Pet scenarija: Kamo ide rusko-ukrajinski rat?

Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u svoju četvrtu sedmicu u kojoj oštra retorika zapadnih sila na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina ne uspijeva zaustaviti napade na nekoliko gradova.

Skoro je pa nemoguće potvrdili koliko je civila ubijeno do sada. Iz UN-a navode kako je više od 600 civila smrtno stradalo, no strahuje se da je prava cifra daleko veća.

Prema drugim izvještajima, na hiljade vojnika obje strane je poginulo.

U međuvremenu, rusko-ukrajinski pregovori za mirno rješenje se nastavljaju uz sve više izvještaja o tome da je ruska vojska zaglibila.

U nastavku donosimo pet mogućih scenarija daljeg razvoja situacije:

Vojna močvara

Ukrajinske snage i dalje pružaju jak otpor ruskoj invaziji i nanose velike gubitke protivniku u obimu ubijenih vojnika i uništene opreme.

Ključno je što su uspjeli odbiti pokušaj padobranaca da osvoje prijestolnicu Kijev prvih dana sukoba i od tada su se povukli na odbrambene pozicije što im omogućava da sačuvaju kontrolu nad svim strateškim gradovima.

Iako Rusija dugo tvrdi da ima zračnu nadmoć, čini se kako je ukrajinska zračna odbrana i dalje u funkciji, a Zapad nastavlja slati prenose protivzračne i protivtenkovske rakete.

„Ruska invazija je uglavnom zastala na svim frontovima“, objavilo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije u četvrtak.

No, u intervjuu za Al Jazeeru, Frank Ledwigde, viši predavač vojnih kapaciteta i strategije sa Univerziteta Portsmouth kaže: „Ono što se desilo je da je ruski napad, vojnički rečeno, kulminirao“.

„Oni su došli koliko su mogli sa logistikom i naoružanjem koje su donijeli u državu – to ne mora značiti zaostajanje. Ono što vidimo sada je takozvana operativna pauza kako bi se, kolokvijalno rečeno, sabrali što do sada nisu uradili uglavnom zbog jako loših pretpostavki planera na početku kampanje“, istakao je.

„Sada fanatično rade na dostavi naoružanja i rješavanja planova kako bi ustanovili gdje dalje da idu. Naravno, i Ukrajinci tu imaju svoje za reći i zbog toga počinju ukrajinski protivnapadi i čini se da imaju efekta.“

Sjedinjene Američke Države procjenjuju kako je ubijeno 7.000 ruskih vojnika, što je objavio New York Times, no eksperti navode kako takve tvrdnje treba uzimati sa oprezom.

Američki predsjednik Joe Biden najavio je slanje velikog paketa vojne pomoći Ukrajini u srijedu, uključujući sisteme raketne odbrane, 100 dronova „kamikaza“ Switchblade i hiljade novih raketa.

Ukrajinski vojni otpor, međutim, ima visoku cijenu u civilnim žrtvama – hiljade su ubijene, a gradovi poput Mariupolja i Hersona su razoreni.

Mirovni sporazum

Pregovarači sa obje strane su počeli sa sastancima nekoliko dana nakon što je rat počeo, prvo na bjelorusko-ukrajinskoj granici, potom u Turskoj, a zatim i u Kijevu.

Sve veći gubici na frontovima i žestoke zapadne sankcije za rusku ekonomiju mogli bi nagnati Putina da traži okončanje sukoba u kojem bi mogao spasiti obraz.

„Ukrajina bi mogla primorati Ruse na izbor: nastaviti i snositi nepopravljive gubitke ili stati i postići neki kompenzacijski mir“, prenijela je agencija AFP riječi Roba Johnsona, stručnjaka za ratne situacije sa Univerziteta Oxford.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u srijedu je rekao kako su dvije strane „blizu dogovora“ sporazuma kojim bi Ukrajina pristala na neutralnost po uzoru na Švedsku i Austriju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je već ranije istakao kako njegova država neće pristupiti zapadnom vojnom savezu NATO – što je ključni zahtjev Kremlja.

No, iako su šanse za dogovor porasle značajno posljednjih dana, još nema znaka prekida vatre i Ukrajina želi potpuno povlačenje Rusije i sigurnosne garancije za budućnost.

Neki kritičari Putina sumnjaju da je diplomatija dimna zavjesa.

„Podsjetnik da Putinu ‘prekid vatre’ znači samo ‘ponovno punjenje'“, napisao je na Twitteru ruski politički disident i bivši šahovski svjetski prvak Gari Kasparov.

Svrgavanje Putina

Putin pojačava svoj stisak nad ruskim društvom. Okršaj sa nezavisnim i stranim medijima cementirao je dominaciju ultralojalnih ruskih državnih medija.

Hiljade demonstranata protiv rata su uhapšene, a novim zakonom se prijeti sa zatvorskom kaznom do 15 godina za širenje „lažnih vijesti“ o vojsci.

Primjetni su znakovi pucanja vladajuće elite, neki oligarsi, zastupnici, pa čak i privatna naftaška grupacija Lukoil otvoreno pozivaju na prekid vatre i(li) okončanje borbi.

Ruska urednica je držala znak „Ne ratu“ tokom emitiranja vijesti u udarnom terminu državne TV stanice ove sedmice.

Iako je malo vjerovatno u trenutnoj situaciji, mogućnost da Putina svrgnu kroz društvene nemire, pa čak i kroz državni udar, ne treba otpisati.

„Njegovo lično osiguranje je jako dobro i bit će tako sve do trenutka kada ne bude… To se desilo mnogo puta u sovjetskoj i ruskoj historiji“, navodi Eliot A Cohen iz Centra za strateške i međunarodne studije iz Washingtona.

Ruski vojni uspjeh

Uzevši u obzir superiorno rusko naoružanje, zračnu silu i neselektivno korištenje artiljerije, zapadni odbrambeni analitičari kažu kako su ruske snage sposobne da nastave naprijed.

Viši evropski vojni zvaničnik u srijedu je upozorio da se ne podcjenjuje kapacitet Rusije za obnovu rezervi i adaptiranje taktike.

On je istakao kako trenutno izgleda da imaju logističkih i problema sa moralom jer nemaju dizela, pa čak ni lubrikanata za motore.

„Ali, sve treba držati u pravi kontekst, sve ovo ne znači promjenu superiornosti ruske vojske“, dodao je.

Moskva otvoreno regrutira plaćenike iz Sirije kako bi nadomjestila gubitke u ljudstvu, a istovremeno koristi grupu Wagner, tajnovitu rusku privatnu firmu za osiguranje.

No, čak i da zauzme strateške gradove poput Kijeva ili južnog lučkog grada Odese, Putin bi imao problema da ih okupira.

Širenje sukoba

Rusija graniči sa četiri bivše sovjetske republike koje su sada članice NATO saveza koji predvodi SAD, alijanse koja napad na bilo koju članicu tretira kao napad na sve.

Putinova nostalgija ka SSSR-u i njegove najave da želi zaštitit ruske manjine – kojih ima u baltičkim državama – ostavlja pitanje o njegovim teritorijalnim ambicijama otvorenim.

Malo ko očekuje otvoreni Putinov napad na članicu NATO-a što bi otvorilo opasnost od nuklearnog napada, no analitičari upozoravaju na provokacije koje su nadomak izazivanja rata.

Putin je stavio ruske snage za nuklearno odvraćanje u visoki stepen uzbune, a ministar vanjskih poslova Lavrov je također upozorio da „treći svjetski rat može samo biti nuklearni rat“.

Zapadni analitičari smatraju da takva upozorenja trebaju biti tretirana kao stav kojim se ne dozvoljava SAD-u i Evropi da razmatraju ideje poput zone zabrane letova iznad Ukrajine.