SAD: Dvadeset zemalja obećalo nove isporuke oružja Ukrajini
“Nove pošiljke uključuju kritično potrebnu artiljerijsku municiju, sisteme za obalsku odbranu, tenkove i druga oklopna vozila”, rekao je ministar odbrane SAD Lloyd Austin.
- Ukrajinski sud osudio je u ponedjeljak ruskog vojnika Vadima Šišimarina na doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva nenaoružanog civila
- Guverner Luganska: Rusija pokušava namjerno uništiti Sjeverodonjeck
- Ukrajina isključuje mogućnost teritorijalnih ustupaka Rusiji
- Izvještaj: Ukrajinskim borcima iz Azovstala sudit će se u otcijepljenoj regiji
- Novi Zeland pomaže obučavanju ukrajinskih vojnika
- Ukrajina: Ruski vojnik osuđen na doživotnu kaznu zatvora
U nastavku više informacija o ratu u Ukrajini:
Ukrajina traži pomoć kako bi se osigurao koridor za izvoz hrane
Međunarodna zajednica trebala bi pomoći u osiguravanju prolaza za izvoz hrane morskim putom uspostavom koridora iz Odese kako bi se spriječila glad u svijetu, kazala je za BBC u ponedjeljak zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, prenosi Reuters.
“Trebalo bi nam 5, 6, 7 godina da izvezemo sve te poljoprivredne prinose. Stoga nam je sada iznimno važno deblokirati morske luke”, rekla je Sviridenko za BBC u intervjuu na Svjetskom gospodarskom forumu.
“Trebamo jamstvo partnera, naravno to je jamstvo obrane, jamstvo sigurnosti”, dodala je.
Bilo koji koridor iz Odese može se uspostaviti samo uz suglasnost Rusije, kazao je zapadni dužnosnik u ponedjeljak za Reuters.
“Jasno je da Rusi dominiraju tim područjem. Bilo bi potrebno dopuštenje Rusa, neka vrsta sporazuma da se to dogodi”, rekao je anonimno zapadni dužnosnik.
“To bi zahtijevalo neku vrstu sigurnosnog jamstva, mislim od Turske, kako bi postalo stvarnost. Mislim da bi morali isključiti razmišljanje da bi se to moglo učiniti bez dopuštenja Rusije”, dodao je.
SAD: Dvadeset zemalja obećalo nove isporuke oružja Ukrajini
Oko 20 zemalja obećalo je da će Ukrajini dostaviti nove pošiljke oružja da bi joj pomogle u obrani od ruskog napada, objavile su Sjedinjene Američke Države (SAD) u ponedjeljak, javlja Anadolija.
“Nove pošiljke uključuju kritično potrebnu artiljerijsku municiju, sisteme za obalsku odbranu, tenkove i druga oklopna vozila”, rekao je ministar odbrane SAD Lloyd Austin novinarima u Pentagonu i dodao da su se druge nacije obavezale na obuku ukrajinskih vojnika i pomaganje Kijevu u održavanju postojećeg naoružanja.
Austin je ukazao na Dansku, koja je ranije u ponedjeljak objavila odluku da Ukrajini isporuči protivbrodski bacač Harpoon i pripadajuće rakete, te Češku Republiku, za koju je rekao da pruža “značajnu podršku”, uključujući helikoptere, tenkove i raketne sisteme.
“Italija, Grčka, Norveška i Poljska osiguraće Ukrajini artiljerijske sisteme i municiju”, dodao je on.
Osim što Kijevu osiguravaju milijarde dolara vrijednu vojnu opremu i obuku, SAD koordinišu među saveznicima protok međunarodnog oružja i podrške Ukrajini.
Isto tako, osim direktne pomoći Ukrajini, SAD su povećale prisutnost vojnika u Evropi gdje sada ima oko 102.000 vojnika. To je povećanje od 30 posto u odnosu na 78.000 koliko ih je bilo prije početka rata u Ukrajini.
Ukrajina: Zabrana kretanja u graničnom pojasu ka Belorusiji
Ukrajinske vlasti su od danas pooštrile pravila kretanja u tri regiona koji se graniče sa Belorusijom.
U Kijevskoj, Žitomirskoj i Rovanjskoj oblasti zabranjeno je svako kretanje civila u pojasu širine jednog kilometra duž granične linije, prenosi TAS S.
Iz pres-službi ovih oblasti je saopšteno da se kretanje svih lica i motornih vozila, kao i svi radovi izvan naseljenih mjesta obustavljaju u periodu od 22:00 do 05:00 časova.
Sporazum o bezbjednosnoj saradnji Velike Britanije i Litvanije
Velika Britanija i Litvanija potpisale su danas zajedničku deklaraciju o jačanju saradnje u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Ovim sporazumom London jača podršku nacijama koje strahuju da se ruski predsjednik Vladimir Putin neće zaustaviti na Ukrajini u pokušaju da prekroji granice Evrope, navodi Reuters.
Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, u baltičkim državama poput Litvanije koja je i članica NATO, i bivša sovjetska država, raste zabrinutost od ruske agresije, dodaje britanska agencija.
Britanija je saopštila da će deklaracija biti zasnovana na odbrambenoj saradnji dve zemlje saveznice u NATO, čime će se osnažiti otpor globalnim pretnjama, uključujući i pretnje od Rusije i Kine.
“Velika Britanija i Litvanija su dvije zemlje koje vjeruju u slobodu i suverenitet, i koje se suprotstavljaju autoritarnim režimima u Evropi i širom svijeta. Zajedno smo sa Ukrajinom protiv ilegalnog, varvarskog rata Rusije”, poručila je britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras.
Mađarska traži novac od Brisela prije uvođenja embarga na rusku naftu
Mađarska je odlučila ostati pri svojim zahtjevima za energetska ulaganja prije nego što pristane na ruski naftni embargo, sukobljavajući se s državama EU-a koje se zalažu za brzo odobrenje dodatnih sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Evropska komisija je početkom maja predložila novi paket sankcija protiv Kremlja, ali mjere još nisu usvojene, a Mađarska je među najglasnijim kritičarima plana.
“Prvo nađimo rješenja, zatim sankcionišimo”, rekla je mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga.
To je u suprotnosti s pozivima nekoliko vlada na dogovor prije sastanka čelnika EU-a, 30. maja.
Mađarska, koja je jako ovisna o ruskoj nafti, rekla je da će joj trebati oko 750 miliona eura kratkoročnih ulaganja za nadogradnju rafinerija i proširenje naftovoda koji dovodi naftu iz Hrvatske.
Također je naglasila da bi je odustajanje od ruske nafte mogla koštati čak 18 milijardi eura.
Komisija je prošle sedmice ponudila do dvije milijarde eura podrške zemljama srednje i istočne Evrope bez izlaza na more koje nemaju pristup opskrbi koja nije ruska, to jest Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Tim državama također je ponuđeno duže prijelazno razdoblje za odvikavanje od ruske nafte.
Kako bi riješila dugoročne probleme, komisija je objavila plan vrijedan 210 milijardi eura koji bi trebao okončati oslanjanje Evrope na ruska fosilna goriva do 2027, ali nije naznačila kako će se nova ulaganja podijeliti među državama EU-a.
Jedan od ključnih problema ostaje iznos koji je EU spreman platiti Mađarskoj za prilagođavanje dvije rafinerije koje trenutno mogu prerađivati samo rusku naftu.
Na prošlosedmičnom sastanku evropskih diplomata nekoliko zastupnika, uključujući one iz Francuske, Litvanije, Belgije i Irske, pozvalo je na kompromis prije sastanka čelnika EU-a sljedeće sedmice kako bi se izbjegla politička eskalacija, rekli su diplomati.
Minsk: Provjera da li su naoružanje i oprema spremni za borbu
Bjeloruska vojska počela je da provjerava svoje naoružanje i logističku opremu kako bi se uvjerila da su spremni za borbenu upotrebu, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.
“Inspekcija će utvrditi stanje opreme i njenu spremnost za izvršavanje zadataka“, navodi se u saopštenju, prenosi Reuters.
U saopštenju se navodi da “vojska sprovodi provjeru opreme smještene u prostorima za dugoročno skladištenje”, što znači da provjerava svu opremu koju ima na raspolaganju, navodi britanska agencija.
Lukašenko: Zapad želi raskomadati Ukrajinu
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da Zapad pokušava „raskomadati“ Ukrajinu, a Poljsku je optužio da želi uzeti zapadni dio zemlje.
Lukašenko je na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rekao da bi Kijev mogao tražiti pomoć kako bi spriječio gubitak zapadnog dijela zemlje, ali nije ponudio nikakve dokaze za svoje riječi.
Na istoku Ukrajine se najveće borbe vode oko Sjeverodonjecka
Ukrajinska vojska navodi da su ruske snage okružile grad Sjeverodonjeck i da su u toku žestoke borbe.
Više detalja iz Lavova donosi novinar Al Jazeere Emir Skenderagić.
Zelenski: U napadu na selo Desna ubijeno 87 ljudi
U zračnom napadu na selo Desna prošlog utorka, ubijeno je 87 osoba, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Tvrdnja Zelenskog, iznesena u obraćanju Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, uslijedila je nakon što su lokalne vlasti rekle da je u zračnom napadu na grad Černihiv prošle sedmice ubijeno osam osoba.
Al Jazeera nije mogla potvrditi ove navode iz nezavisnih izvora.
Rusi tvrde da su ispalili četiri rakete sa podmornice u Crnom moru
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je u ponedjeljak da je ispalilo četiri rakete Kalibar sa podmornice u Crnom moru s namjerom da uništi vojnu opremu ukrajinske brdske jurišne brigade.
Agencija Reuters napominje da nije odmah mogao potvrditi ove navode.
Portparol Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov rekao je ranije da su ruske snage izvele napade preciznim projektilima sa mora kako bi uništile naoružanje i vojnu opremu 10. ukrajinske brdsko-jurišne brigade u Žitomirskoj oblasti, koja se premešta u Donbas, prenosi TASS.
Zelenski skupu u Davosu: Maksimalne sankcije Rusiji
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u virtualnom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu pozvao na „maksimalne“ snakcije Rusiji, uključujući i embargo na naftu.
Zapadni saveznici Ukrajine su Rusiji nametnuli žestoke sankcije zbog invazije na susjednu zemlju, ali Zelenski kaže da međunarodna zajednica treba ići još dalje kako bi zaustavila agresiju Moskve, tako što bi obustavila svu trgovinu sa Rusijom.
Potvao je na blokadu svih ruskih banaka, kao i potpuno povlačenje svih inostranih kompanija iz Rusije.
Ukrajinski povratnici se bore s identifikacijom žrtava pokolja u Buči
Neki od raseljenih Ukrajinaca polako se vraćaju kućama u blizini Kijeva.
Neki od raseljenih Ukrajinaca polako se vraćaju kućama u blizini Kijeva. Milioni su i dalje van zemlje. Oni koji se vraćaju bore se da identificiraju tijela pronađena nakon povlačenja ruskih snaga.
Detalje u kijevskom regionu bilježi naš reporter Zein Basrawi.
Ukrajina: Ruski vojnik osuđen na doživotnu kaznu zatvora
Ukrajinski sud osudio je danas ruskog vojnika Vadima Šišimarina na doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva nenaoružanog civila, tokom prvog suđenja za ratne zločine od početka ruske invazije.
Šišmarin (21), inače zapovjednik tenkovske posade, izjasnio se ranije da je kriv za ubistvo 62-godišnjeg muškarca 28. februara u jednom selu, na sjeveroistoku Ukrajine.
Više na linku.
Ruska ofanziva oko Severodonjecka
Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da su ruske snage u zračnim udarima i artiljerijskim napadima pogodile desetke meta u istočnoj Ukrajini, dok trupe na tlu pokušavaju okružiti grad Severodonjeck.
Ruske zračne snage su pogodile četiri komandna centra, tačke komunikacije, protuavionske raketne sisteme i 87 zona sa ukrajinskim trupama, vojnom opremom i municijom, tvrde.
U međuvremenu, ruska artiljerija pogodila je 73 komandne tačke i još 570 lokacija na kojima su stacionirane ukrajinske trupe i oprema, te 37 artiljerijske i minobacačke jedinice, dodali su.
Ministarstvo tvrdi da su oborena tri ukrajinska aviona Su-25.
Iz Kijeva nije bilo komentara na ruske tvrdnje, dok Al Jazeera nije mogla provjeriti navode iz ruskog izvještaja.
Izvještaj: Ukrajinskim borcima iz Azovstala sudit će se u otcijepljenoj regiji
Lider samoproglašene Narodne Republike Donjeck u Ukrajini rekao je da će ukrajinskim borcima koji su se predali u čeličani Azovstal u Mariupolju biti suđeno u separatističkoj regiji.
„Zatvorenici iz Azovstala drže se na teritoriji Narodne Republike Donjeck“, rekao je Denis Pušilin agenciji Interfax.
„Planiramo formiranje međunarodnog tribunala na teritoriji republike“, dodao je.
U tekstu se ne kaže sa kakvim bi se optužbama ukrajinski vojnici mogli suočiti.
Rusija: Uništena jedinica američkih haubica
Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da su ruske snage uništile jedinicu ukrajinskih haubica M-777, artljerijskog oruđa američke proizvodnje, kaže se u izvještaju RIA Novosti.
Ukrajina je na frontu rasporedila haubice koje dobila od Washingtona, koji tvrdi da joj je isporučio 89 od obećanih 90 haubica.
Zbog dugog dometa i preciznosti, haubice M-777 su od velikog značaja za Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije.
Poljska raskida sporazum s Rusijom o plinovodu Yamal
Poljska je odlučila raskinuti međudržavni sporazum sa Rusijom koji se odnosi na plinovod Yamal, objavila je poljska ministrica za klimu Ana Moskwa na Twitteru.
„Agresija Rusije na Ukrajinu učvrstila je riješenost poljske vlade da postane potpuno nezavisna od ruskog plina. Uvijek smo znali da Gazprom nije pouzdan partner“, napisala je Moskwa, prenosi Reuters.
Rusija: Kontrolišemo 95 Luganska
Ruske snage kontrolišu 95 posto Luganska, tvrde ruski mediji.
Ukrajinske snage još drže Severodonjeck i Lisičansk, tvrdi televizijski kanal Zvezda, kojim upravlja rusko ministarstco odbrane.
V. Britanija: Ruske žrtve na nivou devetogodišnjeg rata SSSR-a u Afganistanu
U samo tri mjeseca rata u Ukrajini, Rusija je pretrpjela slične gubitke kao SSSR tokom devetogodišnjeg rata u Afganistanu, saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.
„Kombnacije loše taktike na nižim nivoima, ograničena zračna podrška, nedostatak fleksibilnosti i komandni pristup koji je spreman ponoviti pogreške doveli su do ove visoke stope žrtava, koja nastavlja rasti u ofanzivi na Donbas”, kazalo je ministarstvo na svom najnovijem obavještajnom brifingu.
Ministarstvo je sugerisalo da bi, budući da je ruska javnost bila osjetljiva na žrtve u “ratovima izbora” u prošlosti, sve veći broj poginulih u Ukrajini mogao “pokrenuti javno nezadovoljstvo ratom” i spremnost izjašnjavanja protiv njega.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 23 May 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/mpZMMMUOI9
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/wTIofOVxC0
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) May 23, 2022
Guverner Luganska: Rusija pokušava uništiti Sjeverodonjeck
Guverner Luganska tvrdi da Rusija pokušava uništiti Sjeverodonjeck, koji je pod teškim bombardiranjem ruskih snaga koje pokušavaju zauzeti industrijsku zonu Donbasa.
Serhij Haidai je rekao da Rusija “jednostavno namjerno pokušava uništiti grad, uz pristup ‘spaljene zemlje'“.
Kaže da su Rusi okupirali nekoliko gradova u Lugansku nakon 24-satnog neselektivnog granatiranja.
Haidai je rekao da Moskva tamo koncentrira snage i oružje, dovodeći snage iz Harkova, na sjeverozapadu, Mariupolja, na jugu, i iz unutrašnjosti Rusije.
Ukrajina: Rusija jača pozicije na Crnom moru
Ukrajinska vojska navodi da Rusija ojačava pozicije na Crnom moru novim pojačanjima flote, fregatom “Admiral Makarov”.
Ukrajina tvrdi da je brod napustio krimsku luku Sevastopolj i ide prema Odesi.
Ruska novinska agencija Tass ranije je citirala izvor iz obavještajne agencije sa Krima, koji je rekao da će “Admiral Makarov” biti nova perjanica ruske Crnomorske flote.
Zamijenit će brod “Moskva”, koji je potonuo sredinom aprila, nakon što su ga ukrajinske snage, kako su tvrdile, pogodile sa dva projektila.
⚡️ Ukraine’s Military: Russian frigate Admiral Makarov leaves Sevastopol.
Ukraine’s Operational Command “South” said on May 22 that the warship made its way to Russian positions in the Black Sea, increasing the probability of missile strikes on Ukraine.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) May 23, 2022
Ruski uvoz pao na nivo iz 2020. godine
Ruski uvoz pao je na nivo iz 2020. godine, zbog “mjera neprijateljskih zemalja“, koje su izazvale logističke poteškoće, rekao je zamjenik šefa ruske carinske službe, prenosi RIA.
Ruslan Davidov kaže da je zabilježen najveći pad na sjeverozapadu, dok je povećan uvoz sa istoka i juga, naročito iz Kine i Kazahstana.
Novi Zeland pomaže obučavanju ukrajinskih vojnika
Novi Zeland poslat će 30 vojnika u Veliku Britaniju, gdje će pomoći u obučavanju ukrajinskih vojnika upotrebi lakih topova L119.
“Od našeg tima za obuke zatražena je pomoć pripadnicima oružanih snaga Ukrajine u obuci za korištenje oružja do kraja jula“, rekla je premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern.
Spasioci iz Harkova u ruševinama pronašli 150 tijela
Hitne službe Harkova kažu da su od početka ruske invazije očistili 98 ruševina i da su širom regije pronašle 150 tijela, izvijestio je Interfax.
Spašeno je oko 150 ljudi, navodi se, ali tokom operacija je poginulo pet pripadnika službi, rekao je Anatolij Torjanik, zamjenik šefa regionalnih službi.
Očekuje se presuda ruskom vojniku
Očekuje se da ukrajinski sud u ponedjeljak donese presudu ruskom vojniku, prvom kojem se u Ukrajini sudi za navodni ratni zločin.
Dvadesetjednogodišnji vojnik Vadim Šišimarin priznao je de pucao u glavu ukrajinskom civilu u selu u sjeveroistočnom dijelu regije Sumi 28. februara, a ukoliko bude proglašen krivim, mogao bi dobiti kaznu doživotnog zatvora.
Ukrajinska glavna tužiteljica Irina Veneriktova kaže da njen ured radi na 41 slučaju protiv ruskih vojnika čiji se terete za bombardiranje civilnih objekata, ubistva civila, silovanja i pljačku.
Dodala je da se provjerava oko 10.700 mogućih ratnih zločina, u koji je uključeno oko 600 osumnjičenih, među kojima su ruski vojnici i vladini zvaničnici.
Ukrajina: Nema teritorijalnih ustupaka Rusiji
Ukrajinska strana odbacuje mogućnost prekida vatre i teritorijalnih ustupaka Moskvi, dok Rusija pojačava napade na istoku i jugu zemlje, zasipajući regije Donbasa i Mikolaiva artiljerijskim i zračnim udarima.
Pozicija Ukrajine je ojačala posljednih sedmica, jer ruska vojska doživljava vojne neuspjehe, no ukrajinski dužnosnici sve su zabrinutiji da bi mogli biti pod pritiskom da žrtvuju teritoriju za mirovni sporazum.
“Rat mora završiti potpunim uspostavljajem ukrajinskog teritrijalnog integriteta i suvereniteta”, napisao je Andrij Jermak, šef osoblja predsjednika Volodimira Zelenskog, na Twitteru.