Zelenski: Sukob će postati beskonačno krvoproliće
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je novi video u kojem je upozorio da će sukob u toj zemlji postati “beskonačno krvoproliće, širenje bijede, patnje i razaranja”.
- Snimci kompanije Maxar Technologies pokazuju kako Rusija okuplja vojnike u regiji Belgorod, koja se nalazi na granici sa Ukrajinom, za veliku ofanzivu na istoku Ukrajine
- Ukrajina se u pregovorima sa Ruskom Federacijom pridržava Istanbulskog komunikea i nije mijenjala svoje stavove, navodi Kijev
- Američki predsjednik Joe Biden prvi je put u utorak izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin počinio “genocid” u Ukrajini
- Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) zabrinuta je zbog nedavnih nepotvrđenih izvještaja o korištenju hemijskog oružja u Mariupolju
- Američke vlasti saopštile su da imaju “vjerodostojne informacije” o mogućnosti da Rusija upotrebi “hemijsko oružje” u svojoj ofanzivi da zauzme ukrajinski grad Marijupolj
U nastavku slijede najvažnije vijesti iz Ukrajine:
Moskva uvela sankcije za 398 članova Kongresa SAD kao uzvratnu mjeru
Rusija je objavila danas da zabranjuje da 398 članova Kongresa SAD-a uđu na njenu teritoriju kao mjeru odmazde na sličnu odluku koju je Washington donio prema Rusiji da bi je kaznio zbog njene invazije na Ukrajinu.
“Kao reakcija na novi talas antiruskih sankcija koje je 24. marta preduzela administracija (američkog predsjednika Joea) Bidena protiv 328 zastupnika Dume… kaznene ‘recipročne’ mjere će biti preduzete protiv 398 članova Predstavničkog doma američkog Kongresa”, saopštilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi AFP.
U saopštenju su objavljena imena američkih članova Kongresa kojima je “trajno” zabranjen ulaz u Rusiju.
Uz to je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo da je donijelo iste mjere protiv 87 kanadskih senatora čija imena su takođe objavljena.
Otava je 24. marta uvela sankcije članovima Gornjeg doma ruskog parlamenta.
Tijela 1.500 ruskih vojnika pronađena u ukrajinskom gradu Dnipru
Tijela više od 1.500 ruskih vojnika pronađena su u ukrajinskom gradu Dnipru na jugoistoku Ukrajine, rekli su ukrajinski dužnosnici.
Tijela su prevezena u četiri različite mrtvačnice, rekao je zamjenik gradonačelnika tog industrijskog grada Mihajlo Lisenko.
Pozvao je majke ruskih vojnika da dođu po svoje poginule sinove. “Ne želim ih pokopati u masovnim grobnicama. Ne želim ih kremirati,” rekao je Lisenko. “Nismo zvjeri.”
Informacije o navedenim podacima nisu se mogle neovisno provjeriti, ističe agencija dpa, a prenosi Hina.
Prema podacima ukrajinske vojske, oko 20.000 ruskih vojnika ubijeno je od početka ruske invazije, koja je započela prije sedam tjedana.
S druge strane, Moskva navodi znatno manje gubitke, pa je tako nedavno objavila da je poginuo 1.351 vojnik iz redova ruske vojske.
Četvorica predsjednika u Borodjanki: Ovo je mjesto boli i patnje
Predsjednici Poljske i baltičkih zemalja u srijedu su posjetili BorodJanku, gradić u blizini Kijeva koji je litavski predsjednik Gitanas Nauseda opisao „natopljenim bolom i patnjom“ nakon „brutalnih ratnih zločina“.
Nauseda i njegovi kolege, Poljak Andrzej Duda, Estonac Alar Karis i Latvijac Egils Levits u Ukrajinu su stigli zajedno vlakom u cilju iskazivanja podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju „u trenutku ključnom“ za Ukrajinu, rekao je u srijedu ujutro poljski čelnik.
“Ovdje je tamna strana čovječanstva pokazala svoje lice”, napisao je na Twitteru Nauseda, nakon zaustavljanja u bombama uništenoj Borodjanki koja je bila poprište navodnih zlostavljanja tijekom duge ruske okupacije.
To mjesto je „natopljeno patnjom i boli“, a „ukrajinski civili su tamo ubijani i mučeni“, rekao je Litavac, ponovivši kako ruski ratni zločini neće ostati bez kazne.
“Ovaj rat, moramo ga pobijediti”, inzistirao je litavski predsjednik.
Detalji o posjetu predsjednika nisu bili javni iz sigurnosnih razloga.
Poljski je predsjednik na Twitteru objavio fotografiju na kojoj se vidi s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskijem.
Četvorica predsjednika su se uoči puta u Ukrajinu sastala u Rzeszówu, gradu na jugoistoku Poljske, na susretu na temu solidarnosti s Ukrajinom.
Šef UN-a: Humanitarno primirje u Ukrajini ne čini se moguće u ovom trenutku
Humanitarni prekid vatre u Ukrajini ne čini se moguć u ovom trenutku, rekao je u srijedu glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Šef humanitarne pomoći UN-a Martin Griffiths posjetio je Rusiju i Ukrajinu u aprilu kako bi vidio je li moguć dogovor o humanitarnom primirju.
“U ovom trenutku se globalni prekid vatre u Ukrajini ne čini moguć”, rekao je Guterres novinarima.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, hiljade su ubijene, a UN procjenjuje da je oko 11 miliona Ukrajinaca, više od četvrtine stanovništva, napustilo svoje domove. Od njih je četiri miliona napustilo Ukrajinu.
“Postoji puno toga što se može učiniti kako bi se zajamčila evakuacija civila”, rekao je Guterres.
Rekao je da je UN predložio Rusiji da “okupi strane i upravlja” humanitarnim pristupom, lokalnim primirjima i evakuacijom civila.
Guterres je dodao da UN čeka odgovor Rusije.
Velika Britanija uvela dodatne sankcije Rusiji
Vlasti Velike Britanije uvrstile su dodatnih 206 lica na listu sankcija uvedenih Rusiji zbog njenog napada na Ukrajinu, a među sankcionisanim je i Maria Lavrova, supruga ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
Lavrovoj je zabranjen ulazak u Veliku Britaniju i zamrznuta je sva njena imovina u toj zemlji.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss navela je u saopćenju da je 178 pojedinaca, koji su dodani na listu sankcija, oni za koje se smatra da podržavaju separatističke regije na istoku Ukrajini.
“U svjetlu užasnih raketnih napada na civile u istočnoj Ukrajini, danas sankcioniramo one koji podržavaju ilegalno otcijepljene regije i saučesnici su u zločinima protiv ukrajinskog naroda. Nastavićemo da ciljamo sve one koji pomažu i podržavaju Putinov rat“, poručila je Truss.
Velika Britanija usklađuje svoje sankcije sa sankcijama koje Rusiji uvodi i Evropska unija.
Truss je dodala da današnje sankcije uključuju i produženje zabrane uvoza ruske robe i izvoza luksuzne robe u Rusiju.
“Od sutra zabranjujemo uvoz ruskog željeza i čelika, kao i izvoz kvantnih tehnologija i naprednih materijala koji su Putinu prijeko potrebni. Nećemo mirovati u našoj misiji da zaustavimo Putinovu ratnu mašinu“, rekla je Truss.
Među ostalima koji su danas stavljeni na listu sankcija su i Sergej Kozlov, predsjednik vlade otcijepljene takozvane Luganske Narodne Republike Aleksandar Anančenko, premijer takozvane Donjecke Narodne Republike te brojni ruski oligarsi.
Rusija upozorava Ukrajinu da ne napada rusku teritoriju
Rusko Ministarstvo odbrane danas je saopštilo da će, ako se napadi na rusku teritoriju nastave, ruske snage napasti mesta u Ukrajini, uključujući i Kijev, u kojem se takve odluke donose.
Rusko ministarstvo odbrane navodi i da je mariupoljska trgovačka luka pod punom kontrolom, dok su svi “taoci” sa brodova u luci oslobođeni, prenosi Reuters.
Zelenski: Sukob će postati beskonačno krvoproliće
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je novi video u kojem je upozorio da će sukob u toj zemlji postati “beskonačno krvoproliće, širenje bijede, patnje i razaranja” i zatražio dodatno naoružanje od zapadnih zemalja.
Obraćajući se na engleskom jeziku, Zelenski je poručio da se Ukrajina brani od Rusije “mnogo duže nego što su osvajači planirali,” prenosi Guardian.
“Ali Rusija i dalje ima kapacitet da izvrši napad i to ne samo protiv Ukrajine. Poljska, Moldavija, Rumunija i baltičke države postaće sljedeće mete ukoliko padne sloboda Ukrajine,” ocijenio je Zelenski.
Takođe je rekao da je potrebno dodatno naoružanje kako bi se spasili milioni Ukrajinaca, kao i milioni Evropljana.
“Potrebna nam je teška artiljerija, oklopna vozila, sistemi PVO i borbeni avioni,” poručio je ukrajinski predsednik.
Rusija: Vozila SAD-a i NATO-a koja prevoze oružje u Ukrajini legitimne su mete
Rusija će smatrati američka i NATO vozila koja prevoze oružje na ukrajinskom teritoriju legitimnime vojnim metama, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov novinskoj agenciji TASS u srijedu.
Svaki pokušaj Zapada da nanese značajnu štetu ruskoj vojsci ili njezinim separatističkim saveznicima u Ukrajini bit će “snažno suzbijen”, dodao je.
“Upozoravamo da ćemo vozila SAD-a i NATO-a koja prevoze oružje preko ukrajinskog teritorija smatrati legalnim vojnim ciljevima”, rekao je Rjabkov, a prenosi TASS.
“Želimo da Amerikanci i ostali zapadnjaci shvate da će pokušaji usporavanja naše specijalne operacije, nanošenja maksimalne štete ruskim kontigentima i formacijama DPR-a i LPR-a (Narodne republike Doneck i Luhansk) biti snažno suzbijeni”, rekao je.
Putin kaže da Rusija može preusmjeriti izvoz energenata
Rusija može lako preusmjeriti izvoz svojih golemih energetskih resursa sa Zapada u zemlje koje ih stvarno trebaju, dok istovremeno povećava domaću potrošnju nafte, plina i ugljena, rekao je u srijedu predsjednik Vladimir Putin.
Sjedinjene Države, Kanada, Velika Britanija i Australija uvele su zabranu uvoza ruske nafte kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine, dok je Evropska unija i dalje podijeljena po tom pitanju.
“Kada je riječ o ruskoj nafti, plinu i ugljenu, moći ćemo povećati njihovu potrošnju na domaćem tržištu i potaknuti preradu sirovina”, rekao je Putin na virtualnom sastanku s dužnosnicima o razvoju ruskog dijela Arktika.
“Također ćemo povećati opskrbu energetskim resursima drugih regija svijeta kojima je to stvarno potrebno”, dodao je.
Putin je rekao da je Zapad kriv za energetsku krizu jer ne želi surađivati s Rusijom.
“Odbijanje nekoliko zapadnih zemalja da normalno surađuju (s Rusijom), uključujući po pitanju ruskih energetskih resursa, već je pogodilo milione Evropljana. To je izazvalo pravu energetsku krizu”, rekao je.
“Naravno da se i mi suočavamo s problemima, ali to otvara nove mogućnosti”, dodao je.
Parlament Finske će raspravljati o članstvu u NATO-u
Parlament Finske u narednim sedmicama će raspravljati o mogućnosti pridruživanja vojnom savezu NATO-a, izjavila je u srijedu finska premijerka Sanna Marin, prenosi Anadolija.
Napominjući da postoje različita gledišta o tome da li tražiti članstvo ili ne, Marin je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskom koleginicom Magdalenom Andersson u Stockholmu rekla da Finska mora “vrlo pažljivo” analizirati situaciju.
“Imamo dugu granicu sa Rusijom i vidimo kako Rusija sada djeluje u Ukrajini. I naravno, moramo se zapitati koji je najbolji način da osiguramo da se nikada to neće dogoditi u Finskoj”, rekla je Marin.
Dodala je da će proces donošenja odluke biti prilično brz.
Rusija je prije rata ulazak Ukrajine u NATO savez smatrala sigurnosnom prijetnjom, iako je nastojanje te države da se pridruži Alijansi bilo u vrlo ranoj fazi.
OSCE: Rusija više od Ukrajine kršila međunarodno pravo
Eksperti Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) predstavili su danas Stalnom vijeću te organizacije izvještaj u kojem konstatira da je Moskva u sukobu protiv Ukrajine više kršila međunarodno pravo nego Ukrajina.
U izvještaju se navodi da postoje jasne naznake da su ruske snage kršile humanitarno međunarodno pravo.
“Da se Rusija pridržavala svojih obaveza u izboru ciljeva i upozorenju na napade, kao i u vezi sa zaštićenim objektima kao što su bolnice, bilo bi manje žrtava i povrijeđenih civila”, istakla je ekspertska grupa, prenosi Tanjug.
Velika Britanija uvela sankcije vođama ruskih separatista u otcijepljenim regijama
Velika Britanija je u srijedu saopćila da je uvela nove sankcije za 206 osoba kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, uključujući 178 za koje su rekli da su bili uključeni u podržavanje otcijepljenih regija Ukrajine koje podržava Rusija, prenosi Reuters.
Ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da su među sankcioniranim pojedincima uključeni Aleksandar Anančenko i Sergej Kozlov, koje je opisao kao samozvanog premijera i predsjednika vlade takozvanih Donjeck i Lugansk Narodnih Republika, prenosi Fena.
Na meti su bili i drugi članovi porodica ruskih oligarha, uključujući Pavela Ezubova, rođaka ruskog milijardera Olega Deripaske, i Niginu Zairovu, izvršnu pomoćnicu biznismena Mihaila Fridmana.
Marija Lavrova, supruga ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, podliježe zabrani putovanja i zamrzavanju imovine.
Yellen: Amerika i saveznici neće biti ‘ravnodušni’ prema onima koji podrivaju sankcije Rusiji
Zemlje koje žele da ostvare korist time što ne osuđuju ruski “zločinački rat” protiv Ukrajine kratkovidne su i suočit će se s posljedicama ukoliko oslabe zapadne sankcije, izjavila je američka ministrica trezora Janet Yellen u srijedu.
Sjedinjene Američke Države i njihovi partneri “neće biti ravnodušni” na akcije kojima se podrivaju široke sankcije koje su uvele Moskvi i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zbog invazije, upozorila je ona u govoru o širokom spektru tema pripremljenom za skup u organizaciji analitičke grupe Atlantsko vijeće, prenosi Fena.
Yellen je naglasila da je rat između Rusije i Ukrajine ponovo iscrtao svjetsku ekonomsku perspektivu i da je Bidenova administracija odlučna u svojoj predanosti da smatra Rusiju odgovornom za njeno “užasno ponašanje” i kršenja međunarodnog prava.
EU izdvaja devet miliona eura za pomoć Ukrajincima zbog trauma
Evropska komisija mobilizirala je devet miliona eura iz EU Programa za zdravlje kako bi pomogla ljudima koji bježe iz Ukrajine, a kojima su hitno potrebne usluge podrške mentalnom zdravlju zbog trauma.
U Briselu naglašavaju da će ova sredstva omogućiti Međunarodnom Crvenom križu i nevladinim organizacijama da podrže zdravstvene radnike i pruže usluge u vidu prve psihološke pomoći, trijaže, pomoći u psihološkim traumama kao i savjetovanje izbjeglica na njihovom maternjem jeziku, prenosi Tanjug.
“Moramo ponuditi suštinsku mentalnu i psihološku podršku svima kojima je potrebna. Sa ovim dodatnim finansiranjem, osigurat ćemo da se ova pomoć brzo pruži na terenu preko naših partnerskih organizacija. To je i opipljiv primjer naše posvećenosti podršci ukrajinskim izbjeglicama dok počinju da obnavljaju svoje živote”, poručila je evropska povjerenica za zdravlje, Stella Kyriakides.
Zelenski: Rusija koristi fosforne bombe u Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je u obraćanju estonskom parlamentu iznio tvrdnju da Rusija koristi zabranjene fosforne bombe u Ukrajini i optužio Moskvu za taktiku terorizma protiv civila.
Zelenski je naveo da je potrebno pronaći instrumente za vršenje pritiska na Rusiju da prestane sa nasilnom deportacijom Ukrajinaca i tom smislu pozvao na nastavak sankcija, uz ocjenu da su one jedini način da se Rusija natjera da pristane na mir, prenosi Reuters.
Ukrajinski predsjednik nije pružio dokaze za svoje tvrdnje, a britanska agencija navodi da u ovom trenutku nije mogla nezavisno da provjeri njegove informacije, prenosi Tanjug.
Ukrajina: Iz druge masovne grobnice u Buči ekshumirana tijela osam civila
Iz druge masovne grobnice u Buči, grada u Ukrajini, protiv koje je Rusija pokrenula rat, ekshumirana su tijela osam civila.
Tijela, za koja se vjeruje da pripadaju civilima koje su usmrtili ruski vojnici dok je to područje bilo pod ruskom opsadom, su poslana na identifikaciju, prenosi Anadolija.
Tužilac iz Buče Ruslan Kravčenko izjavio je kako je samo iz prve grobnice ekshumirano 57 tijela.
Rat u Ukrajini veliki teret po privredu Njemačke
Vlada Njemačke upozorila je danas na teške posljedice rata u Ukrajini po njemačku privredu.
“Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja veliki rizik po njemački privredni rast”, navodi se u mjesečnom izvještaju Ministarstva privrede, prenosi Tanjug.
Ministarstvo ističe da je trenutno teško procijeniti posljedice rata u Ukrajini.
Berlin nezadovoljan odlukom Kijeva da ne primi njemačkog predsjednika
Njemački politički vrh je u srijedu s čuđenjem i nerazumijevanjem reagirao na odbijanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da u posjet primi njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera.
“Njemački predsjednik se jasno i definitivno postavio na stranu Ukrajine. Njemačka je spadala i još uvijek se nalazi među najodlučnijim podržavateljima Ukrajine i ta činjenica je tijesno povezana i s dugogodišnjim aktivnostima njemačkog predsjednika”, rekao je glasnogovornik njemačke vlade, prenosi Hina.
Vanjskopolitički glasnogovornik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Nils Schmid izrazio je nezadovoljstvo odlukom Kijeva.
“To je više nego neprimjereno: mi smo prijateljske zemlje i posjet njemačkog predsjednika zajedno s ostalim predsjednicama je trebao biti pozitivan signal”, rekao je Schmid i dodao kako odluka Kijeva u Njemačkoj “nailazi na potpuno nerazumijevanje”.
Ukrajina: Ubijeno 19.800 ruskih vojnika
Ukrajinska strana tvrdi kako je ruska vojska, koja je pokrenula rat na Ukrajinu, izgubila 19.800 vojnika, 158 aviona, 143 helikoptera i 739 tenkova.
Generalštab ukrajinske vojske saopćio je podatke o gubicima ruske strane od 24. februara do 13. aprila, prenosi Anadolija.
U saopćenju je navedeno kako je ubijeno 19.800 pripadnika ruske vojske koji su napali Ukrajinu, a uništeno je 158 ruskih aviona, 143 helikoptera, 739 tenkova, 1.964 oklopna vozila, 358 topova, 115 raketnih sistema i 64 sistema zračne odbrane.
Navodi se da su ruske snage izgubile i 1.429 vozila, sedam brodova i čamaca, 76 cisterni i 132 bespilotne letjelice.
Kijev: Marinci u Mariupolju se nisu predali
Glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanik izjavio je danas da nema informacije o predaji ukrajinske brigade marinaca u Mariupolju, o kojoj je ranije javnost izvijestilo rusko Ministarstvo odbrane.
“Nemam informacije”, saopštio je Motuzjanik, odgovarajući na molbu da prokomentira saopštenje ruskog ministarstva odbrane da se 1.026 vojnika ukrajinske 36. brigade marinaca predalo u opkoljenom južnom lučkom gradu, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
Zvanični predstavnik ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov saopštio je ranije danas da se u Mariupolju predalo 1.026 ukrajinskih vojnika 36. brigade marinaca, prenijele su Izvestia.
Macron: Bio bih oprezan sa upotrebom termina genocid
Francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio je danas da rusko postupanje u Ukrajini nazove genocidom, prenosi CNN.
Upitan, tokom intervjua za televiziju France 2, da li bi on, poput američkog predsjednika Joea Baidena, koristio formulaciju “genocid” , u opisivanju ubijanja Ukrajinaca od strane ruske vojske, Macron je rekao da je potreban oprez prilikom upotrebe tog termina i naglasio da eskalacija retorike neće doprinijeti obnavljanju mira, prenosi Tanjug.
“Bio bih oprezan sa upotrebom takvih termina danas, jer su ova dva naroda (Rusi i Ukrajinci) braća. Želim da nastavim da pokušavam, koliko god mogu, da zaustavim ovaj rat i obnovim mir. Nisam siguran da eskalacija retorike može da posluži tom cilju”, saopštio je Macron.
Ruska ekonomija past će ove godine više od 10 posto
Ruska ekonomija past će ove godine zbog sankcija više od 10 posto, izjavio je predsjedavajući parlamentarne komore za kontrolu budžeta Aleksej Kudrin.
Pad BDP-a utjecat će na državni budžet i ministarstvo finansija morat će predložiti rebalans, dodao je Kudrin na sjednici odbora u utorak, prenosi Hina.
Obistini li se Kudrinova prognoza, bit će to najveći pad ekonomije od 1994. godine kada je aktivnost potonula 12,7 posto, piše list Vedomosti, dodavši i da bi inflacija u ovoj godini trebala dosegnuti 20 posto.
Sjetva krenula u gotovo svim dijelovima Ukrajine
Poljoprivrednici su počeli sa sjetvom u gotovo svim dijelovima Ukrajine unatoč kontinuiranim napadima Rusije, objavila je ukrajinska vlada.
Sjetva nije mogla krenuti u Lugansku, izjavio je u utorak navečer premijer Denis Šmihal, prenosi Hina.
Lugansk gotovo u cijelosti kontroliraju ruske snage.
Macron najavio nove razgovore sa Putinom i Zelenskim
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je danas da planira da u narednim danima održi nove telefonske razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsjednicima, Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim.
“U narednim danima ću ponovo razgovarati telefonom sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom”, saopštio je za TV France ” Macron, koji trenutno vodi trku za drugi predsjednički mandat, prenosi TASS.
On je 7. februara posjetio Moskvu zbog razgovora sa Putinom, a sljedećeg dana francuski lider je boravio u Kijevu, gdhe je imao sastanak sa Zelenskim.
Lukašenko: Bjelorusija i Rusija grade jedinstvo dvije nezavisne države
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je uvjeren je da će Bjelorusija i Rusija izgraditi jedinstvo dvije nezavisne države.
Lukašenko je u Vladivostoku, na sastanku sa gubernatorom Primorskog kraja Olegom Kožemjakom, rekao da je povremeno postojala bojazan da će Bjelorusija biti uključena u Rusiju, prenosi agencija Belta.
“Ja kažem: Putin i ja nismo toliko glupi da koristimo stare metode. Mi ćemo, kažem, izgraditi takvo jedinstvo dvije nezavisne države da će učiti od nas. Učit će! I kako da se prevaziđu sankcije, i tako dalje”, kazao je Lukašenko, prenosi Tanjug.
Satelitske snimke pokazuju da Rusija gomila trupe uz granicu s Ukrajinom
Satelitske slike koje je prikupila i analizirala privatna američka kompanija Maxar Technologies pokazuju kako Rusija okuplja vojnike u regiji Belgorod, koja se nalazi na granici sa Ukrajinom, za veliku ofanzivu na istoku Ukrajine.
“Satelitske snimke otkrivaju da se ruske snage nastavljaju kretati prema istoku Ukrajine. Primijećena su vojna raspoređivanja duž autoceste 14k-34 i koridora koji vodi od Solotija i Valuykija u zapadnoj Rusiji prema granici s Ukrajinom”, objavila je ova kompanija na Twitteru, prenosi Ukrinform.
Slike su snimljene 11. aprila.
Ranije su satelitske snimke koje je napravio Maxar Technologies pokazale 13 kilometara dugu kolonu ruskih vojnih vozila koja se 8. aprila kretala kroz ukrajinski grad Veliki Burluk prema Harkovu.
Ruske snage granatiraju Harkov i Mariupolj
Generalštab ukrajinske vojske saopštio je danas da ruske snage nastavljaju granatiranje Harkova i zračne napade na Mariupolj, kao i raketne udare na civilnu infrastrukturu u Zaporožju.
Navedeno je da su u središtu ruske ofanzive na Mariupolj metalurški kompleks Azovstal i luka, prenosi Unian.
Kadirov: Više od 1.000 ukrajinskih marinaca predalo se u Mariupolju
Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je da se više od 1.000 ukrajinskih marinaca predalo u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju i pozvao preostale snage skrivene u čeličani Azovstal da se predaju.
Ukrajinski dužnosnici nisu odgovorili na tu tvrdnju objavljenu na Kadirovljevom Telegram kanalu, prenosi Hina.
Ukrajinski glavni štab je u svom jutarnjem izvještaju u srijedu rekao da ruske snage nastavljaju s napadima na Azovstal i luku.
Ruska televizija je u utorak prikazala kako se marinci predaju u Željezari Iljič, nazvanoj po Lenjinu, u Mariupolju, a mnogi od njih su ozlijeđeni.
“Unutar Azovstala u ovom trenutku ima oko 200 ranjenih koji ne mogu dobiti nikakvu medicinsku pomoć”, rekao je Kadirov u svojoj objavi.
Ukrajina: Danas bez koridora, Rusija krši primirje
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk, saopštila je da danas nije moguće otvaranje nijednog humanitarnog koridora i optužila je “okupacione ruske snage” za kršenje primirja i blokiranje autobusa kojima se evakuiraju civili, prenosi Reuters.
Vereščuk je u izjavi na Telegramu navela da će ukrajinske vlasti raditi na ponovnom otvaranju humanitarnih koridora “što je prije moguće”, prenosi Tanjug.
Gradonačelnik opkoljenog ukrajinskog lučkog grada Mariupolja Vadim Bojčenko saopštio je danas u TV izjavi da je više od 100.000 ljudi zarobljeno u ovom gradu i da čeka evakuaciju, navodi Reuters.
Zelenski: Kako im sve ide po planu uz tolike ruske žrtve?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je danas tvrdnje Moskve da rat protiv njegove zemlje ide kako je planirano, i upitao kako je predsjednik Vladimir Putin mogao da odobri takav plan koji uključuje veliki broj ruskih žrtava.
Putin je u utorak saopštio da se “specijalna operacija u Ukrajini”, koja ima “jasne i plemenite ciljeve” odvija prema planu i uz minimalne gubitke, a prema posljednjim podacima Moskve koji su saopšteni 25. marta, od početka invazije ubijen je 1.351 vojnik, dok Ukrajina tvrdi da je stvarni broj ruskih žrtava blizu 20.000, prenosi Reuters.
“U Rusiji je još jednom saopšteno da njihova takozvana ‘specijalna operacija’ navodno ide po planu. Ali, da budem iskren, niko u svijetu ne razume kako je do takvog plana uopšte moglo da dođe. Kako je moglo da dođe do plana koji predviđa pogibiju desetina hiljada vlastitih vojnika za nešto više od mjesec dana rata? Ko bi mogao da odobri takav plan “, saopštio je danas Zelenski u video obraćanju.
SAD planira u Ukrajinu poslati haubice i oklopna vozila Humvee
Administracija američkog predsjednika Joe Bidena spremna je da dramatično proširi obim naoružanja koje pruža Ukrajini, rekli su američki zvaničnici koji su tražili da ostanu anonimni, prenosi Washington Post.
List navodi da Pentagon želi da u Ukrajinu prebaci oklopna vozila Hamvee i niz druge sofisticirane opreme, dodajući da bi vrijednost novog paketa vojne pomoći Ukrajini mogla biti 750 miliona dolara, prenosi Tanjug.
Preliminarni planovi pomoći Kijevu uključivali su helikoptere Mi-17, haubice, dronove za obalsku odbranu i zaštitna odijela za slučaj hemijskog, biološkog ili nuklearnog napada, ali se još ne zna da li će sve te stavke biti u konačnom paketu pomoći.
Više pročitajte ovdje.
Novozelandski avion leti u Evropu radi pomoći Ukrajini
Avion Hercules novozelandskih odbrambenih snaga odletio je u Evropu u misiju podrške Ukrajini.
Avion je u srijedu napustio Novi Zeland kako bi pomogao partnerskim vojskama da podrže Ukrajinu u odbrani od ruske invazije, rekao je ministar odbrane Peeni Henare, prenosi Hina.
U avion je odletjelo devet članova posade, dio tima od 50 članova koji će biti raspoređen za podršku operacijama tokom sljedeća dva mjeseca.
Predsjednici Poljske, Litvanije, Latvije i Estonije u Kijevu
Predsjednici Poljske Andrzej Duda, Litvanije Gitanas Nauseda, Latvije Egils Levits i Estonije Alar Karis otputovali su u posjetu Kijevu.
Nauseda je naveo da u Kijev idu sa čvrstom porukom političke podrške i vojne pomoći, prenosi Tanjug.
“Litvanija će nastaviti da podržava borbu Ukrajine za suverenitet i slobodu. Zajedno do pobjede”, napisao je Nauseda na Twitteru.
Kako prenosi Ukrinform, oni će se u Kijevu sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a tema sastanka trebalo bi da bude pomoć ukrajinskoj vojsci i civilnom stanovništvu.
Kijev: Ukrajina u pregovorima nije mijenjala svoje stavove
Ukrajina se u pregovorima sa Ruskom Federacijom pridržava Istanbulskog komunikea i nije mijenjala svoje stavove, izjavio je šef ukrajinske pregovaračke delegacije David Arahamia.
“Ukrajinska strana se pridržava Istanbulskog komunikea i nije promijenila svoje stavove uprkos izjavama ruskog ministra vanjskih poslova (Sergeja Lavrova). Jedina razlika je u tome što ne uzimamo u obzir sva dodatna pitanja koja nisu bila uključena u Istanbulski komunike. Vjerovatno je ovo izazvalo pogrešno tumačenje trenutnog stanja pregovaračkog procesa”, objavio je Arahamia na Telegramu, prenosi agencija Ukrinform.
On je dodao da su pregovori o sporazumu o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nastavljeni u online režimu, prenosi Tanjug.
Biden optužio Putina za genocid u Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden prvi je put u utorak izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin počinio “genocid” u Ukrajini, dodavši da će konačnu odluku o tome donijeti pravnici na međunarodnom nivou.
Biden je upotrijebio izraz “genocid” u govoru u tvornici etanola u saveznoj državi Iowi, a kasnije se držao tih kvalifikacija dok se pripremao za ukrcaj u avion, prenosi Hina.
“Da, nazvao sam to genocidom. Ali pustit ćemo advokate na međunarodnom nivou da odluče hoće li to tako kvalificirati ili ne, ali meni se tako čini”, rekao je Biden novinarima.
Prethodno je američki predsjednik pokolj u ukrajinskom gradu Buči nazvao “ratnim zločinom”.
Zelenski želi zamijeniti Medvedčuka za ukrajinske ratne zarobljenike
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kasno u utorak da želi zamijeniti zarobljenog proruskog političara i bliskog Putinovog saveznika Viktora Medvedčuka za ukrajinske ratne zarobljenike.
Medvedčuk se maskirao u uniformu, pa prema njemu treba postupati u skladu s tim, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju, prenosi Hina.
Ukrajinska sigurnosna služba saopćila je u utorak da je uhapsila odbjeglog proruskog političara Viktora Medvedčuka, koji je bio u kućnom pritvoru zbog sumnje za izdaju, ali je pobjegao nekoliko dana nakon ruske invazije.
“Predlažem Ruskoj Federaciji da zamijeni svog dječaka za naše dječake i djevojčice u ruskom zarobljeništvu”, rekao je Zelenski.
OPCW pažljivo prati situaciju u Ukrajini
Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) zabrinuta je zbog nedavnih nepotvrđenih izvještaja o korištenju hemijskog oružja u Mariupolju, rekao je u utorak glasnogovornik OPCW-a.
“OPCW pažljivo prati situaciju u Ukrajini”, dodao je, prenosi Hina.
OPCW je rekao također da “neprestano prati situaciju oko deklariranih hemijskih industrijsku lokacija” u Ukrajini.
Blinken optužio Rusiju da razmatra upotrebu hemijskog oružja u Marijupolju
Američke vlasti saopštile su u utorak navečer da imaju “vjerodostojne informacije” o mogućnosti da Rusija upotrebi “hemijsko oružje” u svojoj ofanzivi da zauzme ukrajinski grad Marijupolj.
“Podijelili smo informaciju sa Ukrajinom” i “u direktnom smo kontaktu sa našim partnerima kako bismo utvrdili šta se trenutno dešava, to je pravi predmet zabrinutosti”, izjavio je šef američke diplomatije Antony Blinken, prenosi Beta.
Američki ministar je dodao da nije u mogućnosti da potvrdi da su li ruske snage već koristile hemijsko oružje u Marijupolju.