Nacionalna obavještajna služba SAD-a: Putin se priprema za dugotrajni rat
Direktorica američke nacionalne obavještajne službe kaže da se Putin priprema za dugotrajni sukob u Ukrajini tokom kojeg ima namjeru postići ciljeve izvan Donbasa.
- Putin se priprema za dugotrajni sukob u Ukrajini tokom kojeg ima namjeru postići ciljeve izvan Donbasa, kaže direktorica američke nacionalne obavještajne službe.
- Borci iz Azovstala tvrde da i dalje brane Mariupolj
- Joe Biden tvrdi kako Vladimir Putin nema izlaz iz rata
- Žrtve u granatiranju Mikolaiva, tvrdi gradonačelnik ukrajinskog grada
- Nakon napada na ambasadora u Varšavi: Rusija ne planira zatvoriti evropska predstavništva
- Britanija: Rusija pogrešno procijenila ukrajinski otpor
- Vojska Ukrajine tvrdi da je Rusija od početka rata izgubila 26.000 vojnika
- UN: Hiljade civilnih žrtava više od zvanične brojke
U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini:
Ukrajina potisnula ruske snage u kontranapadu kod Harkova
Ukrajina je objavila u utorak da su njene snage vratile pod svoj nadzor sela sjeverno i sjeveroistočno od Harkova i počele kontranapad koja bi mogla donijeti preokret i ugroziti rusku prednost.
Tetjana Apačenko, zadužena za odnose s medijima u 92. mehaniziranoj brigadi, koja je glavna ukrajinska vojna formacija u tom području, potvrdila je da su ukrajinski vojnici zadnjih dana uspjeli vratiti pod svoj nadzor naselja Čerkaski Tiški, Ruski Tiški, Broščovu i Slobožanske sjeverno od Harkiva.
Savjetnik u ministarstvu odbrane Jurij Saks rekao je da su ti uspjesi potisnuli ruske snage izvan dometa Harkiva, drugog po veličini grada u Ukrajini smještenog na sjeveroistoku koji je pod stalnim bombardiranjima otkako je ruska agresija počela 24. februara.
“Vojne operacije ukrajinskih oružanih snaga oko Harkova, posebno sjeverno i sjeveroistočno od Harkiva, uspješna su priča”, rekao je.
“Ukrajinska vojska uspjela je potisnuti te ratne zločince dalje od crte do koje doseže njihova artiljerija”, rekao je.
Protunapad kod Harkova mogao bi biti signal nove faze rata u kojoj Ukrajinci kreću u ofenzivu nakon sedmica u kojima su ruski vojnici napadali artiljerijom, ali nisu uspjeli ostvariti veći napredak.
Potiskivanjem ruskih snaga Ukrajinci bi mogli napasti linije opskrbe glavnih ruskih snaga, izvijestio je Reuters.
“Oni pokušavaju presjeći linije opskrbe ruskih snaga jer je to zaista jedna od glavnih ruski slabosti“, rekao je Neil Melvin iz istraživačkog centra RUSI u Londonu.
“Ukrajinci se približavaju ruskoj granici. Tako da Rusi sada sve više gube teritorij koji su osvojili prvih dana na sjeveroistoku Ukrajine”.
Američki obavještajci: Ruska invazija u zastoju
Ruska invazija na Ukrajinu je u ‘malom zastoju’, kažu najviši američki obavještajni dužnosnici.
“Ne pobjeđuju Rusi, ne pobjeđuju ni Ukrajinci, tako da smo u nekoj pat poziciji”, rekao je Scott Berrier, šef Odbrambene obavještajne agencije SAD-a.
Također je rekao da je do sada ubijeno osam do deset ruskih generala.
Ukrajina: Rusija uzima tranzitni plin i šalje ga u separatističke regije
Šef ukrajinskog operatera plinskog sistema kaže da su ruske okupacijske snage počele uzimati plin u tranzitu kroz Ukrajinu i slati ga u dvije separatističke regije koje podržava Rusija na istoku zemlje, izvijestila je novinska agencija Reuters.
Sergej Makogon dao je komentar, ne navodeći dokaze, nakon što je Ukrajina saopćila da će obustaviti tranzit ruskog gasa u Evropu.
Zelenski: Mariupolj nema dovoljno oružja
Obraćajući se parlamentu Malte, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova zemlja, uprkos molbama, nije dobila količinu oružja koja bi joj bila potrebna da deblokira opsadu Mariupolja i oslobodi grad.
Rekao je da branioci i dalje nastavljaju pružati otpor u tvornici Azovstal.
“Koristimo sva moguća diplomatska sredstva da ih spasimo, ali Rusija ne pristaje ni na jednu od mnogih predloženih opcija. Zatražili smo našim partnerima da nam dostave oružje kako bismo deblokirali Mariupolj te spasili civile i vojno osoblje”, dodao je.
Međutim, količina oružja koja im je potrebna nije osigurana.
Češka će zamijeniti Rusiju u Vijeću UN-a za ljudska prava
Generalna skupština UN-a velikom većinom je izglasala da Češka zamijeni Rusiju u Vijeću UN-a za ljudska prava.
Odluka je donesena nakon suspenzije Rusije u tom tijelu svjetske organizacije zbog navoda o zastrašujućim kršenjima ljudskih prava od strane ruskih vojnika u Ukrajini, prenosi Beta, pozivajući se na AP.
Češka je bila jedini kandidat za to mjesto u Vijećuu za ljudska prava od 47 članova.
Mjesta u Vijeć, čije sjedište je u Ženevi, dijele se među regionalnim grupama i zamjena za Rusiju morala je da bude neka istočnoevropska zemlja.
Na tajnom glasanju je glasalo 180 od 193 člana Generalne skupštine UN-a, a rezultat je bio 157 zemalja za Češku i 23 uzdržane.
Američki dužnosnik: Putin se priprema za dugotrajni rat
Sjedinjene Američke Države uvjerene su da se Putin priprema za dugotrajni sukob u Ukrajini, kao i da ruska pobjeda u Donbasu na istoku zemlje vjerovatno neće okončati rat, kaže direktorica američke nacionalne obavještajne službe.
“Prema našim procjenama, Putin se priprema za dugotrajni sukob u Ukrajini tokom kojeg ima namjeru postići ciljeve izvan Donbasa”, rekla je Avril Haines.
Dodala je da Putin računa na to da će odlučnost zapadnih sila vremenom oslabiti.
Xi upozorio na sukobe koji će proisteći iz ukrajinske krize
Sukob između blokova do kojeg je došlo zbog krize u Ukrajini mogao bi postati veća i dugotrajnija prijetnja globalnom miru nego sama kriza, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping svom francuskom kolegi tokom telefonskog razgovora, prenose kineski državni mediji.
Kina je više puta pozivala evropske zemlje da iskažu diplomatsku autonomiju umjesto da se svrstavaju uz SAD, u onome što Peking naziva “hladnoratovskim mentalitetom”. Peking je također odbio osuditi Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu, koju Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom”.
U telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Xi je rekao da Kina vjeruje da bi Evropa trebala imati punu kontrolu nad evropskom sigurnošću, izvijestila je kineska državna televizija.
Xi je također rekao da se nada da će Francuska odigrati aktivnu ulogu u promoviranju kinesko-evropskih veza, s obzirom na to da Francuska trenutno predsjedava EU-om.
Moguće zatvaranje regionalne kancelarije WHO-a u Rusiji
Članovi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu donijeli su rezoluciju koja bi mogla rezultirati zatvaranjem regionalne kancelarije WHO-a u Rusiji i otkazivanjem sastanaka u toj zemlji.
Rezolucija je donesena kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu.
Na posebnom zasjedanju evropske regionalne kancelarije WHO-a, rezolucija je usvojena sa 43 glasa za, tri protiv i dva uzdržana, a podržale su je Ukrajina i Evropska unija.
Ruski izaslanik Andrej Plutnicki usprotivio se rezoluciji i izjavio da je “izuzetno razočaran” ovim potezom.
Ukrajina: Nenadani posjet šefova diplomatije Njemačke i Nizozemske
Šefica njemačke diplomatije Annalena Baerbock i njen kolega iz Nizozemske Wopke Hoekstra su u Ukrajini gdje su posjetili Buču i Irpinj, mjesta masovnih zločina nad civilima.
Annalena Baerbock posjetila je Buču, grad u blizini Kijeva gdje su otkrivene stotine ubijenih civila nakon što su Rusi okupirali grad u martu, a kasnije se povukli. Ministrica je razgovarala sa stanovnicima, piše AFP, prenosi Hina.
Nizozemski ministar objavio je na Twitteru fotografije s ulica Irpinja, drugog grada blizu Kijeva gdje Ukrajina također optužuje Ruse za masakr civila, te je napisao da će se sastati s članovima ukrajinske vlade i svojom njemačkom kolegicom.
The bombed-out houses and buildings illustrate the impact the war has had on the lives of the men, women and children who live here. These acts cannot go unpunished. The Netherlands is committed to establish the truth and achieve justice. 2/3 pic.twitter.com/V8PXrBrNrN
— Wopke Hoekstra (@WBHoekstra) May 10, 2022
Hoekstra je rekao da ono što je vidio u Irpinju “ne smije proći nekažnjeno”.
Ministar je prenio Ukrajini podršku svoje zemlje u istragama i suđenjima za ratne zločine.
UN: Više od osam miliona interno raseljenih u Ukrajini
Više od osam miliona ljudi interno je raseljeno u Ukrajini od 24. februara, kada je počela ruska invazija, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Prema podacima iz istraživanja koje je provela organizacija za migracije sa sjedištem u Ženevi gotovo polovina interno raseljenih, tačnije 44 posto, razmišlja o daljem preseljenju zbog razmjera humanitarne krize u zemlji, prenosi Reuters.
Lukašenko: Rusija će pomoći Bjelorusiji u proizvodnji raketa
Bjelorusiki predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da se Moskva složila da pomogne Minsku u proizvodnji raketa, uključujući i onu sličnu ruskom Iskanderu, izvijestila je agencija Belta.
Lukašenko je na sastanku zvaničnika odbrane rekao da su događaji u Ukrajini pokazali važnost postojanja trupa sa modernim, visoko efikasnim oružjem i zalihama, naglasivši i važnost logistike, prenosi Reuters.
Poručio je da je dobio podršku od ruskog predsjednika Vladimira Putina da stručnjaci koji se bave proizvodnjom raketa u Rusiji sagledaju mogućnosti Bjelorusije u toj oblasti.
“Mi stvaramo novu raketu. Veoma efikasna raketa slična modelu Iskander. Postojala je puna podrška”, rekao je Lukašenko.
Turističke lokacije mete ruskog granatiranja Odese
Tokom boravka u ukrajinskom lučkom gradu predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je zbog bombardiranja morao otići u sklonište.
Najmanje jedna osoba je poginula, dok ih je petero povrijeđeno tokom ruskog granatiranja ukrajinskog lučkog grada Odesa.
U Kijevu je Al Jazeerina Nadina Maličbegović.
Odbor: Članstvo u NATO-u najbolje rješenje za sigurnost Finske
Ulazak u NATO najbolja je opcija koja Finskoj garantuje nacionalnu sigurnost, saopštio je u utorak odbor finskog parlamenta zadužen za odbranu, uoči zvanične odluke zemlje o tome da li će se pridružiti Alijansi.
Odbor je dao mišljenje o tom pitanju u odgovoru na Vladinu bijelu knjigu o njenoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, prenosi Reuters.
“Članstvo u NATO-u je najbolje rješenje za sigurnost Finske. Ono jača nacionalnu odbrambenu sposobnost Finske uz podršku značajnih vojnih resursa Unije”, rekao je predsjednik odbora i opozicioni lider Petreri Orpo iz Nacionalne koalicije.
Odbor je zaključio da bi članstvo Finske u NATO-u značajno povećalo šanse zemlje da izbjegne da postane meta “ruske agresije”.
Finska, koja dijeli granicu od 1.300 kilometara i tešku prošlost sa susjednom Rusijom, preispituje svoju dugogodišnju poziciju suzdržavanja od članstva u NATO-u kako bi održala prijateljske odnose sa svojim istočnim susjedom, navodi britanska agencija.
Vereščuk: U Azovstalu više od 1.000 ukrajinskih vojnika
Više od 1.000 ukrajinskih vojnika, uključujući stotine ranjenih, i dalje se nalazi u čeličani Azovstal pod opsadom ruskih snaga u Mariupolju, na jugoistoku Ukrajine, izjavila je potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk.
Nakon evakuacije svih civila prošle sedmice uz pomoć Ujedinjenih naroda, u podzemnim hodnicima ogromnog metalurškog kompleksa ostalo je “više od 1.000” vojnika, rekla je ona za AFP.
Dodala je da su među vojnicima “stotine ranjenih”, kao i da ima onih s teškim povredama, koje je potrebno hitno evakuirati.
Ukrajinski zvaničnici su ranije saopćili da su sve žene, djeca i starije osobe evakuirani iz čeličane.
Ukrajinska komanda: Napad iz zraka na Odesu
U raketnom napadu ruskih snaga na Odesu jedna osoba je poginula, a petero je povrijeđeno, saopćila je ukrajinska operativna komanda “Jug”.
Navodi se da je raketni napad izveden na tržni centar i skladište robe široke potrošnje, prenosi Interfaks Ukrajina.
Napad je izveden iz zraka, a na grad je ispaljeno sedam projektila.
Nakon napada došlo je do požara, dodaje agencija.
UN: Hiljade civilnih žrtava više od zvanične brojke
Čelnica posmatračke misije za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Ukrajini tvrdi da je broj civila ubijenih od početka rata Ukrajini za hiljade veći od zvanične brojke od 3.381.
“Radimo na procjenama, ali sve što za sada mogu reći je da je brojka veća za hiljade od onih koje vam dajemo“, rekla je novinarima Matilda Bogner.
“Velika crna rupa je Mariupolj. Tamo nam je otežan pristup i ne možemo doći do informacija.“
Annalena Baerbock u posjeti Ukrajini
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock stigla je u Ukrajinu, što je posjeta najvišeg zvaničnika njemačke vlade od početka ruske invazije na susjednu zemlju.
Prva stanica bio joj je grad Buča blizu Kijeva, gdje su ruske snage optužene za ratne zločine.
Ukrajina: Pronađena tijela 44 civila u ruševinama zgrade u Izjumu
Šef regionalne državne administracije u Harkovu Oleh Sinehubov izjavio je da su vlasti pronašle tijela 44 civila u ruševinama zgrade u gradu Izjumu, koju su ruske snage uništile u martu.
Sinehubov je rekao da se petospratnica srušila s civilima unutra, prenosi AP.
“Ovo je još jedan stravičan ratni zločin ruskih okupatora nad civilnim stanovništvom”, kazao je on.
Ukrajina: Najmanje 100 civila ostalo u čeličani Azovstal
Najmanje 100 civila ostalo je u čeličani Azovstal, koja je pod ruskom vatrom u gradu Mariupolju, na jugu Ukrajine, izjavio je u utorak pomoćnik gradonačelnika tog grada Petro Andrjuščenko.
“Pored vojske, u skloništima Azovstala ostalo je najmanje 100 civila, međutim, to ne smanjuje jačinu napada okupatora”, objavio je na Telegramu Andrjuščenko, prenosi Reuters.
Ukrajinska vojska: U ponedjeljak odbijeno 15 ruskih napada
Ukrajinska vojska tvrdi da je u ponedjeljak odbila 15 ruskih napada u regijama Donjecka i Luganska.
U posljednjem izvještaju Generalštaba piše da ruska vojska priprema ofanzive na gradove Liman i Severodonjeck.
Borbe se nastavljaju u naseljima Voevodovka i Tošovka u distriktu Severodonjeck, kao i u Kamenki u regii Donjecka, piše u izvještaju na Facebooku.
Navodi se da da su ukrajinske snage uništile jedan ruski protuzračni raketni sistem, devet tenkova, tri artiljerijska sistema, 25 oklopnih borbenih vozila, tri jedinice specijalne inženjerske opreme, kao i tri druga vozila.
Vojska Ukrajine tvrdi da je Rusija od početka rata izgubila 26.000 vojnika i 1.170 tenkova, kao i 2.808 borbenih oklopnih vozila, 519 artiljerijskih sistema, 87 protuzračnih sistema, 199 aviona, 158 helikoptera, 94 krstareće rakete i 12 brodova, prenosi Ukrajinska pravda.
Britanija: Rusija potcijenila ukrajinski otpor
Rusko potcjenjivanje ukrajinskog otpora spriječilo je ruskog predsjednika Vladimira Putina da objavi bilo kakve vojne uspjehe da Dan pobjede, tvrdi britansko Ministarstvo odbrane.
“Ruski plan o invaziji vrlo vjerovatno je baziran na pogrešnoj procjeni da će otpor biti ogrančien i da će ruske snage moći brzo okružiti i proći kroz velike centre“, tvrdi Ministarstvo odbrane u posljednjem obavještajnom izvještaju.
Zbgo te procjene, ruske snage koristile su “lagan i precizan pristup“ u početnoj fazi invazije, kako bi pokušali “postići brzu pobjedu saminimalnim gubicima“, navedeno je.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 10 May 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/l07FXELmoB
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/1c0D5OtBGX
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) May 10, 2022
Borci iz Azovstala još se bore za Mariupolj
Jedan od ukrajinskih boraca koji se nalaze u čeličani Azovstal rekao je da oni i dalje brane grad.
Valeri Paditel, koji je vodi graničnu policiju u regiji Donjeck, kaže da borci rade “sve što mogu kako bi oni koji brane grad u budućnosti bili ponosni”.
U videoporuci, koji je objavila državna granična služba, Paditel je kazao da su među borcima graničari, vojnici, policajci i pripadnici nacionalne garde.
Gradonačelnik: Jedno ubijeno, troje ranjeno u Mikolaivu
U ruskom granatiranju Mikolaiva u ponedjeljak je ubijena jedna, a ranjene su osobe, izvijestio je ukrajinski Channel 24, citirajući gradonačelnika.
Aleksander Senkevič dodao je da je granatirano naseljeno područje.
Rekao je da je od početka ruske invazije na Ukrajinu u Mikolaivu ubijeno 95 osoba, od kojih je jedno dijete, dok je povrijeđeno 412 ljudi, među kojima četvero djece.
Putinov govor pokazuje da neće koristiti nuklearno oružje
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da govor ruskog predsjednika Vladimira Putina sugerira da on nema interes eskalirati sukob upotrebom nuklearnog oružja ili direktnim konfliktom s NATO-om.
Oleksij Arestovič je ukazao na Putinovu izjavu da će Rusija čuvati sjećanje na one koji su se borili u Drugom svjetskom ratu tako što će učiniti “sve da se užas globalnog rata ne ponovi”, prenosi AP.
Prevedeno sa “kremljskog na ruski“, Arestovič je rekao da to znači da “neće biti nuklearnog rata”.
“Neće biti rata protiv NATO-a. Šta će biti? Bit će tromih pokušaja rješavanja tri glavna problema”, koje je identificirao kao preuzimanje kontrole nad cijelom regijom Lugansk, Donjeck i Herson.
RIA: Rusija ne planira zatvoriti evropske ambasade
Rusija ne planira zatvoriti svoje ambasade u Evropi kao odgovor na sankcije i ostale neprijateljske mjere Zapada.
“To nije u našoj tradiciji“, poručio je Aleksander Gruško, izvijestila je agencija RIA, pozivajući se na zamjenika ministra vanjskih poslova.
“Vjerujemo da je rad diplomatskih predstavništava značajan.“
U ponedjeljak je ruski ambasador u Poljskoj poliven crvenom bojom od demonstranata protiv rada u Ukrajini, dok je išao položiti cvijeće na sovjetsko vojno groblje u Varšavi.
Izvještaj: Rusiji hitno treba još vojnika u Donbasu
Pripadnici privatne vojne kompanije Wagner Group, koja se veže uz Kremlj, navodno su tražili stotine hiljada dodatnih vojnika kako bi pojačali ruske napore u Donbasu, tvrdi Institut za studije rata (ISW).
Institut se poziva na obavještajne podatke da se netrenirani regruti i dalje šalju u borbu, iako Kremlj poriče te informacije.
U njima se spominje ratni zarobljenik iz Wagner Group, koji je rekao da je u Rusiji u toku “tajna mobilizacija” za slanje regruta da čiste štetu uzrokovanu borbama u samoproglašenim narodnim republikama Donjeck i Lugansk.
Navode da američki zvaničnici izvještavaju da ruske snage raspoređene u Zaporožju pate od “veoma niskog morala i prsiholoških problema“.
Žale se na “neefikasnost operacija u regii, često zloupotrebljavaju alkohol i otvaraju vatru na sopstvena vozila kako bi izbjegli odlazak na liniju“.
Read today's campaign assessment from @TheStudyofWar & @criticalthreats: #Russian troops in #Ukraine continue to display low morale and poor discipline as fighting in many areas has stalled out against #Ukrainian resistance.
Full update: https://t.co/FPSZMN6QMl pic.twitter.com/Kg4L2fxVfR
— ISW (@TheStudyofWar) May 10, 2022
Biden: Putin nema izlaz iz rata
Američki predsjednik Joe Biden je izjavio kako ruski predsjednik Vladimir Putin nema izlaz iz ukrajinskog rata.
Govoreći u Washingtonu, rekao je da je je Putin pogrešno procijenio da će invazijom na Ukrajinu razbiti NATO i Evropsku uniju, ali su, umjesto toga, SAD i veliki broj evropskih zemalja stali uz Ukrajinu.
Naveo je da je Putin vješt u kalkuliranju i da je problem koji ga brine to što ruski predsjednik “trenutno nema izlaz“.
Naveo je da pokušava otkriti šta će ruski lider sada učiniti.
Ekonomist: Ako Rusija isključi plin, Njemačka u dubokoj recesiji
Obustava isporuke ruskog plina Njemačkoj mogla bi uzrokovati duboku recesiju i dovesti do pola miliona izgubjenih poslova, rekao je ekoomist Ashim Truger.
Truger, član Njemačkog vijeća ekonomskih eksperata, dodao je za Rheinische Post da bi industrija te zemlje dugoročna mogla doživjeti veliku štetu ako joj ruski predsjednik Vladimir Putin odluči isključiti plin.