Guardian: Krah invazije izazvao kolaps ruskog utjecaja na tlu bivšeg SSSR-a

Bivšim sovjetskim republikama otvaraju se nove mogućnosti dok je Rusija zaokupljena neuspjehom u vojnoj akciji u Ukrajini, stoji u naslovu analize u The Guardianu, koji piše o očiglednom padu utjecaja Moskve na dojučerašnje saveznike i njihovom okretanju leđa očito oslabljenoj Moskvi.

Vojni posrtaj Rusije u invaziji na susjednu državu, piše autor teksta Shaun Walker, mogao bi izazvati jače potrese u široj regiji, jer ostale bivše sovjetske republike svjedoče, kako se čini, limitima mogućnosti Moskve.

„Moć ruske zastave je značajno opala, a sigurnosni sistem širom prostora bivšeg SSSR-a čini se da je srušen“, rekao je Guardianu Laurence Broers, ekspert iz Chatham Housea.

U prilog tome, britanski list piše o eskalaciji nasilja na granici Armenije i Azerbejdžana, u kojoj je, dok je pažnja svijeta usmjerena ka Ukrajini, poginulo više od stotinu vojnika.

Azerbejdžanski test za Rusiju

Analitičari tvrde da Azerbejdžan nastoji testirati situaciju dok se Rusija, koja tradicionlno podržava Armeniju u teritorijalnom sporu sa Azerbejdžanom, muči u Ukrajini.

„Azerbejdžan u ovom geopolitičkom trenutku ima mnogo samopouzdanja“, kaže Guardianu Tom de Waal iz Carnegie Europea.

„Čini se da je ovo usmjereno ne samo na Armeniju, već i na Rusiju, čija se spremnost za odbranu Armenije testira“.

Armenija je zatražila vojnu podršku Organizacije za kolektivnu sigurnost (CSTO), odbrambenom paktu koji predvodi Rusija, ali Moskva je odbila direktno intervenisati.

Odvojeno od toga, na granici Kirgistana i Tadžikistana, u srijedu ujutro izbili su sukobi u kojima je, prema lokalnim izvještajima, ubijen jedan graničar, a pet ih je ranjeno.

Dok ovaj slučaj nije direktno povezan sa ratom u Ukrajini, a Rusija ima tradicionalno dobre odnose sa obje zemlje, analitičari tvrde da je ruska invazija potpuno promijenila ravnotežu moći u regiji koja je godinama bila poprište borbe Rusije, Kine i Zapada za utjecaj, a u kojoj bi sada Moskva mogla biti u podređenoj situaciji.

Guardian podsjeća da je u januaru ove godine, u jeku protesta u Kazahstanu, ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio slanje snaga CSTO-a u tu zemlju. Misija je bila kratka, a te snage nisu učestvovale u borbama, ali samo njihovo prisustvo omogućilo je Kasimu-Jomaru Tokajevu da ostane na vlasti.

Dok je Kazahstan iskazivao zahvalnost Moskvi za pomoć, ruske mirovne snage nakon Armenije i Azerbejdžana 2020. osiguravale stabilnost na Kavkazu, a Kremlj gomilao trupe na granici sa Ukrajinom, činilo se da Putin ima više utjecaja na prostor bivšeg SSSR-a nego ikada.

Kineska poruka Putinu

No, „vojna operacija“ u Ukrajini promijenila je sve, naročito posljednjih sedmica, kada je Ukrajina počela vraćati okupirane teritorije.

“Svjedoci smo kolapsa ugleda ruskih sigurnosnih garancija”, rekao je Broers.

Zemlje širom regije osjetile su da je došao trenutak da zauzmu čvršći stav prema Moskvi.

Kazahstan, koji je frustrirao mnoge u Moskvi tako što je ostao neutralan u vezi rata u Ukrajini, odbio je priznati samoproglašene proruske republike na istoku Ukrajine, te je obećao da neće pomoći Rusiji zbog mogućih zapadnih sankcija.

I dok Kazahstan ostaje svjestan dugoročnijih prijetnji svog većeg susjeda, drugi su već iskazali spremnost da popune prazninu. U srijedu, kineski predsjednik Xi Jinging doputovao je u Kazahstan u svom prvom izlasku iz Kine od početka pandemije korona virusa.

„Nastavit ćemo odlučno podržavati Kazahstan u zaštiti nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekao je, u izjavi u kojoj je, praktično poslao poruku Kremlju.

Mnoge zemlje su svjesne toga da je Rusija, iako ostaje snažan regionalni igrač, gubi moć koju je imala.

„Mnoge centralnoazijske države sada vide da Rusija više treba njih, nego oni nju i nastoje izvući maksimum iz toga“, mišljenje je Temura Umarova iz Fondacije Carnegie za međunarodni mir.