Medvedev prijeti da bi Ukrajina mogla nestati s mape svijeta
Nakon puča iz 2014. Ukrajina je izgubila svoju državnu nezavisnost i potpala je pod direktnu kontrolu kolektivnog Zapada, tvrdi ruski političar.
- Vijeće EU proširuje sankcije Rusiji.
- Velika Britanija će poslati u Ukrajinu veći broj artiljerijskog naoružanja i više od 1.600 komada protivtenkovskog oružja, kako bi se ojačala odbranu te zemlje od Rusije.
- Direktor CIA-e kaže da je Vladimir Putin uvjeren da je njegova sudbina kao ruskog vođe da od Rusije ponovo napravi veliku silu.
- Ukrajina kao država mogla bi “nestati s mape svijeta”, napisao je zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti, Dmitrij Medvedev.
- Volodimir Zelenski kaže da Rusija koristi Ukrajinu kao poligon za moguće daljnje napade na druge evropske zemlje.
U nastavku su najvažnije vijesti iz Ukrajine:
Ukrajina i Rusija u petak u Turskoj potpisuju ugovor o izvozu žitarica
Predstavnici Rusije, Ukrajine i Turske u petak će se okupiti u Istanbulu kako bi, na prijedlog Ujedinjenih naroda, potpisali sporazum kojim bi se oslobodio izvoz žitarica iz opkoljenih crnomorskih luka, saopćeno je iz kancelarije turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je najavio kako ide u Istanbul, prisustvovat će događaju u društvu Erdogana u Palati Dolmabahce u petak, u 15:30 sati po srednjeevropskom vremenu, dodaje se u saopćenju.
“Situacija je i dalje promjenjiva i ništa ne mogu garantirati kad će nešto biti potpisano”, ranije je kazao zamjenik glasnogovornika UN-a Farhan Haq.
Više na linku.
Šef MI6: Vjerujem da će Rusima ponestati snage
Ruska vojska će vjerovatno imati neki prekid u operacijama u Ukrajini narednih sedmica, čime će dati Kijevu odlučujuću priliku da uzvrati udarac, rekao je danas šef britanske obavještajne službe.
“Naša je procjena da će Rusima biti sve teže da isporuče materijal za živu silu u narednih nekoliko sedmica, rekao je Richard Moore, šef britanske obavještajne službe [MI6].
EU uvela sankcije za deset Sirijaca zbog regrutovanja plaćenika u ukrajinskom ratu
Evropska unija proširila je mrežu sankcija u četvrtak za deset Sirijaca kojima je zamrznula sredstva i zabranila putovanja zbog njihove odgovornosti u ruskoj invaziji na Ukrajinu, navodeći da su oni odgovorni za regrutovanje plaćenika za borbu na strani ruskih snaga.
EU je objavila listu s imenima tih ljudi dok je zvanično predstavila nove sankcije protiv Moskve, ciljajući vodećeg ruskog kreditora, Sberbanku, izvoz ruskog zlata i još kompanija i pojedinaca, i uvela je veću kontrolu ruskog izvoza.
“Sirijski režim pruža podršku, uključujući i vojnu pomoć, ruskom neisprovociranom i neopravdanom agresivnom ratu protiv Ukrajine”, navodi zvanični žurnal EU u četvrtak.
Na listu sankcioniranih pojedinaca uvršteni su, između ostalih, Muhammad Al-Salti, glavni zapovjednik Palestinske oslobodilačke vojske, dvojica zapovjednika prosirijske milicije Snage narodne odbrane, bivši sirijski vojni oficir kao i direktor i suvlasnik zaštitarske kompanije Al-Sayyad, prenosi Reuters.
Zelenski: Dobro sam, živ i zdrav, ruski hakeri plasiraju laži
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas se obratio građanima putem video snimka na Instagramu, u kojem je poručio da se osjeća dobro, komentarišući tako “lažne vijesti o njegovom zdravlju koje su plasirali ruski hakeri”.
“Rusija je pokrenula više lažnih vijesti prema kojima ukrajinsku državu ne kontroliše Zelenski jer je u bolnici, ili, preciznije rečeno, na intenzivnoj njezi, te da je u ozbiljnom zdravstvenom stanju“, rekao je Zelenski, prenosi Reuters.
On je želio pokazati građanima da je u svojoj kancelariji, da je živ i zdrav.
“Evo vidite, evo me u kabinetu, nikad se nisam osjećao dobro kao sada. A loša vijest za one koji plasiraju takve vijesti je da nisam sam. Ima nas 40 miliona. Uz dužno poštovanje starijima, kada imate 44 godine, nije isto što i 70”, dodao je Zelenski, aludirajući, kako navodi Reuters, na predsjednika Rusije Vladimira Putina koji u oktobru puni 70 godina.
Lavrov-Szijjarto: Rusija će ‘proučiti’ mađarski zahtjev za kupovinom plina
Rusija će “proučiti” mogućnost isporuke dodatne količine plina Mađarskoj za ovu godinu, rekao je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon susreta s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom u Moskvi.
“Danas su naši kolege iskazali interes mađarske vlade za novu kupnju prirodnog plina ove godine. Taj će se zahtjev odmah proslijediti i proučiti”, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare, izvijestio je AFP, a prenosi Hina.
Szijjarto je stigao u Moskvu kako bi razgovarao o kupnji dodatnih 700 miliona kubika prirodnog plina.
Premijer Viktor Orban je osudio rusku ofenzivu na Rusiju i glasao za sankcije protiv Moskve, no sedmicama je blokirao prijedlog embarga na rusku naftu, upozoravajući da će to na ekonomiju njegove zemlje djelovati kao “atomska bomba”.
Lavrov je na konferenciji za medije pohvalio odnose Moskve i Budimpešte.
“Jako cijenim naše odnose. Naši današnji razgovori potvrdili su njihovu dugotrajnost i stratešku prirodu. I mi ćemo ih razvijati na svaki mogući način”, rekao je Lavrov.
Rusija neće dopustiti da evropske sankcije “ometaju našu saradnju i tražit ćemo rješenja da našu saradnju u svim područjima učinimo neotpornom na takve hirove i pokušaje kažnjavanja”, dodao je.
Medvedev: Ukrajina bi mogla nestati s mape svijeta
Ukrajina kao država mogla bi “nestati s mape svijeta kao rezultat aktuelnih dešavanja”, napisao je zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti, Dmitrij Medvedev, na Telegramu u četvrtak.
“Nakon puča iz 2014. Ukrajina je izgubila svoju državnu nezavisnost i potpala je pod direktnu kontrolu kolektivnog Zapada i počela je vjerovati da će NATO garantirati njenu sigurnost”, naglasio je on.
“Kao rezultat trenutnih dešavanja, Ukrajina bi mogla izgubiti ono što je ostalo od njene državne suverenosti i nestati s mape svijeta”, dodao je ruski političar.
Medvedev je također naveo da će “ukrajinski zločinci definitivno biti krivično gonjeni zbog zločina počinjenih protiv naroda Ukrajine i Rusije”, prenosi ruska novinska agencija TASS.
Lukašenko: Kraj rata ‘ovisi o Ukrajini’ ona mora pregovarati s Moskvom
Rat u Ukrajini neće prestati ako Kijev ne prihvati gubitke i ne pregovara s Rusijom, rekao je u četvrtak bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u intervjuu za francusku agenciju AFP.
“Sve ovisi o Ukrajini, a posebnost ovog trenutka je da se rat može završiti u okolnostima koje su povoljnije za Ukrajinu”, rekao je Lukašenko, glavni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Ona treba sjesti za pregovarački sto, složiti se da nikada neće biti prijetnja za Rusiju”, dodao je.
Kijev mora prihvatiti da “nikada neće imati na svom teritoriju oružje koje bi bilo prijetnja za Rusiju”, naglasio je.
Ukrajina mora prihvatiti i da je izgubila regije koje je okupirala Rusija na istoku i jugu, kaže on. “O tome više nema govora, o tome smo mogli razgovarati u februaru ili martu”.
Lukašenko je istaknuo i da se rat mora zaustaviti kako bi se izbjegao “ponor … nuklearnog rata”. “Hajde, zaustavimo se. Ne treba ići dalje. Dalje, to je ponor. Dalje, to je nuklearni rat. Ne treba ići do tamo”, kazao je.
Naglasio je da se stvari mogu i pogoršati jer Putin nije još upotrijebio sve snage. “Rat koji se tamo vodi nije još uvijek onaj koji bi Rusija mogla voditi”, upozorio je, govoreći o “zastrašujućem oružju” koje Moskva još nije upotrijebila.
Lukašenko smatra da se sukob mogao izbjeći da je zapad dao Putinu “sigurnosne garancije koja je tražio”, odnosno povlačenje NATO-a na granice iz 1997. i prestanak približavanja Ukrajine zapadu, što Rusija percipira kao prijetnju.
“Zašto niste dali te garancije? Znači da ste željeli rat”, zaključio je. Zapad je želio sukob s Rusijom i “isprovocirao je rat u Ukrajini”, njegova je ocjena.
Vijeće EU proširuje sankcije Rusiji
Vijeće Evropske unije proširilo je sankcije Rusiji zbog njene vojne invazije i agresije na Ukrajinu, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na Twitteru, prenosi Ukrinform.
“Države članice pristale su na naše pojačane, produžene sankcije EU protiv Kremlja. Pozdravljam to. To šalje snažan signal Moskvi: održat ćemo pritisak visokim koliko god bude potrebno”.
Evropska komisija je prošle sedmice predstavila nove prijedloge, takozvani paket “održavanja i usklađivanja”, koji bi trebao povećati efikasnost sankcija. Ovim prijedlozima predviđeno je produženje sankcija za šest mjeseci, uz njihovu dalju procjenu i preispitivanje u januaru 2023. godine.
Member States have agreed to our reinforced, prolonged EU sanctions against the Kremlin.
I welcome that.
It sends a strong signal to Moscow: we will keep the pressure high for as long as it takes. https://t.co/eO87bSmGR1
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) July 21, 2022
Szijjarto doputovao u Rusiju
Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je danas da je doputovao u Moskvu kako bi razgovarao o snabdijevanju gasom svoje zemlje i pronalaženju mirnog rješenja za rat u Ukrajini.
Szijjarto će se sastati sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom i zamjenikom ruskog premijera Aleksandrom Novakom, javila je mađarska novinska agencija MTI, pozivajući se na portparola mađarskog Ministarstva vanjskih poslova.
Očekuje se da će Szijjarto i Lavrov održati konferenciju za novinare kasnije danas, prenio je Reuters.
“Stigli smo u Moskvu. Pred nama su dva zadatka: da obezbijedimo snabdijevanje Mađara prirodnim gasom i da naglasimo da želimo mir što je prije moguće”, napisao je Szijjarto na Facebook stranici.
Mađarski premijer Viktor Orban često se protivi zapadnim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok je Szijjarto jedan od rijetkih zapadnih šefova koji se susrao sa ruskim državnim vrhom nakon ruske agresije na Ukrajinu od kraja februara.
Britanija šalje Ukrajini artiljerijsko i protivtenkovsko oružje
Velika Britanija će poslati u Ukrajinu veći broj artiljerijskog naoružanja i više od 1.600 komada protivtenkovskog oružja, kako bi se ojačala odbranu te zemlje od Rusije, izjavio je britanski ministar odbrane Ben Wallace.
Oružje će biti poslato nakon što je britanski premijer Boris Johnson prošlog mjeseca obećao vojnu podršku u iznosu od još milijardu funti (1,2 milijarde dolara), prenio je Reuters.
Ukupna podrška Velike Britanije Ukrajini od početka ruske invazije na tu zemlju iznosit će 2,3 milijarde funti.
“Zajedno sa našim međunarodnim partnerima osigurat ćemo da Ukrajina ima sredstva za odbranu svoje zemlje od Putinove ilegalne invazije”, naveo je Wallace u saopćenju.
Dodao je da će Britanija osigurati protivbaterijske radarske sisteme, na stotine dronova i više od 50.000 komada municije.
HRW: Obje strane nepotrebno ugrožavaju civile
I ruska vojska i ukrajinske snage nepotrebno ugrožavaju civile stacioniranjem snaga u srcu naseljenih područja,naprimjer u školskim podrumima ili zdravstvenim ustanovama, objavio je Human Rights Watch (HRW).
“Dok bjesni rat u Ukrajini, civili su nepotrebno uključeni u borbe”, rekla je analitičarka HRW-a Belkis Wille.
“I ruske i ukrajinske snage moraju izbjegavati stacioniranje svojih snaga među civilima i učiniti sve što je moguće da civile drže podalje”, pozvala je.
HRW je dokumentirao četiri slučaja ruskih i tri ukrajinska vojna položaja u stambenim područjima, prenosi AFP.
“U napadima koji su uslijedili na te položaje ubijeni su i ranjeni civili”, rekla je organizacija, dodajući da je intervjuirala više od 50 stanovnika iz sedam mjesta koja se nalaze u ukrajinskim regijama Černjihiv (sjever), Harkov (istok) i Zaporožja (jug) i obišla njih šest.
Kijev: Preokrenut ćemo tok rata
Šef kancelarije Vladimira Zelenskog Andrij Jermak rekao je da Ukrajina namjerava preokrenuti tok sukoba prije zime i najavio “mnoga iznenađenja”.
“Sada je važno spriječiti Ruse da nas na zimu uvuku u rat. Mnogo zavisi od obučenosti naših vojnika. Preokrećemo tok ovog rata. Uskoro će biti mnogo iznenađenja”, napisao je Jermak na svom Telegram kanalu.
Guverner Harkova: Dvije osobe ubijene, 19 ranjenih u ruskom granatiranju
Najmanje dvije osobe su poginule, a 19 je ranjeno u ruskom granatiranju Harkova, grada na istoku Ukrajine, izjavio je guverner Harkovske oblasti Oleg Sinjegubov.
Kako je naveo, četvoro ranjenih je u teškom stanju, prenosi Reuters.
Britanski obavještajci: Rusija se približava drugoj najvećoj elektrani u Ukrajini
Ruske snage vjerovatno se približavaju drugoj najvećoj elektrani u Ukrajini u Vuhlehirski, 50 kilometara sjeveroistočno od Donjecka, objavila je britanska vojna obavještajna služba.
“Rusija daje prioritet zauzimanju ključne nacionalne infrastrukture, poput elektrana”, objavilo je britansko ministarstvo odbrane u redovnom biltenu.
Ministarstvo je također dodalo da Rusija vjerojatno pokušava proboj kod Vuhlehirske u sklopu napora da povrati zamah u napredovanju prema ključnim gradovima Kramatorsku i Slovjansku.
Izvještaji: U Ukrajini dokumentirana teška kršenja humanitarnog prava
Međunarodni stručnjaci dokumentirali su teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava masovih razmjera za koja je odgovorna ruska strana otkako je Moskva napala Ukrajinu, ali navode da je u manjoj mjeri bilo i kršenja za koja je odgovorna ukrajinska strana.
Izvještaj kojeg je u srijedu objavio Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), institucija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) sa sjedištem u Varšavi, iznosi te optužbe, prenosi agencija dpa.
Naročito teški slučajevi uključuju granatiranje pozorišta u Mariupolju sredinom marta i željezničke stanice u Kramatorsku početkom aprila, što je rezultiralo smrću civila, i za koje je ODIHR rekao da bi mogli predstavljati ratne zločine Rusije.
ODIHR je rekao da je bio izuzetno zabrinut zbog ruske opsade ukrajinskih gradova i mjesta, što je spriječilo sigurnu evakuaciju civila.
Ponašanje ruske vojske obilježeno je općim nepoštivanjem osnovnih načela selektivnosti napada, proporcionalnosti i mjera opreza u skladu s humanitarnim pravom, navodi se u izvještaju.
Svjedoci su izvijestili o mnogim nezakonitim pogubljenjima, zatočenjima, otmicama i slučajevima mučenja i seksualnog nasilja.
CIA: 15.000 Rusa izgubilo život u ukrajinskom ratu
Sjedinjene Američke Države procjenjuju da su ruski gubici u Ukrajini dostigli oko 15.000 života i možda 45.000 ranjenih, rekao je direktor CIA-e William Burns, dodajući da je Ukrajina također pretrpjela značajne gubitke.
Gotovo pet mjeseci otkako je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na ruskog susjeda, njene snage mukotrpno osvajaju područje Donbasa u istočnoj Ukrajini i zauzeli su oko petinu zemlje.
Burns je, govoreći na Aspen Security Forumu u Coloradu, rekao da su ti dobici došli uz veliku cijenu, prenosi Reuters.
“Posljednje procjene američke obavještajne zajednice bile bi nešto u blizini 15.000 ubijenih (ruskih snaga) i možda tri puta više ranjenih. Dakle, prilično značajni gubici”, rekao je Burns.
“I Ukrajinci su također pretrpjeli – vjerovatno malo manje od toga. Ali, znate, značajni gubici.”
Rusija klasificira smrti pripadnika oružanih snaga kao državnu tajnu čak i u vrijeme mira i nije često ažurirala svoje službene brojke o gubicima tokom rata. Dana 25. marta objavljeno je da je ubijen 1351 ruski vojnik.
Guverner: Dvije škole u regiji Donjeck uništene u ruskom granatiranju
Granatirano je nekoliko gradova u regiji Donjeck, a dvije škole su uništene, rekao je regionalni guverner.
Škole su uništene u gradovima Kramatorsk i Kostiantinivka, napisao je Pavlo Kirilenko na Telegramu.
“Rusi su nanijeli znatnu štetu Bakmutu, tamo je ponovo granatiran centralni dio grada”, dodao je.
“Neprijateljska raketa uletjela je u dvorište privatne kuće u Toretsku”, rekao je Kirilenko, dodajući da nema informacija o žrtvama.
Krenula isporuka plina preko Sjevernog toka 1
Isporuke plina nastavljene su u četvrtak njemačko-ruskim plinovodom Sjeverni tok 1 nakon radova na održavanju, potvrdio je za njemačku novinsku agenciju dpa glasnogovornik kompanije.
Desetodnevni prekid zbog održavanja smanjio je protoke na nulu 11. jula, a postojali su strahovi da bi Moskva mogla odlučiti ne pokrenuti ponovno opskrbu u trenutku kada se Evropa već suočava s energetskom krizom.
Glasnogovornik Nord Stream AG-a rekao je da će trebati neko vrijeme da se dosegnu uobičajeni nivoi transporta plina.
Rekao je da su najnovije količine opskrbe plinom iste kao one najavljene prije razdoblja održavanja – oko 67 miliona kubičnih metara dnevno – i odgovaraju oko 40 posto maksimalnog kapaciteta opskrbe.
No moguće je da će se količine mijenjati tokom dana, jer je potrebno određeno vrijeme da se protok stabilizira.
Direktor CIA-e: Putin želi od Rusije ponovo napraviti ‘veliku silu’
Direktor američke Centračna obavještajne služb (CIA) William Burns kaže da je cilj Vladimira Putina vratiti Rusiji prijašnji status velike sile.
Burns, koji je bio ambasador u Moskvi na početku Putinovog mandata, napominjući da je s Putinom imao posla više od dvije decenije, opisao je ruskog čelnika kao “vrlo zapaljivu kombinaciju nezadovoljstva, ambicija i nesigurnosti”.
“On ne vjeruje baš u ljudsku dobrotu”, rekao je Burns. “Uvjeren je da je njegova sudbina kao ruskog vođe da od Rusije ponovo napravi veliku silu.”
Upitan o povremenim medijskim izvještajima u kojima se sugerira da je Putin bolestan, Burns je odgovorio: “Postoji mnogo glasina o zdravlju predsjednika Putina i, koliko mi možemo reći, on je očito previše zdrav.”
Zelenski: Rusiji je Ukrajina poligon za moguće dalje napade
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija koristi Ukrajinu kao poligon za moguće daljnje napade na druge evropske zemlje, te poručio da će poraz Rusije u Ukrajini značiti sigurnost za ostatak Evrope.
“Rusija u Ukrajini testira sve što se može upotrijebiti protiv drugih evropskih zemalja”, rekao je Zelenskj u svom videoobraćanju u srijedu navečer.
“Počelo je s distribucijom plina, a završilo invazijom punog opsega, raketnim terorom i spaljenim ukrajinskim gradovima”, rekao je Zelenski.
Poručio je da Ukrajina treba poraziti Rusiju kako bi druge zemlje bile sigurne. “Što se to brže dogodi, to će manje štete i patnje doživjeti sve europske obitelji, sve europske zemlje”, istaknuo je.
Deutsche Bahn planira prevoz pšenice iz Ukrajine u njemačke luke
Njemačka državna željeznička kompanija Deutsche Bahn objavila je da planira prevoziti pšenicu teretnim vozovima iz Ukrajine u njemačke luke nakon što je ruska invazija zaustavila izvoz žitarica preko Crnog mora.
Ukrajina je jedan od najvećih izvoznika pšenice, a više od 90 posto izvoza išlo je preko Odese i Mariupolja na Crnom moru. No, ruska invazija zaustavila je taj izvoz, ostavivši nasukane desetke brodova i oko 20 milijuna tona žitarica zaglavljenih u silosima u Odesi, što je dovelo do skoka cijena prehrambenih proizvoda.
Deutsche Bahn je objavio da će svoju mrežu za dopremu humanitarne pomoći transformirati za dovoz žitarica iz Ukrajine u njemačke luke Rostock, Hamburg i Brake blizu Bremerhavena.
Kompanija u tu svrhu planira uvesti nekoliko teretnih vozova sedmično, a veliki dio žitarica prevozili bi preko Rumunije i Poljske, rekli su u Deutsche Bahnu, dodajući da još ne mogu precizirati koliko će žitarica moći prevesti.
“Prevest ćemo što je više moguće žitarica”, rekao je glasnogovornik kompanije za njemačku novinsku agenciju dpa koja je prva objavila vijest.