U rekordnom roku: Evropska komisija podržala kandidatski status Ukrajine

Odluka Evropske komisije da preporuči davanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji pomoći će Kijevu da porazi Rusiju, rekao je u petak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a Kremlj je objavio da pomno prati ukrajinsku težnju prema članstvu.

„To je prvi korak na putu prema članstvu u EU-u koji će zasigurno približiti našu pobjedu. Zahvalan sam Ursuli von der Leyen i svim članicama EU-a na historijskoj odluci“, napisao je Zelenskij na Twitteru.

I commend the positive @EU_Commission Conclusion on 🇺🇦’s candidate status. It’s the 1st step on the EU membership path that’ll certainly bring our Victory closer. Grateful to @vonderleyen & each EC member for a historic decision. I expect the positive result from #EUCO next week.

— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) June 17, 2022

Dodao je da od evropskih čelnika očekuje da prihvate preporuku Komisije iduće sedmice.

Kremlj je pak objavio da pozorno prati ukrajinsku težnju prema članstvu, posebno u svjetlu sve veće odbrambene saradnje s EU-om.

„Postoje razne transformacije koje pratimo na najpažljiviji način“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Pred Ukrajinom teške reforme

Evropska komisija predložila je Ukrajini kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, objavila je u petak predsjednica tog tijela Ursula von der Leyen i dodala da to podrazumijeva obavezu Ukrajine na provedbu niza reformi.

“Ukrajina je jasno pokazala težnju da postane članica i odlučnost da prihvati evropske vrijednosti i standarde”, rekla je Von der Leyen novinarima u Briselu.

Izjavu je predsjednica EK-a dala odjevena u boje ukrajinske zastave, žutu i plavu.

Ukrainians are ready to die for the European perspective.

We want them to live with us the European dream. pic.twitter.com/3SPRqkgK7l

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) June 17, 2022

Nikad u historiji Evropske unije mišljenje nije bilo doneseno u tako kratkom roku od dana podnošenja kandidature, ali presedan je stvoren ruskom invazijom na Ukrajinu koja je ušla u četvrti mjesec i dio je šire podrške Evrope službenom Kijevu u otporu agresoru, objavio je ranije AFP.

Paris, Berlin i Rim izjasnili su se za to da se Ukrajini “odmah” dodijeli status službenog kandidata, rekao je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron u Kijevu gdje je stigao uz njemačkog kancelara Olafa Scholza i italijanskog premijera Marija Draghija.

Kijev je kandidaturu podnio nakon početka ruske agresije 24. februara i od tada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne prestaje pozivati EU da dokaže “da riječi Brisela o pripadnosti ukrajinskog naroda evropskoj porodici nisu isprazne”.

Ukrajina je “spremna” raditi da postane “punopravna članica” Unije, rekao je Zelenski.

No taj je proces dugotrajan i zemlja kandidatkinja treba ispuniti čitav niz političkih i ekonomskih kriterija (demokratija, pravna država, zaštita manjina, održiva tržišna ekonomija) i ugraditi u svoje zakonodavstvo evropsko pravo.

Njemački kancelar rekao je za javnu TV ZDF tokom posjete Kijevu da bi proces “mogao jako dugo trajati”, ali da je važno pružiti  Ukrajincima nadu”, prenosi u petak agencija dpa.

Sholz nije želio spekulirati koliko bi to moglo trajati no rekao je “Ali je vrijedno – i to je poruka”.

Ukrajina je s EU sklopila Sporazum o pridruživanju koji je na snazi od septembra 2017.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je u Ukrajinu doputovala dvaput od početka agresije, priznala je da su vlasti te zemlje “učinile” mnogo da bi mogle podnijeti kandidaturu no da je pred tom zemljom još “golem posao” posebno u borbi protiv korupcije i poštivanju pravne države.

Korupcija je u Ukrajini endemska: u izvještaju za 2021. godinu nevladina organizacija Transparency International svrstala je Ukrajinu na 122. mjesto od 180. To je ipak bolje nego 2014. kada je bila ja 142. mjestu, ali i daleko od svojih susjeda koje već jesu članice EU, primjerice Bugarske koja je na 78. mjestu i pritom je najlošija po korupciji.

Kako pronaći jedinstvo

“Za Komisiju ovo je vrlo osjetljivo pitanje jer ne smije od Ukrajine zahtijevati manje od drugih kandidata kojima je u prošlosti dala povoljno mišljenje. Da bi bila vjerodostojna mora održati visoke standarde”, ocijenio je Sebastien Maillard s Instituta Jacques Delors.

On očekuje pozitivno mišljenje o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini no uz uvjet da ona ispuni zahtjeve u roku. Takav postupak mogao bi se primijeniti i na Moldaviju, koja bi mogla biti priznata kao “potencijalni kandidat”, kao što su Kosovo i Bosna i Hercegovina koji ne ispunjavaju kriterije.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upravo je u četvrtak signalizirao na temu Ukrajine da on to podržava, ali je i upozorio “…ne smijemo zaboraviti na BiH. Što nas sprečava da za BiH učinimo isto, neprestano odugovlačenje uništava tu zemlju”, rekao je Milanović, prenijela je Hina.

Mišljenje Evropske komisije poslužit će kao osnova za samit čelnika EU-a 23. i 24. jula u Briselu.

Treba učiniti sve “da bude jedinstveno” mišljenje o kandidaturi Ukrajine i Moldavije, rekao je Sholz, a rezerve su izrazile Danska i Nizozemska.

Dodjela kandidatskog stausa početak je dugog procesa u kojem Komisija uspostavlja “pretpristupnu strategiju”, program podrške za provedbu potrebnih reformi za integraciju, uz finansijsku pomoć.

Otvaranje pregovora opet moraju odoboriti dvadesetsedmorica.

Pet zemalja već ima službeni status kandidata: Turska od 1999, a proces je danas zamrznut;  Makedonija od 2005, Crna Gora od 2010, Srbija od 2012, te Albanija od 2014.

Pregovori još nisu otvoreni sa Sjevernom Makedonijom ni Albanijom.

Macron, koji je također upozorio da bi pregovori mogli trajati desetljećima, predložio je osnivanje evropske političke zajednice koja bi prihvatila zemlje aspirantice no takva je inicijativa dočekana u Ukrajini s nepovjerenjem.