Dva mjeseca rata u Gazi: Koliko je svijet podijeljen?

Rat je podijelio svijet između onih koji pozivaju na primirje, onih koji podržavaju Izrael i onih koji su po strani.

Nakon što je Hamas napao Izrael, američki predsjednik Joe Biden doletio je u državu kako bi izrazio solidarnost (Reuters)

Dva mjeseca nakon što je Hamas napao jug Izraela 7. oktobra, smrt i razaranje uništili su regiju između rijeke Jordan i Sredozemnog mora. Borci Hamasa ubili su približno 1.200 ljudi i uzeli 240 osoba za taoce tokom svog napada.

Izrael je odgovorio smrtonosnim bombardiranjem i artiljerijskim napadima, uključujući i napade na terenu Gaze, ubivši više od 17.000 osoba, među kojima je najmanje 7.000 djece. U napadima izraelskih vojnika i naseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali ubijeno je više od 200 Palestinaca, a cijela sela su natjerana na iseljavanje.

Bolnice, škole i izbjeglički kampovi bili su mete, a bez presedana su na udaru bili i osoblje i ustanove UN-a.

U tom kontekstu produbili su se i diplomatski sukobi. Glasanje u UN-u, komentari javnosti i veliki diplomatski koraci u posljednja dva mjeseca naglasili su koliko je ovaj rat podijelio svijet.

Koji jezik koriste države?

Jezik je stalna stavka razdora između država dok se govori o ratu.

Svijet se nije složio treba li koristiti termin „prekid vatre“ ili „humanitarna pauza“ za opisivanje prestanka nasilja i neprijateljstava. Dok mnoge države zagovaraju prekid vatre, izraelski saveznici pozivaju na pauzu.

Prema UN-u, prekid vatre je „prekid svih akata nasilja protiv civilnog stanovništva“, dok je humanitarna pauza „privremeni prekid neprijateljstava isključivo u humanitarne svrhe“. Pauza ili primirje je privremeni prekid borbe za određeni vremenski period.

Al Jazeera je analizirala govore svjetskih čelnika u UN-u i ustanovila kako je 55 posto država pozvalo na „prekid vatre“ u Gazi. Među njima su, između ostalih, Argentina, Belgija, Kina, Gvajana, Turska i Venezuela.

Još 23 posto država pozivalo je na „humanitarnu pauzu“, a među njima su Australija, Kanada, Japan, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija. Druge države su koristile alternativne termine za pauzu poput „obustave“, „zastoja“. Preostale 22 nacije nisu o ovome govorile na UN-u.

Države su također bile podijeljene o tome da li nazivati Izraela okupatorom i da li govoriti o izraelskoj blokadi Pojasa Gaze i naseljima na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu.

Među analiziranim državama, njih 46 posto je koristilo termin „okupator“ kada su govorile o Izraelu ili su nazivale palestinsku teritoriju „okupiranom“, dok 54 posto nije to radilo. Samo 23 posto nacija je govorilo o izraelskoj blokadi Gaze, koristeći termine kao što su „opsada“ ili „zatvor na otvorenom“, a samo 30 posto ih je govorilo o izraelskim naseljima.

Kako su države glasale za UN rezolucije?

Vijeće sigurnosti UN-a glasalo je o pet rezolucija tokom rata i četiri nisu usvojene zbog neodlučnosti nacija i neslaganja.

Od 15 članica, četiri (Francuska, Japan, SAD i Velika Britanija) su glasale protiv prve čiji je predlagač 16. oktobra bila Rusija. Glavne kritike su bile da se u nacrtu nije ni spominjao ni osuđivao Hamas, a pozivalo se na hitni prekid vatre.

Brazil je predvodio drugi nacrt 18. oktobra. Iako je osuđen Hamas i pozivano je na humanitarne pauze, sakupljena je ogromna većina podrške, no SAD je stavio veto. To je bilo zato jer u rezoluciji nije spomenuto pravo Izraela na samoodbranu, kazala je ambasadorica SAD-a Linda Thomas-Greenfield.

Potom je Rusija predložila novi nacrt 25. oktobra, tražeći humanitarni prekid vatre i puštanje Hamasovih zarobljenika. No, u rezoluciji nije bilo osude Hamasa, samo su četiri članice glasale za ovaj prijedlog. Iz Velike Britanije su naveli kako žele da Vijeće sigurnosti radi na „balansiranom tekstu“ i kako u ruskom nacrtu nema podrške Izraelu za pravo na samoodbranu.

I SAD je predložio rezoluciju 25. oktobra kada je tražena humanitarna pauza umjesto prekida vatre. Deset članica je bilo za, ali su stalne članice Rusija i Kina uložile veto.

Na kraju je usvojena rezolucija koju je predložila Malta kojom se traže humanitarne pauze i isporuka pomoći Gazi 15. novembra. Suzdržani su bili SAD, Velika Britanija i Rusija, dok je 12 država bilo za.

Jordan je na Općoj skupštini UN-a 27. oktobra predložio neobavezujuću rezoluciju kojom se tražio hitni prekid vatre u Gazi uz neometani pristup humanitarnoj pomoći u opkoljenu enklavu, te da Izrael opozove pozive na evakuaciju sjevera Gaze. Više od 120 država, među kojima je Francuska bila, glasalo je za. Samo 14 država, uključujući SAD i Izrael, glasalo je protiv, dok ih je 45 bilo suzdržano. Ta rezolucija je usvojena.

Vjeruju li države u dvodržavno rješenje?

Države svijeta nisu toliko podijeljene kada je riječ o dvodržavnom rješenju kao sredstvu postizanja mira u regiji.

Ukupno 95 posto država je pozvalo na ovo rješenje ili na nezavisnu palestinsku državu uz Izrael.

Samo šest država nisu to spomenule.

Koje su države prekinule veze sa Izraelom?

Tokom rata, nekoliko država je u potpunosti prekinulo veze sa Izraelom. Belize, Bolivija i Južnoafrička Republika su suspendirale odnose sa Izraelom. Istovremeno, ambasadore su povukli Bahrein, Čad, Čile, Kolumbija, Honduras, Jordan i Turska.

Neki gradovi, poput španske Barcelone, također su suspendirali veze sa Izraelom.

Koje države snažno podržavaju Izrael?

Tradicionalno jaku podršku Izraelu održava SAD.

Pored diplomatske podrške Izraelu američkog predsjednika Joea Bidena, SAD daje godišnje 3,8 milijardi dolara vrijednu pomoć Izraelu. Američki Predstavnički dom usvojio je republikanski plan kojim se daje vojna pomoć 3. novembra Izraelu od 14,5 milijardi dolara. Rezolucijom u Kongresu od 6. decembra se efikasno izjednačio anticionizam sa antisemitizmom.

Lideri Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije pridružili su se SAD-u u podršci Izraelu.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada