Ranjivost SAD-a: Bez odbrane od ruskih i kineskih hipersoničnih projektila

SAD do danas nije rasporedio nikakvo hipersonično oružje, a njegovi postojeći odbrambeni sistemi nisu sposobni oboriti takve projektile, piše ‘National Interest’.

Vjeruje se da je Rusija upotrijebila projektil 'Kinžal' (na avionu) protiv Ukrajine u martu (EPA)

Sjedinjenim Američkim Državama očajnički treba novogodišnja rezolucija o izradi, raspoređivanju i sposobnostima ofanzivnog hipersoničnog oružja, kao i odbrane od njega, piše u autorskom tekstu, objavljenom u National Interestu, Gregory Moore, profesor globalnih studija i politike na Kršćanskom univerzitetu Colorado.

Mooreov argumet je snažan – dok su ga Kina i Rusija testirale i već rasporedile na teren, SAD je prvi uspješni test hipersoničnog projektila imao tek u decembru 2022.

Što je još više zabrinjavajuće, navodi, SAD do danas nije rasporedio nikakvo hipersonično oružje, a postojeći američki odbrambeni sistemi protiv projektila još nisu sposobni oboriti takve projektile protivnika, što SAD čini veoma ranjivim u ovom trenutku.

Što su hipersonična oružja?

Hipersonično oružje su projektili koji putuju hipersoničnim brzinama (pet puta većim od brzine zvuka ili pet Macha) i često su vrlo sposobni za manevriranje.

Kina i Rusija su posljednjih godina energično razvijale hipersoničnu tehnologiju kao način zaobilaženja nadmoći američke raketne odbrane. Tradicionalni balistički projektili bili su brži od brzine zvuka decenijama, napuštajući Zemljinu atmosferu prije povratka, a potom padajući prema ciljevima u svojoj terminalnoj fazi zastrašujućim brzinama.

Međutim, ovim tradicionalnim balističkim projektilima nije moguće manevrirati i imaju predvidiv luk, što ih čini lakšim za praćenje i obaranje.

Hipersonično oružje mijenja igru – dolaze u dva oblika, putuju brzinom od pet Macha ili više (6.115 kilometara na sat ili više) i mogu manevrirati, što ih čini izuzetno teškim za obaranje, dok je njihove mete nemoguće zaštititi.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

Moglo bi imati nuklearne ili konvencionalne bojeve glave, ili uopšte ne nositi eksploziv, jednostavno se oslanjajući na kinetički udar samog projektila da napravi značajnu štetu meti.

Prvi oblik hipersoničnog oružja je hipersonično klizeće vozilo (HGV), koje je u većini slučajeva bojeva glava s krilima, koja se nalazi na vrhu tradicionalnijeg balističkog projektila. Balistički projektil napušta Zemljinu atmosferu, a u pravoj fazi leta, HGV se odvaja od projektila i počinje klizati. Dok ponovo ulazi u Zemljinu atmosferu, njegova krila mu daju uzgon i manevar dok klizi do cilja hipersoničnim brzinama.

Druga vrsta hipersoničnog oružja je hipersonična krstareća raketa. Poput konvencionalne, nikada ne napušta Zemljinu atmosferu, ali za razliku od nje, hipersonična varijanta dodaje „scramjet“ (udisanje zraka), pojačivač koji projektilu omogućuje postizanje hipersoničnih brzina na potencijalno vrlo malim visinama, opet uz mogućnost manevriranja do svoje mete. Njegova ekstremna brzina, sposobnost manevriranja i potencijal za visine ispod radarske vidljivosti čine ga strašnim oružjem.

Hipersonično oružje bilo koje vrste je ogroman izazov za obranu SAD-a, jer od danas SAD nema odbranu protiv njih.

Amerika protiv Rusije i Kine

Kako bi prevladale vodstvo SAD-a u odbrani od balističkih (i drugih) projektila, Rusija i Kina već neko vrijeme razvijaju i testiraju tehnologije hipersoničnih projektila. Rusija ih je rasporedila u oba oblika za lansiranje iz zraka (Kinžal) i s mora (Cirkon). Vjeruje se da je Rusija upotrijebila projektil Kinžal protiv Ukrajine u martu.

Kina je također testirala hipersonične krstareće rakete i hipersonična klizeća vozila. Godine 2021. Kina je provela testiranje HGV-a koji je oblijetao Zemlju prije nego što je stigao do mete, što je nagnalo generala Marka A. Milleya, predsjednika Generalštaba američke vojske da ga opiše kao “vrlo blizu momentu Sputnika”.

Od 1980-ih i sna Ronalda Reagana o odbrambenom raketnom sistemu iz Ratova zvijezda, SAD se angažovao na proturaketnoj odbrani, sa sistemima Patriot, THAAD (Terminal High Altitude Area Defense) ili NMD (National Missile Defense), u rasponu od lokalne, pa do regionalne i nacionalne odbrane od nadolazećih projektila.

Iako SAD nije predstavio sistem „otporan na metke“ (raketna odbrana je nazvana „pogađanje metka metkom”), jeste nekoliko sistema koji su prilično učinkoviti. Kao rezultat toga, američki stratezi i kreatori politike bili su pomalo optimistični u pogledu izazova koji za sigurnost SAD-a predstavljaju tehnologije kao što je hipersonično oružje, piše Moore.

Rusija je hiperoničnu raketu Cirkon lansirala s mora (Ministarstvo odbrane Rusije)

Kina i Rusija, naravno, zaostaju u tehnologijama proturaketne odbrane, te se bacaju na hipersoničnu tehnologiju. S obzirom na potencijalnu sposobnost hipersoničnog oružja da odbrambene raketne sisteme SAD-a načini suvišnim, Washington je nedavno shvatio da i on moraju postaviti ofanzivno hipersonično oružje, kako ne bi ostao ranjiv.

Danas SAD snažno napreduje u dva područja hipersoničnog domena: napad i odbrana.

Dana 12. decembra 2022. SAD je uspješno završio prvi test hipersoničnog projektila s aktivnim ispaljivanjem, pri čemu je bombarder B-52H uspješno ispalio projektil AGM-183A za brzi odgovor (ARRW) na metu pored obale Kalifornije.

Sistem, koji koristi hipersonično klizno vozilo (HGV), trebao bi biti operativan do jeseni 2023.

SAD tek treba uspješno testirati krstareću raketu Scramjet. Međutim, u septembru 2022. američka avijacija dodijelila je ugovor vrijedan gotovo milijardu dolara kompaniji Raytheon Missiles & Defence za razvoj i testiranje prototipova, a u decembru 2022. istraživački laboratorij američke ratne avijacije dodijelio je Leidosu (i partnerima) ugovor vrijedan 334 miliona dolara za razvoj program Mayhem, krstareće raketa scramjet hipersoničnih brzina, navodi autor teksta.

SAD također napreduje u odbrambenim segmentima protiv hipersoničnog oružja na dva načina. Prvo, razvija presretače za HGV i hipersonične krstareće projektile u fazi klizanja (nakon lansiranja, kao i nakon početka klizanja HGV-a), te prije konačnog približavanja meti (i za HGV ili i za krstareće projektile). Raytheon trenutno razvija ove sposobnosti za ministarstvo odbrane.

Drugo, SAD razvija svemirski senzor za hipersonično i balističko praćenje (HBTSS), svemirski sistem koji prati lansiranje i putanju HGV-a i hipersoničnih krstarećih projektila.

Godine 2021. ministarstvo odbrane dodijelilo je dva ugovora (jedan L3Harrisu i jedan Northrop Grummanu) za razvoj prototipova HBTSS koji bi trebali biti testirani u proljeće 2023.

Što SAD mora učiniti?

S obzirom na današnje globalno stanje u hipersoničnoj sferi, Washington bi trebao razmotriti nekoliko novogodišnjih odluka.

Prvo, u 2023. mora razviti i postaviti HGV, kao i ofanzivne hipersonične krstareće projektile. Drugo, također se mora odlučiti na razvoj, testiranje i raspoređivanje HBTSS i sistema presretača do kraja 2024.

Protivnici SAD-a idu naprijed s vlastitim hipersoničnim raketnim sistemima i SAD ne mogu sebi priuštiti da zaostaje.

Trenutno, SAD nije siguran s obzirom na ranjivost na hipersonično oružje, zaključuje se u tekstu.

Izvor: Al Jazeera