Stručnjaci: Amerika nije zainteresovana da izvrši pritisak na Izrael usred nasilja

Čak i u poređenju sa nestabilnom prirodom izraelske višedecenijske okupacije palestinskih teritorija, posljednjih nekoliko sedmica obilježile su izuzetne tenzije i smrtonosno nasilje između Izraelaca i Palestinaca.

Ali kada je američki državni sekretar Antony Blinken ove sedmice stigao u Izrael, samo je ponovio dugogodišnje stavove Washingtona o sukobu: potpunu posvećenost Izraelu, poziv na smirenost i retorička podrška rješenju o dvije države.

Gotovo sve što je Blinken rekao tokom zajedničke konferencije za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jerusalemu u ponedjeljak izvučeno je – ponekad doslovno – iz prethodnih izjava State Departmenta.

George Bisharat, profesor na Pravnom koledžu UC Hastings u San Franciscu, kaže da američka administracija na povremene erupcije nasilja u Izraelu i Palestini gleda kao na “neugodnosti kojima se treba upravljati”, uz zadržavanje bezuslovne podrške izraelskoj vladi.

“Sa stanovišta Sjedinjenih Američkih Država, budimo realni: njih nije briga za palestinske živote”, kaže Bisharat za Al Jazeeru.

“Njih je briga samo u onoj mjeri u kojoj se ovi napadi miješaju u ono što Sjedinjene Američke Države vide kao svoje strateške interese u regiji, koji nemaju nikakve veze s ljudskim pravima – bilo koga, ne samo Palestinaca.”

‘Status quo’

Blinkenova posjeta dolazi nakon što je palestinski naoružani napadač u petak ubio sedam Izraelaca u okupiranom istočnom Jerusalemu a prije toga su izraelske snage ubile 10 Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali u jednom od najsmrtonosnijih dana u posljednje vrijeme.

Uprkos rastućim tenzijama, malo je vjerovatno da će američka administracija uskoro promijeniti kurs, smatra Annelle Sheline, istraživačica na Quincy institutu za odgovorno državno upravljanje – analitičkom centru sa sjedištem u SAD-u.

“Politika Bidenove administracije prema Bliskom istoku općenito, a posebno prema Izraelu, temelji se na održavanju statusa quo, i nepriznavanju načina na koji se status quo pomiče ispod njihovih nogu”, rekla je Sheline za Al Jazeeru.

“Davno je prošlo vrijeme za novi pristup, ali mislim da ga nećemo vidjeti”, dodala je.

“Nisam vidjela nikakvu sklonost bilo koga u administraciji da je zainteresovan da pokuša da izvrši pritisak na Izrael. Mislim da brinu o javnoj percepciji toga.”

Iako je Biden obećao da će ljudska prava usredotočiti na svoju vanjsku politiku kada je preuzeo dužnost, njegova administracija se zalagala za jačanje američke podrške Izraelu, kojeg glavne grupe za ljudska prava optužuju da Palestincima nameće sistem aparthejda.

Izrael prima 3,8 milijardi dolara američke vojne pomoći godišnje, a Biden je prošle godine povećao pomoć za milijardu dolara.

Stručnjaci ističu da kritikovanje Izraela i dalje donosi visoku političku cijenu u SAD-u, dok predsjednik Joe Biden hvali svoj ideološki stav samoproglašenog cioniste.

U međuvremenu, usred rata u Ukrajini, intenziviranja američke konkurencije s Kinom i užurbane domaće agende, odnos Izrael-Palestina daleko je od vrha liste Bidenovih prioriteta – realnost je to za koju Bisharat kaže da učvršćuje Washingtonov pogled na trenutnu krizu kao na manju stvar kojom se može upravljati.

Bisharat, kao i Sheline, smatra da američki zvaničnici govore o mogućem dvodržavnom rješenju kako bi se održavao status quo neodređene izraelske okupacije, tretirajući je kao privremenu.

“To je odvraćanje pažnje od ljudi koji cijene stvarnost da smo zaglavili u ovoj kolotečini kontinuiranog kolonijalizma naseljenika na Zapadnoj obali – i svih mjera aparthejda koje su proizašli iz tog”, rekao je.

Nema javne kritike Izraela

Blinken, kao i drugi zvaničnici u Bidenovoj administraciji, nije bio voljan da javno kritikuje Izrael.

Najviši američki diplomata nije odustao od tog pristupa ni u ponedjeljak, nakon što je pohvalio američko-izraelski savez i istaknuo napore Washingtona da dalje “integriše” Izrael na Bliski istok i ojača svoje sporazume o normalizaciji sa arapskim državama.

Blinken je upozorio na poteze koji bi bili protivni “viziji” rješenja o dvije države, za koje je rekao da bi bili “štetni po dugoročnu sigurnost Izraela i njegov dugoročni identitet kao jevrejske i demokratske države”.

Također nije uspio dati jasan odgovor na pitanje o krivičnim mjerama koje Netanyahuova vlada razmatra da uvede porodicama Palestinaca koji izvode napade na Izraelce, uključujući deportacije i rušenja domova.

“Nema sumnje da je ovo veoma težak trenutak. Vidjeli smo užasne terorističke napade posljednjih dana. Tokom mnogo mjeseci vidjeli smo rastuće nasilje koje pogađa tako mnoge”, rekao je Blinken u Kairu ranije u ponedjeljak, prije nego što je krenuo u Jerusalem.

Tokom konferencije za novinare zajedno s Netanyahuom, on je odao počast sedmorici Izraelaca koje je palestinski napadač ubio prošle sedmice.

Ali Blinken nije spomenuo najmanje 35 Palestinaca, uključujući osmero djece, koje je Izrael ubio ovog mjeseca, niti je kritikovao izraelska naselja ili pomenuo novinarku Al Jazeere Shireen Abu Akleh, državljanku SAD-a koju su prošle godine smrtno ubile izraelske snage.

Američki State Department nije odgovorio na zahtjev Al Jazeere za komentar o tome je li Blinken spomenuo slučaj Abu Akleh u razgovoru s izraelskim zvaničnicima u ponedjeljak.

Nakon decenija neupitne američke podrške Izraelu, mnogi palestinski posmatrači kažu da ne očekuju da će Blinkenovo putovanje donijeti bilo kakvu promjenu. Najviši američki diplomata trebalo bi da se sastane s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom u utorak u Ramali.

Yara Hawari, viša analitičarka Al-Shabaka političke mreže, palestinskog analitičkkog centra, nazvala je Blinkenovu posjetu regiji “beznačajnom”.

“Zaista, njegova dosadašnja posjeta bila je knjiška – ponovio je nepokolebljivu podršku SAD-a izraelskom režimu aparthejda i pohvalio takozvane posebne američko-izraelske odnose”, rekla je Hawari za Al Jazeeru u emailu.

“I da budemo jasni, ovo je podrška koja nije samo diplomatska već i podrška koja svake godine ogleda u milijardama dolara bilateralne i vojne pomoći.”