduhvatima. Dok Xi transformiše kineski politički sistem iz kolektivnog vođstva nakon Maoa u personalistički ili režim moćnika, efekat eho-komore može proizvesti još hrabrije, iako besciljne, vanjskopolitičke poduhvate koji bi lako mogli eskalirati tenzije u veće konfrontacije”, dodaje.

Potrebna ozbiljna istraga

On smatra da motivacija Pekinga da pošalje špijunski balon u SAD na, kako je naveo, arogantan način i uoči ključnog zvaničnog sastanka visokog nivoa s ciljem umirenja odnosa između SAD-a i Kine, zahtijeva ozbiljnu istragu.

“Bidenova administracija je zamjerila kineskoj vladi to što je grubo narušila američki nacionalni suverenitet, izazvaši otkazivanje u zadnji čas posjete Pekingu američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena 3. februara – najvišeg američkog zvaničnika koji je posjetio Kinu od 2018. godine”, piše Dean P. Chen.

Blinkenova posjeta trebala je uslijediti nakon Bidenovog sastanka s Xijem prošlog novembra na samitu G-20 u sklopu nastojanja da se smire sve trnovitiji odnosi između SAD-a i Kine.

“Je li Xi namjerno odobrio tu misiju kako bi testirao američku riješenost uprkos potencijalnim rizicima da bude otkriven i poremeti Blinkenovo putovanje? Ili je do unutrašnjeg lošeg upravljanja i nedostatka koordinacije i komunikacije između civilnih i vojnih birokratija? Ideja je da ljevica ne zna šta radi desnica. Bidenovi zvaničnici vjeruju da ‘ni više rukovodstvo Narodnosolobodilačke vojske niti Kineske komunističke partije, uključujući Xija, nije znalo za misiju špijunskog balona iznad SAD-a, i da Kina još pokušava shvatiti kako se to dogodilo'”, piše Dean P. Chen.

Dodaje da je Xi, da je pak znao za lansiranje balona i odobrio njegovu misiju, mogao potcijeniti snažne domaće reakcije u američkoj politici.

“Nepopustljiv stav i loše postupanje kineske vlade nakon ovog incidenta ukazuje na hirovitost autokrate opijenog vlastitom moći, propagadnom i samoispunjavajućim narativima”, smatra.

“Za Bidena bi moglo biti mudro da se suzdrži od pretjeranog podizanja tenzija sa Pekingom i da izbjegava satjeravati ratobornog Xija u ćošak dok ne bude bilo dostupno više činjenica i dok se iste ne procijene. Međutim, Washington mora biti spremniji da pojača svoju reakciju u suprostavljanju ne samo agresivnoj Kini, već još gore, nepouzdano”, zaključuje Dean P. Chen kolumnu objavljenu u National Interestu.