Zašto je Turska ukinula veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u?

Turska je odustala od veta na kandidaturu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, okončavši tako višesedmični spor koji je testirao jedinstvo Alijanse protiv ruske invazije na Ukrajinu.

Do napretka u utorak je došlo nakon četverosatnih razgovora uoči početka samita NATO-a u Madridu i omogućava skupu od 30 lidera u španskoj prijestolnici da pokažu jedinstveni front protiv Moskve, kao i početak procesa pridruženja Finske i Švedske Alijansi.

Objava sporazuma učvršćuje najveću promjenu evropske sigurnosne politike posljednjih decenija pošto skandinavske države napuštaju svoj stav neutralnosti i ulaze u vojni savez.

Donosimo pregled zašto se Turska protivila kandidaturi NATO-a i zašto sada podržava njihovu kandidaturu:

Protivljenje Ankare

Turska je iznenadila svoje saveznike u NATO-u kada se usprotivila kandidaturi Helsinkija i Štokholma da se pridruže Alijansi. Ankara je tražila da skandinavske države prestanu podržavati kurdske oružane grupe, kao što je PKK, te ukinu svoje zabrane prodaje oružja Turskoj.

Turska je izrazila zabrinutost da Švedska pruža utočište PKK-u što Štokholm negira.

Alijansa NATO radi na osnovu konsenzusa, što znači da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan mogao blokirati pristup Finskoj i Švedskoj 30-državnom savezu osim ako se ne ispune njegovi zahtjevi.

Šta je PKK?

Radnička partija Kurdistana (PKK), koju Turska, Evropska unija i SAD smatraju “terorističkom” grupom, povela je oružani ustanak protiv turske države 1984. godine. Deseci hiljada osoba je poginulo u Turskoj tokom sukoba države i PKK, a ogranci PKK, kao i glavni dio organizacije, izveli su brojne napade na vojsku, snage sigurnosti i civile, dok Turska izvodi operacije na jugoistoku države gdje je uporište PKK.

Turska smatra svaku podršku sirijskom YPG-u, koga smatra ogrankom PKK, podrškom PKK-om. Sa druge strane, YPG ima podršku mnogih zapadnih država u borbi protiv ISIL-a. Turska je izvela nekoliko vojnih operacija u Siriji i Iraku posljednjih godina, a mete su bili PKK i YPG.

Šta su dogovorili NATO i Turska?

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je naveo kako su u dogovor uvršteni ubrzavanje Švedske na izručenju osoba koje Turska traži, kao i promjene švedskih i finskih zakona. Dodao je kako će skandinavske države ukinuti zabrane prodaje oružja Turskoj.

Ankara je pozdravila dogovor i označila ga kao uspjeh. Ured turskog predsjednika objavio je kako je Turska „dobila što je tražila“ u dogovoru i to znači “punu saradnju Turske u borbi protiv PKK i ogranaka“.

Finska i Švedska su također pristale “da ne nametnu embargo na terensku i namjensku industriju“ prema Turskoj i da će “poduzeti konkretne korake na izručenju terorističkih kriminalaca“.

Viši zvaničnik američke administracije za Reuters je naveo kako Turska nije povezivala svoj dugoročni uvjet za dobijanje američkih borbenih mlažnjaka F-16 kako bi pristala na dogovor. Ranije je SAD blokirao dobijanje Turskoj F-35 jer je kupila ruski odbrambeni sistem S-400.

Erdogan je prije odlaska u Madrid kazao kako bi mogao vršiti pritisak na američkog predsjednika Joea Bidena kako bi dogovorili isporuku F-16. Biden i Erdogan bi se trebali susresti tokom samita.

Šta znači za NATO i rusku invaziju?

Stoltenberg je kazao kako će lideri NATO-a objaviti zvanični poziv Finskoj i Švedskoj u srijedu za članstvo.

Vjerovatno će trajati mjesecima da ove dvije države zvanično postanu dio Alijanse jer njihov ulazak trebaju ratificirati sve pojedinačne članice.

Države NATO-a, koje su već izdvojile milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini, trebale bi pristati na “obiman paket pomoći Ukrajine kako bi pomogle ovoj državi da ispuni pravo na samoodbranu“, istakao je Stoltenberg.