Američki kongres odobrio pomoć Ukrajini od 40 milijardi dolara
Za odobrenje je glasalo 86, a protiv 11 zastupnika, što je bilo dovoljno za konačno usvajanje paketa.
- Ukrajina neće napraviti kompromis s Rusijom i neće odustati od teritorija, rekao je savjetnik Zelenskog
- Rusija tvrdi da Ukrajinci koriste bolnice kao borbene položaje
- Ukrajinsko tužilaštvo za ruskog vojnika traži doživotni zatvor
- Ruska filijala Googla planira da podnese zahtjev za bankrot
- Američki Senat potvrdio Bidenovu kandidatkinju za ambasadoricu u Ukrajini
- Erdogan: Informisali smo saveznike da ćemo biti protiv prijema Finske i Švedske u NATO
- Biden o prijemu Švedske i Finske u NATO-u: Mislim da će biti dobro
Više najnovijih vijesti u nastavku:
Pentagon upozorava da će biti teško potisnuti Rusiju iz Donbasa
Pentagon je upozorio da ruska vojska, uprkos uspjehu ukrajinskih snaga u Harkovu, uspijeva učvrstiti svoju kontrolu nad Donbasom i nad jugom zemlje, što znači da bi rat mogao još dugo trajati.
Ruske snage i dalje imaju problem zbog razjedinjenosti, slabog morala i logistike, rekao je novinarima visoki dužnosnik američkog ministarstva odbrane, ne potvrdivši smjene u ruskom zapovjedništvu o kojima je izvijestio London, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
“No, i nadalje ćemo biti veoma oprezni u predviđanjima”, dodao je.
“Krajnje smo odlučni učiniti sve kako bismo pomogli Ukrajincima da se odbrane, pa i obučavajući ih upotrebi opreme koju im šaljemo”, dodao je taj visoki dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
“Oni se veoma dobro drže, nemaju problem s jedinstvom, nemaju problem zapovijedanja, njihova logistika i opskrba doista su povijesne”, dodao je.
“No Rusi još imaju na raspolaganju velik dio kapaciteta koje su od jesenas gomilali na granici s Ukrajinom”, istaknuo je.
“Borbena spremnost nije dovoljna za pobjedu u ratu: treba imati žara za borbu i dobro zapovjedništvo”, istakao je.
Prvi razgovor američkog i ruskog generala
Američki general Mark Milley razgovarao je sa ruskim kolegom, generalom Valerijem Gerasimovim, što je bio njihov prvi dijalog od početka ruske invazije na Ukrajinu, objavio je Pentagon.
Čelnici generalštabova vojski dvije države „razgovarali su o nekoliko problema koji se tiču sigurnosti“, rekao je glasnogovornik Američkih združenih snaga, bez drugih detalja.
U očitovanju američke vojske nisu spomenuta nikakva konkretna pitanja o kojima se raspravljalo.
Ruska novinska agencija RIA, pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane, objavila je da su dvojica vojnih čelnika razgovarali o pitanjima od “zajedničkog interesa”, uključujući Ukrajinu, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.
Izvještač Al Jazeere: Rusko napredovanje u Donbasu
Izvještavajući iz istočnog grada Bakhmuta, izvještač Al Jazeere Ased Baig rekao je da su ruske snage u nekoliko navrata napredovale u Donbasu i da se situacija u regiji “pogoršala”.
“Prošle sedmice bili smo ovdje [u Bakhmutu] i jedva da smo mogli čuti artiljerijsku vatru. Sada stalno čujemo rakete, artiljerijsku vatru i granatiranje”, dodao je.
“Trenutno u Bakhmutu nijedno mjesto nije sigurno, a gradonačelnik, koji je u skloništu, zamolio je ljude da se evakuiraju”, rekao je Baig.
Kongres SAD-a odobrio pomoć Ukrajini od 40 milijardi dolara
Američki senat usvojio je paket vojne i ekonomske pomoći Ukrajini u iznosu od 40 milijardi dolara, pošto su mu zastupnici obje stranke dale podršku.
Za odobrenje je glasalo 86, a protiv 11 zastupnika, što je bilo dovoljno za konačno usvajanje paketa od strane Kongresa SAD-a.
Prije tri sedmice, američki predsjednik Joe Biden tražio je nižu pomoć od 33 milijarde dolara.
Dokument još treba potpis predsjednika.
Guverner: U granatiranju Severodonjecka poginulo 12 osoba
U ruskom granatiranju istočnog ukrajinskog grada Severodonjecka poginulo je najmanje 12 osoba, a još 40 ih je ranjeno, tvrdi guverner regije Lugansk Sergej Gaidaj.
Optužio je ruske snage da „nasumično“ granatiraju naseljeno područje teškim naoružanjem i da bi broj žrtava mogao porasti.
Al Jazeera nije mogla provjeriti njegove tvrdnje.
Članice Grupe G7 izdvojile 18,4 milijardi dolara za pomoć Ukrajini
Sedam najrazvijenih zemalja svijeta (G7) izdvojilo je 18,4 milijardi dolara u transferima i zajmovima kao pomoć Ukrajini da ispuni svoje trenutne finansijske potrebe, navodi se u nacrtu kominikea u koji je Reuters imao uvid.
Mobilisali smo 18,4 milijardi američkih dolara budžetske podrške, uključujući 9,2 milijarde američkih dolara pomoći uoči sastanka u Petersbergu, kako bismo pomogli Ukrajini da premosti finansijski jaz i nastavi da osigura osnovne usluge građanima, naveli su ministri finansija i bankari zemalja članica G7 u nacrtu dokumenta.
Oni se sastaju danas i sutra u blizini Bonna.
Finski predsjednik: Otvoreni za razgovore sa Turskom
Finski predsjednik Sauli Niinisto izjavio je da je njegova zemlja otvorena za razgovore o zabrinutosti Turske u vezi sa njenim zahtjevom za članstvom u NATO-u, dodajući da se Finska spremna posvetiti sigurnosti Ankare.
Nakon decenija neutralnosti, Finska i Švedska u srijedu su zvanično podnijele zahtjev za ulazak u NATO.
Ratifikacija bi mogla potrajati godinu, a Turska prijeti da će staviti veto.
Biden se susreo s čelnicima Švedske i Finske
Američki predsjednik Joe Biden susreo se s čelnicima Švedske i Finske u četvrtak nakon što su te dvije zemlje napustile svoju dugogodišnju neutralnost i podnijele zahtjev za učlanjenjem u NATO savez, kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine.
Biden se susreo sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson i finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm u Bijeloj kući.
Tom prilikom, rekao je da dvje zemlje “ispunjavaju sve zahtjeve za članstvo”.
“Ovo je historijski događaj, prijelomni trenutak evropske sigurnosti. Dvije nacije s dugačkim tradicijama neutralnosti pridružit će se najmoćnijem odbrambenom savezu na svijetu”, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.
Turska je izrazila sumnje povodom ulaska Finske i Švedske u savez, tražeći od Švedske da zaustavi podršku osobama za koje Turska smatra da su dio kurdske „terorističke“ grupe kao i da obje zemlje ukinu zabranu prodaje određenog oružja Turskoj.
Sullivan je u srijedu rekao novinarima da su američki dužnosnici uvjereni da mogu riješiti turske brige, a Biden je rekao novinarima “Mislim da će sve biti u redu”, po pitanju te problematike.
Ukrajinsko tužilaštvo za ruskog vojnika traži doživotni zatvor
Ukrajinsko tužilaštvo zatražilo je u četvrtak maksimalnu kaznu doživotnog zatvora za ruskog vojnika kojem se u Kijevu sudi za ratne zločine jer je krajem februara ubio ukrajinskog civila.
Drugog dana suđenja, tužilac je od suda zatražio “kaznu doživotnog zatvora” za Vadima Šišimarina (21), javlja izvjestitelj AFP-a iz sudnice, prenijela je Hina.
Ruski vojnik zatražio je od ukrajinske udovice da mu oprosti što joj je ubio supruga.
To je prvo suđenje za ratne zločine počinjene tijekom ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače.
Šišimarin je u srijedu priznao da je ubio nenaoružanog 62-godišnjeg civila Oleksandra Šelipova u sjeveroistočnom ukrajinskom selu Čupahivki 28. februara.
Kremlj je rekao da nema informacija o suđenju i da mu ne može pružiti pravnu pomoć jer nema diplomatsku misiju u Ukrajini.
Udovica je rekla sudu da ne bi imala ništa protiv da ga se preda Rusiji u sklopu razmjene zarobljenika kako bi se oslobodilo branitelje Mariupolja.
Stoltenberg: Brza odluka o članstvu Finske i Švedske
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je uvjeren da će članice NATO-a brzo donijeti odluku o pridruživanju Finske i Švedske Alijansi.
On je, nakon što je Turska zaprijetila da će uložiti veto na zahtjev za članstvo Švedske i Finske u NATO-u, naglasio da je NATO u bliskom kontaktu sa Finskom, Švedskom i Turskom i da radi na rješavanju zabrinutosti Turske, prenosi Tanjug.
Stoltenberg je ocijenio da nije neuobičajeno da postoje razlike mišljenja unutar NATO-a i naveo da Alijansa ima iskustva u pronalaženju rješenja.
Obraćajući se u Danskoj, rekao je i da vjeruje da će Ukrajina dobiti rat.
Guverner Donjecka: U regiji nema sigurnog mjesta
Guverner Donjecka Pavlo Kirilenko pozvao je sve stanovnike da napuste regiju, pošto se rusko granatiranje intenzivira.
„Sada nema nijednog sigurnog mjesta u regiji Donjeck“, rekao je na svom kanalu na Telegramu, nedugo nakon što su granate pogodile peterospratnicu u selu Bakmut, iz koje je većina stanara evakuisana.
„Rusi nastavljaju gađati civile, ali pravovremena evakuacija omogućava nam da spasimo stotine života“, dodao je.
Erdogan: Ostat ćemo pri svom stavu o Finskoj i Švedskoj
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ostaje dosljedan protivljenju učlanjenju Finske i Švedske u NATO, tvrdeći da je vlada njegove zemlje informisala saveznike iz Alijanse da će Ankara „reći ne“.
„Nastavit ćemo tim putem“, dodao je.
Turske vlasti konstantno optužuju dvije nordijske zemlje da daju utočište „terorističkim“ grupama, među kojima je i kurdski pokret, navodeći da su one prijetnja turskoj sigurnosti.
Erdoganovi komentari uslijedili su dan nakon što su američki zvančinici izrazili uvjerenje da će biti pronađeno rješenje.
EK upozorava da se ne prekoračuju smjernice o plaćanju gasa
Nije „preporučljivo” da kompanije prekoračuju smjernice Evropske komisije o tome kako da obavljaju plaćanje ruskog gasa bez kršenja sankcija EU protiv Moskve, izjavio je danas portparol Komisije.
„Dali smo smjernice državama članicama u kojima je rečeno šta je to što mogu da urade“, rekao je portparol, prenosi Reuters.
Ono što kompanije mogu da urade je, kaže, to da otvore bankarski račun u valuti predviđenoj ugovorom koji imaju s Gazpromom, da uplate na taj račun sredstva u konkretnoj valuti i da daju izjavu u kojoj navode da to znači da su ispunili svoje ugovornu obavezu.
“Smatramo da bilo šta drugo nije preporučljivo“, naglasio je on.
Broj Ukrajinaca koji su ušli u EU-a dostigao 6,3 miliona
Frontex, Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu Evropske unije (EU), objavila je da je broj Ukrajinaca koji su napustili svoju zemlju i ušli u države EU-a nakon napada Rusije dostigao 6,3 miliona.
U saopštenju Frontexa navodi su Ukrajinci u države EU-a došli iz Moldavije, te iz svoje zemlje.
Većina Ukrajinaca je došla u Poljsku. Navedeno je da u Poljskoj trenutno boravi 3,4 miliona Ukrajinaca, u Rumuniji 1,8 miliona, Mađarskoj 650.000 i u Slovačkoj 420.000.
U saopštenju se kaže da je u prosjeku 32.000 Ukrajinaca dnevno prelazilo granice i ulazilo u države EU-a.
Posljednjih dana bilježi se porast broja ljudi koji ulaze u Ukrajinu. Od početka rata u februaru, u Ukrajinu je ušlo dva miliona ljudi. Polovina njih su bili državljani Ukrajine.
Broj ljudi koji ulaze u Ukrajinu preko granica EU-a u posljednjih deset dana u prosjeku iznosi 32.000 dnevno.
Državljani Ukrajine mogu ući u zemlje EU-a bez vize.
Erdogan: Turska ne može da napusti Rusiju
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas da Turska ne može da napusti Rusiju niti da se odrekne ruskog gasa, javljaju RIA Novosti.
On je naglasio da Turska ima odnose i sa Rusijom i sa Ukrajinom, a podsjetio je i da nuklearnu elektranu “Akuju” u Turskoj gradi Rusija.
Erdogan je najavio da će taj projekat biti završen sljedeće godine.
“Ovo je za nas strateško pitanje, to su strateški odnosi. Ne možemo ih napustiti, slomiti”, rekao je Erdogan u razgovoru sa mladim ljudima, a govor je objavljen na njegovom Twitter nalogu.
Ukrajina: U ratu ubijeno 231 dijete
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava rekao je da je 231 dijete umrlo od, i kao rezultat, invazije na Ukrajinu od 24. februara, dok je 427 djece ozlijeđeno.
Ljudmila Denisova rekla je da su brojke prikupljene u registar pretkrivičnih istraga i “drugih izvora kojima je potrebna potvrda”.
Njemačka ministrica: Rusija koristi glad kao oružje u ratu
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock optužila je Rusiju da blokiranjem izvoza žitarica iz Ukrajine koristi glad i osiromašivanje kao ratno oružje.
“Rusija u ovom ratu koristi još jedno užasno i snažno oružje, glad i siromaštvo. Time što blokira ukrajinske luke, uništava silose, ceste i željeznice, Rusija pokreće rat za žitom i izaziva globalnu prehrambenu krizu”, rekla je Baerbock na sastanku ministara vanjskih poslova u UN-u u New Yorku.
“To čini u trenutku kada su, zbog razornih učinaka klimatske krize, pandemije i sukoba koji bjesne u njihovim regijama, milioni ljudi već suočeni s prijetnjom glađu, posebno na Bliskom istoku i u Africi”, rekla je njemačka ministrica.
Njemačka navodi da je Rusija blokirala izvoz 20 miliona tona žitarica iz Ukrajine i to prvenstveno prema Aziji i sjeveru Afrike. Veliki dio blokiran je u luci Odesi.
Zelenski: Ruska invazija je katastrofalna greška Moskve
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je “ruska invazija na njegovu zemlju katastrofalna greška”, nakon što je Rusija objavila stratešku pobjedu u Mariupolju.
Govoreći iz Kijeva, Zelenski je rekao da se “potvrdilo da je invazija bila apsolutna greška” i tvrdi da ruska vojska ostaje bez projektila kojima je napadala ukrajinske trupe.
On je kritikovao ruske lidere, za koje je rekao da su uplašeni da priznaju da su “katastrofalne greške napravljene na najvišem vojnom i državnom nivou”, prenio je BBC.
Ukrajinski lider optužio je Moskvu da tjera mlade, neiskusne vojnike na prvu liniju fronta i da ih gura u boj “kao topovsko meso”.
Japan udvostručuje finansijsku pomoć Ukrajini
Japan će udvostručiti finansijsku pomoć Ukrajini na 600 miliona dolara u koordinaciji sa Svjetskom bankom, kako bi se kratkoročno riješili ekonomski problemi u toj zemlji, rekao je danas premijer Fumio Kishida.
“Primili smo pozive za kratkoročnu finansijsku podršku ukrajinskoj strani, jer se fiskalna situacija pogoršala zbog ruske invazije”, rekao je Kishida novinarima u Tokiju.
Japan je u aprilu već odobrio pomoć od 300 miliona dolara Ukrajini.
Ukrajina neće napraviti kompromis sa Rusijom
Ukrajina neće napraviti kompromis s Rusijom i neće odustati od teritorija, rekao je savjetnik Zelenskog.
“Jedina opcija za pomirenje je kapitulacija Rusije, povlačenje trupa i razgovori o odšteti. To je načelno stajalište vlade”, rekao je Aleksij Arestovič za Channel 24.
Arestovič je rekao da vjeruje da neke zemlje žele ponavljanje sporazuma iz Minska, koji su bezuspješno pokušavali okončati rat u ukrajinskoj regiji Donbas od 2014. godine.
No, rekao je, iako će neke zemlje pokušati pregovarati, “neće postojati opcija u kojoj dopuštamo Rusima da ostanu ovdje”.
Mizincev: Ukrajinci koriste bolnice kao borbene položaje
Oružane snage Ukrajine (OSU) koriste medicinske ustanove da rasporede svoje borbene jedinice, izjavio je načelnik ruskog Centra za kontrolu nacionalne odbrane, general-pukovnik Mihail Mizincev.
“OSU su raspoređene u regionalnoj bolnici u Podolsku. U blizini bolnice rasporedili su u velikom broju oklopna vozila i artiljerijska oruđa. Vatreni položaji su u zgradama regionalnog dečjeg sanatorijuma, sa artiljerijskim i raketnim sistemima raspoređenim u neposrednoj blizini. Medicinsko osoblje i stanovnici obližnjih zgrada drže se u zatočeništvu i koriste se kao živi štit”, rekao je u sredu Mizincev.
Prema njegovim riječima, ovi i drugi slični slučajevi kršenja međunarodnog humanitarnog prava ostaju neprimjećeni od strane međunarodne zajednice i “licemjernih zapadnih aktivista za ljudska prava i političara koji se trude da ne primjete zločine ukrajinskih nacionalista”, uprkos brojnim apelima i upozorenjima Rusije.
Ruska filijala Googla planira da podnese zahtjev za bankrot
Američka kompanija Google kaže da njegova ruska filijala planira da podnese zahtjev za bankrot jer ne može da plati osoblje i dobavljače, prenijeli su danas ruski državni mediji.
Ruska filijala podnijela je obavještenje o svojoj namjeri da proglasi bankrot nacionalnom registru Fedresurs zbog zapljene bankovnog računa poslovnice od strane Moskve.
“Zapljena je učinila neodrživim funkcionisanje ruske kancelarije, uključujući zapošljavanje i plaćanje zaposlenih u Rusiji, plaćanje dobavljačima i prodavcima i izmirivanje drugih finansijskih obaveza”, saopšteno je.
Google, koji je ranije obustavio svoje poslovanje u Rusiji, saopštio je da će nastaviti da pruža svoje besplatne usluge tamo, među kojima su pretraga, YouTube, Gmail, Maps, operativni sistem Android i prodavnica aplikacija Play.
Američki Senat potvrdio Bidenovu kandidatkinju za ambasadoricu u Ukrajini
Američki Senat jednoglasno je odobrio diplomatkinju Bridget Brink za ambasadoricu u Ukrajini, popunivši kritično mjesto koje je prazno već tri godine.
Brzo potvrđivanje naglasilo je želju obiju strana da pošalju ambasadora koji će podržati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog dok se suočava s ruskom invazijom. Potvrda Senata stigla je istog dana kada je američka ambasada u Kijevu ponovno otvorena nakon tromjesečnog zatvaranja zbog ruske invazije 24. februara.
Također se očekuje da će Senat kasnije ove sedmice odobriti gotovo 40 milijardi dolara vojne i humanitarne podrške Kijevu, financiranje koje je već prošlo u Zastupničkom domu.
Bridget Brink je rodom iz Michigana, govori ruski i trenutno je američka ambasadorica u Slovačkoj. Diplomatkinja već 25 godina, radila je u Uzbekistanu i Gruziji, kao i na nekoliko visokih pozicija u State Departmentu i Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
U Kijevu nije bilo američkog ambasadora od maja 2019., kada je Trump iznenada opozvao tadašnju američku veleposlanicu u Ukrajini Marie Yovanovitch.