Oštećeni senzori radijacije u elektrani Zaporožje
Nekoliko senzora radijacije je štećeno poslije novog ruskog bombardiranja područja u blizini nuklearnog reaktora elektrane Zaporožja, saopštio je ukrajinski operater Energoatom.
- Nekoliko senzora radijacije je oštećeno poslije novog ruskog bombardiranja područja u blizini nuklearnog reaktora elektrane Zaporožja
- Zapad šalje još 1,5 milijardi eura vrijednu vojnu pomoć Ukrajini
- Bugarska: Stotine građana na protestima protiv Gazproma
- UN negira da je Ankara od Kijeva dobila 25 posto popusta na cijene žita
- Zelenski: Odgovorit ćemo na rusko granatiranje Marganeca
- Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres upozorio je na potencijalnu nuklearnu katastrofu zbog borbi oko nuklearne elektrane Zaporožje
Više najnovijih vijesti u nastavku:
WHO: Potvrđeno 445 napada na zdravstvene ustanove
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da je potvrdila 445 napada na zdravstvene ustanove od početka invazije na Ukrajinu, u kojima je poginulo 86, a povrijeđeno 105 osoba.
WHO je još naveo da je 6,2 miliona ljudi razmješteno širom Evrope kao izbjeglice, dok je 6,6 miliona osoba interno raseljeno unutar Ukrajine.
Ukrajina se sprema za ‘tragediju’ u nuklearnoj elektrani Zaporožje
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova u četvrtak je rekao da Ukrajina mora biti spremna za bilo kakav scenarij po pitanju nuklearne elektrane Zaporožje koju kontrolira Rusija, koja je granatirana i iz čijeg su okruženja evakuirani ljudi.
Ukrajina i dužnosnici koje je postavila Rusija okrivili su jedni druge za novi krug granatiranja u četvrtak na nuklearnu elektranu, najveću u Evropi, koja se nalazi na jugu Ukrajine, prenosi Hina.
“Od danas elektrana nije samo u rukama neprijatelja, nego i u rukama neobrazovanih stručnjaka koji potencijalno mogu dopustiti da se dogodi tragedija”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski u intervjuu za Reuters.
“Naravno, teško je i zamisliti razinu tragedije koja će stupiti na snagu ako Rusi nastave sa svojim djelovanjem ovdje”, rekao je.
Ukrajina je proteklih dana upozorila na nuklearnu katastrofu černobilskog tipa.
“To za nas znači da se moramo pripremiti za bilo koji scenarij. Državne službe za vanredne situacije zajedno s ministarstvom unutrašnjih poslova i ministarstvom regija raspravljaju o različitim scenarijima koji su potrebni, uključujući i pitanje evakuacija”, rekao je Monastirski.
Ukrajina planira prije zime evakuisati dvije trećine stanovnika Donjecka
Ukrajina planira prije zime evakuisati dvije trećine stanovnika sa područja Donjecka koje kontroliše, zbog brige da neće moći preživjeti zimu u ratom pogođenim područjima, rekla je zamjenica premijera Ukrajine.
Vlada planira evakuisati oko 220.000 ljudi, od ukupno 350.000, među kojima je 52.000 djece, rekla je Irina Vereščuk.
Dodala je da će hiljade napustiti regiju prije zime jer je u borbama uništena infrastruktura.
Bjelorusija: Tehnički incident uzrokovao eksplozije u bazi
Bjelorusija je objavila da je eksplozije u jednoj od njenih vojnih baza 30 kilometara od Ukrajine uzrokovao „tehnički incident“.
Najmanje osam eksplozija čulo se nakon ponoći blizu vojnog aerodroma Zjabrovka, prema izvještajima na Telegramu.
Indicent se dogodio nakon eksplozija u ruskoj bazi u Saki na Krimu u srijedu.
Bjelorusko ministarstvo odbrane tvrdi da se „motor vozila zapalio nakon zamjene“, te da „nije bilo žrtava“.
Ukrajina nije preuzela odgovornost za eksplozije u bazi.
Zapad šalje još 1,5 milijardi eura vrijednu vojnu pomoć Ukrajini
Zapadne države u četvrtak su dogovorile još 1,5 milijardi eura pomoći Ukrajini u gotovini, opremi i obuci vojske, objavio je danski ministar odbrane Morten Bodskov.
Taj je iznos dogovorila grupa od 26 zemalja na konferenciji u Kopenhagenu, a bit će iskorišten za slanje postojećeg naoružanja, raketa i municije, povećanja proizvodnje oružja za Ukrajinu, obuku vojnika i razminiravanje područja pogođenih ratom.
Ministri obrane Poljske, Slovačke i Češke signalizirali su volju da njihove države zbog Ukrajine prošire proizvodnju artiljerijskih sistema, municije i drugog naoružanja.
Velika Britanija, koja je Kijevu već donirala napredno naoružanje te je vodila obuku hiljada Ukrajinaca, u četvrtak je objavila da će Ukrajini dati još 300 miliona eura vrijednu pomoć koja uključuje višecjevne raketne sisteme i precizne rakete M31A1 koje mogu gađati mete udaljene do 80 kilometara.
Oštećeni senzori radijacije u elektrani Zaporožje
Nekoliko senzora radijacije je u četvrtak oštećeno poslije novog ruskog bombardiranja područja u blizini nuklearnog reaktora elektrane Zaporožja, saopštio je ukrajinski operater Energoatom.
“Situacija se pogoršava, radioaktivne supstance se nalaze u blizini i nekoliko senzora za zračenje je oštećeno”, napisao je Energoatom na Telegramu, prenosi Beta.
Ruski izvori: Ponovo bombardiranje područja oko elektrane Zaporožje
Područje oko nuklearne centrale Zaporožje ponovo je danas bilo meta artiljerskih napada, izjavio je proruski zvaničnik koji je optužio ukrajinske snage za napad.
“Aktivisti (ukrajinskog predsjednika Volodimira) Zelenskog ponovo su gađali nuklearnu elektranu u Zaporožju”, naveo je na Telegramu Vladimir Rogov, član proruske administracije koju su Rusi postavili u tom djelu juga Ukrajine, prenosi Beta.
Za sada nema izvještaja o žrtvama i materijalnoj šteti.
Guterres poziva na prestanak napada na nuklearku Zaporožje
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres upozorio je na potencijalnu nuklearnu katastrofu zbog borbi oko nuklearne elektrane Zaporožje.
“Ozbiljno sam zabrinut zbog situacije u nuklearnoj elektrani Zaporožje u južnoj Ukrajini”, rekao je u izjavi, prenosi Hina.
“Pozvao sam sve zainteresirane da pokažu zdrav razum i da ništa ne čine što bi moglo ugroziti fizički integritet ili sigurnost nuklearne elektrane – najveće takve u Evropi”.
“Nažalost, umjesto smirivanja situacije, proteklih nekoliko dana pojavila su se izvještaji o duboko zabrinjavajućim incidentima koji bi, nastave li se, mogli izazvati katastrofu”, naglasio je.
Elektrana Zaporožje, koja se nalazi u ukrajinskom gradu Enerhodaru, granatirana je nekoliko puta i djelomično oštećena prošli vikend.
Međutim, ključna infrastruktura ostala je netaknuta. Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za napade.
Koordinacijom EU-a Ukrajini stiglo više od 60.000 tona pomoći
Evropska unija koordinirala je isporuku 66.000 tona nenovčane pomoći Ukrajini iz 30 država, saopćeno je iz Evropske komisije u srijedu.
Pružena pomoć uključuje 180 vozila hitne pomoći, 125 vatrogasnih vozila, 300 generatora električne energije, 35 teških radnih vozila i 4 pontonska mosta.
EU je isporuku koordinirao putem Mehanizma za civilnu zaštitu, a riječ je o daleko najvećoj, najdugotrajnijoj i najsloženijoj operaciji putem tog mehanizma otkad je on osnovan 2001. godine.
Vrijednost ove operacije do sad je procijenjena na više od 425 miliona eura, dok su u Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj uspostavljena i logistička središta operacije iz kojih se pomoć dalje usmjerava izravno Ukrajini.
Uz članice EU-a, u pomoći su sudjelovale Sjeverna Makedonija, Turska i Norveška.
McDonald's ponovno otvara svoje restorane u Ukrajini
McDonald's je najavio da će ponovno otvoriti restorane u Ukrajini koji su prestali s radom u martu, nakon početka ruske invazije.
Lanac brze prehrane nada se da će tim potezom pomoći u vraćanju “malog, ali važnog osjećaja normalnosti”.
Ponovno otvaranje događat će se postepeno, tokom nekoliko mjeseci, u Kijevu i zapadnoj Ukrajini, na područjima koja se procijene sigurnima.
Prije početka rata McDonald's je u Ukrajini imao više od stotinu restorana.
Rusija za smanjenu isporuku plina okrivljuje EU, Poljsku, Ukrajinu i sankcije
Ruska ambasada u Berlinu saopćila je u četvrtak da su isporuke ruskog plina Evropskoj uniji znatno smanjene, ali da to nije uzrokovano djelovanjem Rusije već posljedica antiruskih sankcija i poteza Poljske i Ukrajine, prenose RIA Novosti.
“Opskrba EU-a ruskim plinom značajno smanjena, ali to nije uzrokovano djelovanjem Rusije, već posljedicama antiruskih sankcija”, kaže se u saopćenju ruske diplomatske misije u Njemačkoj.
Ambasada kaže da je Poljska zaustavila isporuke kroz plinovod Jamal-Europa, a Ukrajina smanjila tranzit preko svog teritorija.
Dodaje da je “certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2, koji je u potpunosti spreman za rad i prošao je sve potrebne tehničke provjere, zaustavila (je) njemačka strana iz političkih razloga”.
“Plinovod Sjeverni tok 1 radi s 20 posto svog kapaciteta jer od šest Siemensovih turbina (5 u radu i jedna u pripravnosti) na plinskoj crpnoj stanici Portovaja trenutno radi samo jedna. Ostalima je potrebno planirano održavanje i popravak ili su u kvaru. Siemens Energy dobro je svjestan te situacije”, saopćila je ambasada.
Sjeverni tok 1, glavna ruta za opskrbu plinom iz Rusije u Evropu, radi uz ograničenja od sredine juna, a od kraja jula radi na samo 20 posto od svojih gotovo 170 miliona kubnih metara propusnog kapaciteta na dan.
Ruska strana je više puta naglasila da je isporuka ograničena isključivo zbog sankcija, koje su uzrokovale probleme s održavanjem i popravkom Siemensovih plinskih turbina. EU pak tvrdi da Rusi manipuliraju isporukama kao dijelom političkih i ekonomskih pritisaka.
Latvijski parlament proglasio Rusiju “državom koja podupire terorizam”
Latvijski parlament je u četvrtak proglasio Rusiju “državom koja podupire terorizam” i čije je djelovanje u Ukrajini “ciljani genocid nad ukrajinskim narodom”, navodi se u izjavi objavljenoj na njezinoj mrežnoj stranici, što je Kijev dočekao s odobravanjem.
Parlament u tekstu “proglašava Rusiju državom koja podupire terorizam i poziva ostale zemlje” da prihvate takvo stajalište i “iznesu ga”.
Latvijski zastupnici su “nasilje koje je Rusija počinila nad civilima u političke svrhe” usporedili s “terorizmom”. Po njihovoj ocjeni, Rusija se koristi streljivom koje je zabranjeno u svijetu “kako bi sijala teror i ubijala civile”.
Rusija se “koristi patnjom i zastrašivanjem kao sredstvom kojim želi oslabiti moral ukrajinskog naroda i oružanih snaga te paralizirati rad države kako bi okupirala Ukrajinu”, ističe se u izjavi.
Parlament u Rigi ujedno poziva Evropsku uniju da prekine izdavanje turističkih viza ruskim i bjeloruskim građanima.
Latvijski zastupnici ističu da rusku invaziju “podupire i u njoj sudjeluje bjeloruski režim” te pozivaju međunarodnu zajednicu da uvede Bjelorusiji iste sankcije kao i Rusiji.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je u četvrtak da je “zahvalan” latvijskom parlamentu te da izjava dolazi “u pravom trenutku”.
“Rusija je odavno zaslužila takav status zbog svog djelovanja u Ukrajini i šire”, ocijenio je, pozivajući “ostale zemlje i organizacije” da pođu za latvijskim primjerom.
Rusija je osudila odluku latvijskog parlamenta, a glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova na Telegramu je nazvala odluku “ksenofobnom”.
Scholz: Ukrajina je trenutno najveći izazov za svijet
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je danas da je napad Rusije na Ukrajinu najveći izazov sa kojim se Njemačka i svijet suočavaju u ovom trenutku.
Scholz je ovo izjavio na ljetnjoj konferenciji za novinare koja je postala godišnja tradicija za vrijeme njegove prethodnice Angele Merkel, prenosi DW.
On je saopštio da je Njemačka prekinula tradiciju da ne isporučuje oružje u zone sukoba time što ga sada šalje Ukrajini kako bi joj pomogla u borbi protiv ruskih invazionih snaga.
„Nastavićemo to da radimo i u narednom periodu“, rekao je Scholz.
Scholz je zaoštrio raniju izjavu da ruska invazija predstavlja historijsku prekretnicu, rekavši da se akcije Moskve vraćaju na političke koncepte agresivnog teritorijalnog osvajanja iz 19. vijeka.
“Mi u EU odgovaramo na rusku agresiju sa mnogo jedinstva i solidarnosti”, naglasio je Scholz, prenosi Reuters.
On je još rekao da će biti preduzete sve mjere kako bi se istražili mogući zločini u Ukrajini.
Ruska PVO odbila napade na Energodar i Zaporožje
Ruska protivvazdušna odbrana odbila je napade ukrajinske vojske na grad Energodar tokom noći i nuklearnu elektranu Zaporožje jutros, saopštio je zvaničnik regionalne ruske administracije Vladimir Rogov.
“U Energodaru je bilo veoma bučno sinoć, tokom većeg dijela noći i jutros”, naveo je on na Telegramu, prenosi TAS S.
Prema njegovim riječima, uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Zaporožju, ukrajinske snage pokušavaju da pogode grad i nuklearku raketnim lanserima, teškom artiljerijom i dronovima, ali je ruska PVO uspjela da odbije sve “neprijateljske rakete i napade dronova”.
Satelitski snimci pokazuju ostećenja u ruskoj bazi na Krimu
Najmanje osam vojnih aviona uništeno je u eksploziji koja se dogodila u utorak u ruskoj vazdušnoj bazi Saki na Krimu, pokazuju satelitski snimci koje je napravila američka kompanija Planet Labs.
Kako prenosi Guardian, satelitski snimci pokazuju više uništenih borbenih aviona u bazi Novofedorovika što bi moglo da ukaže na mogućnost ciljanog napada.
Snimke je privatni satelitski operator Planet Labs napravio 9. avgusta oko osam ujutru, verovatno četiri sata prije napada, kao i sutradan, 10. avgusta nešto iza 17 časova.
Na njima se vidi da je najmanje osam aviona oštećeno ili uništeno.
Uzrok eksplozije nije poznat. Rusko ministarstvo saopštilo je da je do eksplozije došlo zbog detonacije municije, ali nije otkriveno kako je do detonacije došlo.
Odgovornost za napad ukrajinska strana je odbacila.
Bugarska: Stotine građana na protestima protiv Gazproma
Nekoliko stotina bugarskih građana izašlo je na ulice glavnog grada Sofije, izražavajući strah da bi privremena vlada u zemlji mogla prekinuti politiku svog prozapadnog prethodnika i vratiti se bliskim energetskim vezama s Rusijom.
Protest pod sloganom #GAZwithme održan je ispred predsjedničke zgrade u Sofiji, a organizatori su poručili da žele veću odgovornost privremene vlade.
Mnogi u Bugarskoj, zemlji članici Evropske unije i NATO-a, strahuju da je prethodna, prozapadna vlada srušena u junu zbog njenog odlučnog stava protiv ruske invazije na Ukrajinu i odbijanja da opskrbu ruskim gasom energetskoj kompaniji Gazpromu plati u rubljama.
Krajem aprila Rusija je prekinula isporuke gasa Bugarskoj, najsiromašnijoj zemlji u EU, nakon što je ta zemlja odbila zahtjev Moskve da energent plaća u rubljama. Odnosi između dva bivša saveznika iz sovjetskog bloka narušeni su pod prethodnom vladom.
Prve javne izjave privremene vlade, koju je imenovao predsjednik Rumen Radev, ukazuju na to da bi Bugarska mogla ponovo pokrenuti pregovore s Gazpromom kako bi izbjegla nestašice prirodnog gasa kasnije tokom godine.
“Odbijamo da budemo ovisni o Gazpromu i da finansiramo Putinov nečuveni rat”, poručili su građani na protestima.
Atanas Sharkov, jedan od organizatora protesta, pozvao je Radeva, koji snosi direktnu odgovornost za postupke privremene vlade, da garantuje da ranije odluke neće biti revidirane.
On insistira na tome da Gazprom ne smije biti jedini snabdjevač gasom Bugarske.
“Krajnje je vrijeme da slijedimo evropsku politiku i budemo dio Evrope”, rekao je Sharkov.
UN negira da je Ankara od Kijeva dobila 25 posto popusta na cijene žita
Ujedinjene nacije (UN) su u srijedu negirale da je Turska dobila 25 posto popusta na cijene žita iz Ukrajine u skladu sa sporazumom iz Istanbula koji podržava UN, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Napravili smo mnogo istraživanja, što je više moguće i mogu vam reći da nije bilo popusta u sporazumu o Crnomorskoj inicijativi koji je potpisan u Istanbulu. Nadalje, nije nam poznat nijedan drugi sporazum koji bi garantirao takav popust”, rekao je Stephane Dujarric, glasnogovornik generalnog sekretara UN-a na upit novinara o sporazumu i mogućem popustu Turskoj za kupovinu ukrajinskog žita.
Turska, UN, Rusija i Ukrajina potpisale su 22. jula značajan sporazum o ponovnom otvaranju tri ukrajinske luke – Odesa, Černomorsk i Južni – za izvoz žita koji je mjesecima bio blokiran zbog tekućeg rata između Rusije i Ukrajine
Zelenski: Odgovorit ćemo na rusko granatiranje Marganeca
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Kijev odgovoriti na rusko granatiranje grada Marganec, kao i da će razmotriti sve načine kako bi Rusiji nanio što više štete i tako brzo okončao rat.
Prema tvrdnjama ukrajinske strane, 13 osoba je poginulo, dok je 10 ranjeno juče kada su ruske snage ispalile rakete na Marganec sa teritorije nuklearne elektrane u regionu Dnjepropetrovska koju su prethodno osvojile.
“Oružane snage Ukrajine, naše obavještajne i sigurnosne agencije, neće ostaviti današnje rusko granatiranje regiona Dnjepropetrovska bez odgovora”, poručio je Zelenski u svom redovnom večernjem obraćanju, prenio je Reuters.
On je ponovio da je neophodno da Zapad Ukrajini dostavi moćnije oružje kako bi se suprotstavila ruskim snagama.