Biden ocijenio ‘malo vjerojatnim’ da će posjetiti Ukrajinu
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak da je “malo vjerojatno” da će posjetiti Ukrajinu tokom skorašnje turneje po Evropi.
- Medvedev: Rusija još ne bi trebala pregovarati sa SAD-om o nuklearnim pitanjima
- Volodimir Zelenski: Rusija će vjerovatno intenzivirati napade
- Ukrajina čeka odluku Evropske unije o kandidatskom statusu
- Šef britanske vojske kaže da Velika Britanija mora imati vojsku sposobnu poraziti Rusiju
- Ursula Von der Leyen ‘uvjerena’ u kandidaturu Ukrajine za EU
Najvažnije vijesti iz Ukrajine pratite u nastavku:
Moskva optužuje zapad da djeluje “destruktivno”
Rusija je u ponedjeljak rekla da je porast cijena žitarica, zbog kojeg postoji strah od svjetske prehrambene krize, rezultat “destruktivnih” poteza zapada, a ne blokade izvoza iz Ukrajine putem crnomorskih luka.
“Glede mogućnosti gladi, sve više stručnjaka naginje pesimističnom scenariju… To je krivica zapadnih režima koji djeluju kao provokatori i rušitelji”, rekla je glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova na Telegramu.
Po njoj, zapad je učinio “sistematske pogreške” u planiranju poljoprivredne politike i uzrokovao svjetsku inflaciju svojim kratkovidnim financijskim i monetarnim mehanizmima uvedenim tijekom pandemije.
Porast cijena je također rezultat “slabo osmišljene” politike energetske tranzicije u Evropi i Sjevernoj Americi, posebno “nasilnim uvođenjem biogoriva”, kaže Zaharova.
Konačno, upire prst i u “nezakonite restrikcije” uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.
Biden ocijenio “malo vjerojatnim” da će posjetiti Ukrajinu
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak da je “malo vjerojatno” da će posjetiti Ukrajinu tokom skorašnje turneje po Evropi.
“Tokom tog posjeta, malo je vjerojatno”, odgovorio je novinarima koji su ga upitali hoće li možda posjetiti Ukrajinu u okviru turneje koja ga vodi najprije u Njemačku u subotu na sastanak G7, a zatim u Madrid 28. juna na samit NATO-a.
Ta se dva diplomatska skupa održavaju četiri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, dok Moskva intenzivira ofenzive na istoku i jugu zemlje nakon što nije uspjela osvojiti glavni grad Kijev.
“To ovisi o puno stvari”, rekao je. “O tome stvara li to ili ne poteškoće Ukrajincima, pomiče li to pažnju s onoga što se događa”, pojasnio je Biden, dodajući da nekoliko puta tjedno razgovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
“Idem u Njemačku, u Španjolsku, idem u Izrael i idem u Saudijsku Arabiju… potom se vraćam, vjerojatno izravno”, dodao je.
Američki predsjednik od 13. do 16. jula posjetit će Izrael, Zapadnu obalu i Saudijsku Arabiju kamo će doputovati prvim izravnim letom iz Svete Zemlje.
Joe Biden još nije posjetio Ukrajinu od početka ruske agresije. Prva dama bila je u maju na zapadu zemlje, nekoliko kilometara od granice s Poljskom.
SAD je glavni zapadni saveznik Ukrajine kojoj je od početka ruske invazije namijenio 5,6 milijardi dolara vojne pomoći.
Peskov kritizirao ukrajinski “stil vođenja mirovnih pregovora”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da mirovni pregovori koji se vode u ukrajinskom stilu nisu donijeli toj državi ništa dobro.
U obraćanju na konferenciji za novinare u Moskvi, glavnom gradu Rusije, Peskov je komentarisao izjavu šefa ukrajinske delegacije za mirovne pregovore sa Rusijom Davida Arakhamije, koji je kazao da bi se Kijev mogao vratiti za pregovarački sto krajem augusta.
“Ovo je više nego jasna demonstracija pregovora u ukrajinskom stilu. Zapravo, mi taj stil poznajemo već dugo vremena. Taj stil Ukrajini nije donio ništa dobro”, kazao je on.
Ranije je Arakhamia rekao da bi se zvanični Kijev mogao vratiti pregovorima sa Moskvom do kraja augusta. Također je naglasio da Ukrajina neće prihvatiti gubitak teritorija i da je to, kako je kazao, pravno nemoguće. Arakhamia je dodao da je moguće “razmotriti politički dogovor” sličan onom koji je predložen u Istanbulu u Turkiye u martu ove godine.
Na pitanje o tvrdnjama da bivša njemačka kancelarka Angela Merkel bude posrednik u pregovorima između Rusije i Ukrajine, Peskov je istakao da je ta političarka već dala ostavku i izjavila da ne želi da nastavi bilo kakve političke aktivnosti.
Prema procjenama Ujedinjenih nacija, više od 4.500 civila je ubijeno u Ukrajini od početka rata 24. februara, a vjeruje se da je stvarni broj mnogo veći.
Više od 14 miliona ljudi bilo je prisiljeno da napusti svoje domove, uključujući više od 7,7 miliona onih koji su pobjegli u druge države, pokazuju podaci UN-a.
Kremlj se žali na litvansku blokadu prometa u Kalinjingradu
Litvanska odluka o blokadi željezničkog prometa između Rusije i enklave Kalinjingrad na Baltičkom moru je “ilegalna”, optužio je u ponedjeljak Kremlj.
“Odluka je zaista bez presedana i štetna je za sve”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak, u komentarima novinskoj agenciji Interfax.
Naglasio je da se time samo pogoršavaju pogreške Evropske unije počinjene sankcijama prema Moskvi ove godine i nazvao je situaciju “više nego ozbiljnom”.
Kalinjingrad je smješten između Litvanije i Poljske i udaljen je od Moskve više do 1000 kilometara. U subotu, Vilnius je počeo blokirati promet robe koji željeznicom preko litvanskog teritorija putuje u Kalinjingrad.
Guverner kalinjingradske oblasti Anton Alikhanov rekao je da zabrana obuhvaća oko 50 posto roba koje Kalinjingrad uvozi i nazvao to “najozbiljnijim kršenjem … prava slobodnog tranzita u Kalinjingradsku regiju te iz nje” .
Litvanija je rekla da od subote na snagu stupa zabrana prijevoza robe obuhvaćene evropskim sankcijama u rusku enklavu Kalinjingrad preko njezina teritorija.
EU zemlje su redovito pojačavale sankcije protiv Rusije otkad je izvršila invaziju Ukrajine u februaru. Nekoliko istočnoevropskih nacija, poput Litvanije, posebno voljno uvode sankcije, s opravdanjem da se brinu da će Rusija jednog dana položiti pravo na njihov teritorij.
Peskov je nazvao potez “elementom blokade”, no nije rekao ništa o eventualnim protumjerama.
Smješten između EU i NATO članica Poljske i Litve, Kalinjingrad prima zalihe iz Rusije željeznicom i plinovodom kroz Litvaniju.
Čelnik Krima: Kijev je napao plinske platforme u Crnom moru
Ukrajinske snage obalne odbrane napale su projektilima plutajuće platforme u Crnom moru, prema riječima proruskih izvora.
“U ovom trenutku, pet osoba je spašeno, a tri su ozlijeđene”, rekao je krimski čelnik Sergej Aksenov u videu objavljenom na Telegramu u ponedjeljak.
Spasilačkim brodovima i dalje se traži još ljudi. Prema videu, na platformama je bilo ukupno 12 radnika.
Ranije, ukrajinski zastupnik Oleksij Hončarenko izvijestio je o napadima projektila na proizvodne platforme.
Ukrajinska vojska nije komentirala ovaj incident.
Platforme su smještene oko 100 kilometara od obale pokrajine Odese i 150 kilometara od poluotoka Krima u Crnom moru.
Kad je Rusija anektirala Krim, platforme je zauzela ruska vojska u ožujku 2014. godine.
Nakon sirena za vazdušni napad, Odesu potresle eksplozije
Grad Odesu na jugu Ukrajine potresle su danas ekplozije, izjavio je portparol regionalne administracije.
Portparol je naveo da ne može da pruži više detalja o eksplozijama, koje su se čule nakon što su se oglasile sirene za vazdušni napad.
EU produžila sankcije usvojene zbog aneksije Krima
Vijeća EU-a produžio je na još godinu dana sankcije koje je EU uvela kao odgovor na rusku aneksiju Krima i grada Sevastopolja.
Restriktivne mjere koje su trenutno na snazi su prvi put uvedene u junu 2014. i uključuju zabranu uvoza proizvoda porijeklom sa anektiranog Krima ili Sevastopolja u EU, kao i infrastrukturna ili finansijska ulaganja i turističke usluge sa anektiranog područja.
”EU ne priznaje i nastavlja da osuđuje nezakonitu aneksiju poluostrva Krim kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava. EU ostaje nepokolebljiva u svojoj posvećenosti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica i posvećena potpunoj primjeni svoje politike nepriznavanja”, saopćeno je iz Vijeća.
Vijeće EU-a pozvalo je Rusiju da odmah prekine neselektivne napade na civile i civilnu infrastrukturu i da odmah i bezuslovno povuče sve svoje trupe i vojnu opremu sa čitave teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.
Borrell: Ruska blokada ukrajinskih luka je ‘ratni zločin’
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da je ruska blokada izvoza miliona tona ukrajinskog žita “ratni zločin”.
“Pozivamo Rusiju da deblokira [ukrajinske] luke… Nezamislivo je da milioni tona pšenice ostaju blokirani u Ukrajini dok u ostatku svijeta ljudi pate od gladi”, rekao je novinarima po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu.
“Ovo je pravi ratni zločin, tako da ne mogu zamisliti da će ovo trajati još dugo”, dodao je Borrell.
Medvedev: Rusija još ne bi trebala pregovarati sa SAD-om o nuklearnim pitanjima
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev kaže da Moskva ne bi smjela pregovarati s Washingtonom o nuklearnom razoružanju dok se Sjedinjene Američke Države ne vrata natrag u pregovore.
“Sada nemamo nikakve odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama”, napisao je Medvedev na Telegramu.
“Na Kelvinovoj ljestvici, ti pregovori su na nuli … Još uvijek nema potrebe pregovarati s njima [o nuklearnom razoružanju]. To bi bilo loše za Rusiju. Pustite ih da trče ili se sami povuku i zatraže pregovore.”
Veze između Rusije i SAD-a su na najnižoj tački od kraja Hladnog rata čak i prije nego je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Baerbock: Željeznicu prilagoditi za izvoz ukrajinskog žita
Njemačka podržava Poljsku i Rumuniju u prilagođavanju svojih željeznica kako bi omogućile izvoz miliona tona žitarica zaglavljenih u Ukrajini zbog ruske morske blokade, izjavila je danas ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock.
“Željezničke pruge bi trebalo modernizovati, potrebni su nam pravi teretni vagoni. Njemačka vlada radi na tome sa mnogim drugim partnerima”, rekla je Baerbock uoči sastanka u Luksemburgu sa svojim kolegama iz Evropske unije, prenosi Reuters.
Ona je ocijenila da je jasno da na kraju neće moći da se “izvuče” svo žito.
“Ali ako bismo uspjeli da oslobodimo bar dio, na raznim rutama, onda će to pomoći da se suočimo sa ovim globalnim izazovom”, rekla je Baerbock.
U Crnu Goru ušlo 27.000 izbjeglica iz Ukrajine
Povodom Svjetskog dana izbjeglica, predsjednik Milo Ðukanović je poručio da će Crna Gora ostati sigurno utočište za sve prognane Ukrajince, u nadi da će patnje ukrajinskog naroda što prije nestati.
On je na Twitteru naveo da je više od 27.000 osoba iz Ukrajine ušlo u Crnu Goru od, kako kaže, početka ruske agresije, a skoro 4.000 hiljade zatražilo privremenu zaštitu, prenosi Tanjug.
#WorldRefugeeDay
Svjetski dan izbjeglica 2022. Rat i stradanja naroda Ukrajine. Više od 27.000 lica iz 🇺🇦 ušlo je u 🇲🇪 od početka ruske agresije. Skoro 4000 zatražilo privremenu zaštitu.— Milo Đukanović (@predsjednik_cg) June 20, 2022
Kako je naveo, u posljednjoj deceniji broj prognanih i prinudno raseljenih je udvostručen, a interno raseljenih utrostručen.
“Čini se da svet grabi ka humanitarnom sunovratu. Krajnji je momenat za podjelu tereta i odgovornosti i održiva rješenja. UNHCR nastavlja da se bori uprkos hroničnom manjku fondova”, napisao je Ðukanović.
Danas sastanak ministara EU-a o blokadi ukrajinskih žitarica
Ministri vanjskih poslova Evropske unije danas će na sastanku u Luksemburgu raspravljati o mogućnostima i načinima oslobađanja miliona tona žitarica iz Ukrajine zarobljene zbog ruske blokade luka u Crnom moru.
EU podržava napore Ujedinjenih naroda da posreduju u sporazumu o obnovi ukrajinskog izvoza preko mora u zamjenu za olakšavanje ruskog izvoza hrane i đubriva, ali za to bi bilo potrebno zeleno svjetlo Moskve, prenosi Tanjug pozivajući se na The Guardian.
Turska koja ima dobre odnose sa Kijevom i Moskvom spremna je da učestvuje u posmatranju mehanizma sprovođena eventualnog dogovora.
Granatiranjem ranjeno troje djece u Harkovu
U ruskom granatiranju u nedjelju je ozlijeđeno troje djece u regiji Harkov, rekao je čelnik regionalnih policijskih snaga.
Napadi su se dogodili u samom gradu Harkovu, kao i u gradovima Čuhuiv i Ljubotin, te selima Baranivka, Ivanivka i Korobočkino, napisao je Volodimir Timoško na Facebooku.
“U selu Ivanivka od eksplozije granate ranjeno je troje djece”, rekao je Timoshko.
Zelenski: Kijev čeka odluku EU
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da očekuje da će Rusija intenzivirati napade na njegovu zemlju dok Kijev ove sedmice čeka odluku Evropske unije o dodjeli Ukrajini statusa zemlje kandidata.
“Očito je da ove sedmice od Rusije treba očekivati intenziviranje neprijateljskih aktivnosti”, rekao je Zelenski u svom video obraćanju.
“I ne samo protiv Ukrajine, već i protiv drugih evropskih zemalja. Mi se pripremamo. Spremni smo”, rekao je ukrajinski predsjednik.
U četvrtak i petak održava se redovni sastanak na vrhu šefova država ili vlada EU-a, a raspravljat će, između ostaloga, i o mišljenjima koje je Komisija objavila protekle sedmice o zahtjevima tri zemlje – Ukrajine, Moldavije i Gruzije za članstvo u Evropskoj uniji.
Dobiju li Ukrajina i Moldavija kandidatski status bit će to veliki skok jer su se prije početka ruskog napada na Ukrajinu te zemlje borile da u zajedničkim deklaracijama dobiju bilo kakvu maglovitu formulaciju koja bi makar u naznakama govorila o evropskoj perspektivi.
Von der Leyen ‘uvjerena’ u kandidaturu Ukrajine za EU
Čelnica Evropske komisije Ursula von der Leyen izrazila je uvjerenje da će Ukrajini biti dodijeljen status službenog kandidata uoči ključnog summita EU-a u Briselu kasnije ovog mjeseca.
“Čvrsto vjerujem da ćemo dobiti pozitivnu odluku, da ćemo dobiti podršku, da je kurs sada zacrtan”, rekla je von der Leyen za njemački javni servis ARD.
“Naravno, ovo je također historijska odluka koju Evropsko vijeće sada mora donijeti, ali pripreme su dobre”, rekla je, dodajući da je “uvjerena” u ukrajinske izglede.
I was very moved by President @ZelenskyyUa's kind words over the phone today, following our recommendation to grant Ukraine the candidate status.
The Ukrainians can count on the @EU_Commission's constant support as they move along the path to the European Union. pic.twitter.com/ey8BVCLgzo
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) June 17, 2022
‘Velika Britanija mora imati vojsku sposobnu poraziti Rusiju’
Velika Britanija mora imati vojsku sposobnu boriti se u Evropi i poraziti Rusiju, rekao je vojnicima novi čelnik britanske vojske.
Patrick Sanders, koji je ovog mjeseca preuzeo zapovjedništvo nad britanskom vojskom, rekao je svojim jedinicama, prema britanskim medijima, da je on prvi načelnik Glavnog štaba od 1941. godine koji je preuzeo zapovjedništvo nad vojskom u sjeni rata u Evropi, koji uključuje i “kontinentalnu silu“.
“Ruska invazija na Ukrajinu naglašava našu temeljnu svrhu – zaštititi Veliku Britaniju tako što ćemo biti spremni za borbu i pobjedu u ratovima na kopnu”, rekao je.