Šta za Rusiju znači potonuće krstarice ‘Moskva’

Vodeći brod Crnomorske flote ušao je u službu u vrijeme Sovjetskog saveza i bio je raspoređen u sukobima od Gruzije do Sirije.

Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je 'Moskva' teško oštećena u požaru i da je potonula u oluji dok su je vraćali u luku (AP)

“Moskva”, ratni brod koji je nazvan u čast ruske prijestolnice i koji predstavlja ponos Crnomorske flote zemlje, potonuo je nakon požara koji je izbio na brodu.

Plovilo iz sovjetskog doba služilo je tokom sukoba u Gruziji, Siriji i Ukrajini te pomoglo u mirnodopskom naučnom istraživanju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Riječ je o neslavnoj propasti broda koji je u početku nazvan “Slava”.

Šta se dogodilo na krstarici?

Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je “Moskva” teško oštećena u požaru i da je potonula u oluji dok su je vraćali u luku.

Ranije je saopćeno da je “detonacija municije” uzrokovala požar zbog kojeg je posada bila primorana na evakuaciju.

Ukrajinski dužnosnik tvrdi da su pogodili “Moskvu” krstarećim projektilom Neptun, nakon što su uspješno izbjegli brodske radarske sisteme.

Washington je saopćio kako su tačne tvrdnje Ukrajine.

Smatralo se da se brod, na kojem bi obično bilo oko 500 mornara, u trenutku požara nalazio u Crnom moru u blizini ukrajinske luke Odesa.

Koji je značaj potonuća?

“Moskva” je bila naoružana s više protubrodskih i zemlja-zrak projektila i bila je jedini brod te klase u Crnom moru.

Druge dvije raketne krstarice – “Maršal Ustinov” i “Varjag” – raspoređene su u ruskoj sjevernoj i pacifičkoj floti.

Satelitska slika Maxar Technologiesa prikazuje Moskvu u luci Sevastopolj na Krimu 7. aprila (Maxar Technologies / AP Photo)

Institut za proučavanje rata (IOW) saopćio je kako nije mogao potvrditi da je Ukrajina potopila ratni brod, ali da je gubitak “Moskve” – bez obzira na uzrok – “velika moralna pobjeda Ukrajine”.

Nasuprot tome, ovaj slučaj će vjerovatno potkopati ruski moral, navodi Institut.

Međutim, u vojnom smislu gubitak “Moskve” možda i nije toliko značajan.

IOW navodi da je “Moskva” vjerovatno najviše korištena za gađanje meta na kopnu, uključujući logističke centre i aerodrome u Ukrajini.

“Ovi su napadi bili efikasni, ali su izvođeni u ograničenom broju u poređenju sa zračnim napadima i projektilima sa zemlje tokom invazije. Gubitak ‘Moskve’ vjerovatno neće biti imati presudan utjecaj”, saopćio je IOW.

Ruski vojni stručnjaci također su umanjili vojni značaj potonuća.

“Brod je zaista veoma star. Zapravo, već pet godina postoje planove da ga izbace iz upotrebe”, rekao je ruski vojni analitičar Aleksander Kharmčikin za Reuters.

“Ima veću statusnu vrijednost nego borbenu i općenito nije imao nikakve veze s trenutnom operacijom. To neće utjecati na dalji tok neprijeteljstava.”

Brodovi koje su zvali ‘ubice nosača’

“Moskva” je bila među grupom brodova koje je Sovjetski savez projektirao kasnih 1970-ih kako bi se suprotstavio američkim nosačima aviona i pružio protuzračnu odbranu sovjetskim plovilima koja su djelovala u udaljenim okeanima.

Ove brodove su zvali “ubice nosača”.

Ratni brod izašao je pod imenom “Slava” iz brodogradilišta u Nikolajevu u Ukrajini – tada u sastavu Sovjetskog saveza – u julu 1979. godine, prema javnom izvoru obavještajne kompanije Janes.

Isporučen krajem decembra 1982. godine, bio je dug 186 metara i bio je predviđen za posadu od 476 mornara te 62 oficira.

“Slava” je bila perjanica sovjetske flote u Crnom moru i bila je opremljena palubnim topovima, torpedima i minobacačima, kao i nuklearnim oružjem tokom Hladnog rata.

Imala je i helikoptersku palubu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ugostio je svjetske čelnike na brodu, uključujući nekadašnjeg italijanskog premijera Silvija Berlusconija tokom posjete Sardiniji 2003. (Reuters)

Zadnja rekonstrukcija je bila tokom 1990-ih, kada se Sovjetski savez raspao, ruska ekonomija bila na dnu, a Ukrajina postala nezavisna, suverena nacija.

Preimenovan u “Moskvu”, predsjednik Vladimir Putin, koji je došao na vlast 1999. godine, ugostio je svjetske čelnike na brodu, uključujući tadašnjeg italijanskog premijera Silvija Berlusconija tokom posjete Sardiniji 2003. godine.

Incident kao kultni događaj za Ukrajinu

Godine 2008, tokom ruskog rata u Gruziji – koja je također bila dio Sovjetskog saveza – “Moskva” je bila uključena u operacije u Crnom moru.

Gruzijska vlada je saopćila da je brod također sudjelovao u napadu na zemlju.

“Moskva” je nakratko sudjelovala u blokadi ukrajinske mornarice u martu 2014. godine, u sklopu ruske aneksije Krima.

Sljedeće godine pružala je protuzračnu odbranu ruskim snagama koje su djelovale u Siriji.

Mornari na “Moskvi” odlikovani su za službu u Siriji i u ratu protiv Gruzije.

Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, brod je sudjelovao u napadu na Zmijski otok.

U audiozapisu koji je naširoko kružio internetom, ukrajinski vojnik odgovara: “Ruski ratni brod, j*** se!”

Incident je postao kultni događaj za Ukrajinu, a zemlja je upravo pustila poštanske marke u znak sjećanja na taj susret.

Izvor: Al Jazeera i agencije