U EU raste rasizam prema ljudima afričkog porijekla

Gotovo polovina ljudi afričkog porijekla koji žive u Evropskoj uniji suočava se s rasizmom i diskriminacijom u svakodnevnom životu, a procent onih koji su imali takva iskustva najveći je u Njemačkoj i Austriji, pokazalo je istraživanje Agencije EU-a za osnovna prava (FRA).

U odnosu na prethodno istraživanje “Biti crnac u EU”, provedeno 2016. godine, procent ispitanika koji su doživjeli rasnu diskriminaciju u proteklih pet godina povećan je sa 39 posto na 45 posto, prenosi Beta.

Istraživanje je pokazalo da su rasističko uznemiravanje i etničko profiliranje uobičajeni, posebno za mlade.

U Njemačkoj i Austriji je više od 70 posto anketiranih reklo da su bili diskriminirani zbog boje kože, saopćio je FRA.

Učesnici istraživanja su rekli da su najčešće diskriminirani kada traže posao ili smještaj, a diskriminaciji su najčešće izloženi mlađi i obrazovaniji.

Anketirano više od 6.700 ljudi

Diskriminacija ipak ostaje nevidljiva, pošto samo devet posto ljudi prijavljuje takve slučajeve, navodi se u saopćenju.

U istraživanju o iskustvima imigranata i njihovih potomaka u EU učestvovalo je više od 6.700 ljudi afričkog porijekla koji žive u 13 članica EU-a: Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Poljskoj, Portugalu, Španiji i Švedskoj.

Direktor FRA Michael O'Flaherty izjavio je da je “šokantno” što nije bilo napretka od prethodnog istraživanja 2016. godine.

“Ljudi afričkog porijekla se suočavaju sa sve većom diskriminacijom samo zbog boje svoje kože. Rasizmu i diskriminaciji ne bi trebalo biti mjesta u našim društvima”, rekao je on.

Istakao je da članice EU-a trebaju osigurati da ljudi afričkog porijekla mogu ostvariti svoja prava slobodno, bez rasizma i diskriminacije.

Gotovo trećina ispitanika (30 posto) je rekla da su doživjeli rasističko uznemiravanje, pri čemu su tome izloženije mlade žene, ljudi s visokim obrazovanjem i oni koji nose vjersku odjeću.

Ugovori na određeno vrijeme

Kada je u pitanju rasno profiliranje, 58 posto anketiranih je kazala da ih je tokom protekle godine policija zaustavila zbog boje kože.

Trećina učesnika istraživanja (34 posto) je rekla da se osjeća diskriminirano kada traže posao, a 31 posto da su doživjeli diskriminaciju na poslu tokom proteklih pet godina.

U poređenju s drugima, vjerovatnije je da će ljudi afričkog porekla dobiti samo ugovore na određeno vrijeme i da su prekvalificirani za posao koji obavljaju.

FRA je saopćio da je, uslijed inflacije i većih troškova života, više ljudi afričkog porekla izloženo većem riziku od siromaštva od opće populacije.

Gotovo trećine njih se bori da “sastavi kraj s krajem”, a 14 posto ne može si priuštiti grijanje, u poređenju sa 18 posto, odnosno sedam posto ljudi generalno.

Mladi afričkog porekla imaju tri puta veće šanse da napuste školu, a broj roditelja koji kažu da su njihova djeca imala iskustva s rasizmom u školi veći je nego 2016. godine.

Evidentirati zločine iz mržnje

FRA je pozvao zemlje EU-a da preduzmu hitne mjere protiv rasne diskriminacije i uznemiravanja kako bi osigurale da svi budu tretirani jednako i dostojanstveno.

Među preporukama koje je dao FRA su efikasne, proporcionalne i odvraćajući sankcije, prikupljanje podataka o jednakosti, uključujući “etničko ili rasno porijeklo” i razvijanje posebnih politika za rješavanje problema rasizma u obrazovanju, zapošljavanju, stambenom sektoru i zdravstvenoj zaštiti.

FRA je, također, predložio da se identificiraju i evidentiraju zločini iz mržnje i da se motiv pristrasnosti uzme kao otežavajuća okolnost prilikom određivanja kazni.