Kako bi zapadne sankcije mogle pogoditi Rusiju?

SAD i njegovi saveznici koordiniraju uvođenje novih sankcija Rusiji, nakon što je Moskva priznala kao nezavisne države dvije separatističke oblasti na istoku Ukrajine.

Države članice Evropske unije također razmatraju sankcije, a njemački kancelar Olaf Scholz je kao odgovor na postupke Moskve zaustavio certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2.

Sankcije protiv Rusije mogle bi biti uvedene u više sektora, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Banke i finansijske ustanove

Neke manje ruske državne banke već su pod sankcijama: Washington je 2014. godine uveo sankcije Banci Rusija zbog bliske povezanosti s dužnosnicima Kremlja.

Prema izvorima, administracija Joea Bidena pripremila je sveobuhvatnu mjeru za nanošenje štete ruskoj ekonomiji kojom bi se prekinuli odnosi između određenih ruskih banaka i američkih banaka koje omogućuju međunarodna plaćanja.

Washington će, također, koristiti svoj najmoćniji alat za sankcioniranje određenih ruskih pojedinaca i kompanija tako što će ih staviti na popis posebno označenih državljana (SDN) i time ih izbaciti iz američkog bankarskog sistema, zabraniti njihovu trgovinu s Amerikancima i zamrznuti im imovinu u SAD-u.

Reuters navodi, pozivajući se na upućene izvore, da su moguće mete VTB banka, Sberbank, VEB i Gazprombank.

Nejasno je bi li ruske banke bile dodane na listu SDN, ali oba tipa sankcija mogla bi teško pogoditi Rusiju i otežati transakcije u američkim dolarima.

Najveće ruske banke duboko su integrirane u globalni finansijski sistem, pa bi se sankcije mogle osjetiti daleko izvan granica Rusije.

Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), evropski zajmodavci drže lavovski udio od ukupno 30 milijardi dolara, koliko iznosi izloženost stranih banaka Rusiji.

Prema podacima ruske centralne banke, ukupna inozemna aktiva i inozemna pasiva ruskih banaka iznosi 200,6 milijardi dolara, odnosno 134,5 milijardi dolara, pri čemu je 53 posto i aktive i pasive u dolarima.

To je smanjenje u odnosu na 76 fo 81 posto prije dva desetljeća.

Velika Britanija je prošle sedice zaprijetila da će ruskim kompanijama onemogućiti pribavljanje kapitala u Londonu, evropskom finansijskom središtu.

Premijer Boris Johnson kazao je da bi potencijalne sankcije bile usmjerene na ruske banke i ruske kompanije.

Sankcije pojedincima

Sankcioniranje osoba zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja uobičajeno je sredstvo, a SAD, EU i Velika Britanija već imaju takve sankcije protiv više ruskih državljana.

Evropska unija je u ponedjeljak uvela sankcije protiv pet osoba koje su sudjelovale na ruskim parlamentarnim izborima na anektiranom Krimu u septembru 2021. godine.

Dok je SAD ranije koristio SDN za sankcioniranje nepoćudnih oligarha u prošlosti, zadnjih je godina oprezniji po tom pitanju, nakon što su sankcije iz 2018. godine protiv vlasnika Rusala izazvale veliko povećanje cijena aluminija, zbog čega je Washington povukao odluku.

Prema prijedlogu demokrata u Senatu, koji je predstavljen u januaru, predviđene su sankcije protiv visokih dužnosnika u ruskoj vladi i vojsci, uključujući Putina, dok je Biden kazao kako je spreman razmotriti lične sankcije protiv ruskog predsjednika.

Moskva poručuje da takve sankcije ne bi oštetile lično ruskog predsjednika, a bile bi “politički destruktivne”.

Velika Britanija, u kojoj žive brojni imućni Rusi, zaprijetila je da će razotkriti imovinu i vlasništvo kompanija na svom tlu ako Rusija napadne Ukrajinu, a Johnson je rekao da postoji “problem s ruskim novcem” u Londonu.

Ograničenje izvoza čipova

Bijela kuća poručila je američkoj industriji čipova da bude spremna na nova ograničenja izvoza u Rusiju ako Moskva napadne Ukrajinu, uključujući potencijalno blokiranje ruskog pristupa globalnim zalihama.

Slične mjere primjenjivane su tokom Hladnog rata, kada su tehnološke sankcije držale Sovjetski savez tehnološki zaostalim i ograničavale ekonomski rast.

Energetika i Sjeverni tok 2

SAD i EU već imaju na snazi sankcije protiv ruskog energetskog i odbrambenog sektora, a državna plinska kompanija Gazprom, njen naftni ogranak Gazpromnjeft i proizvođači nafte Lukoil, Rosneft i Surgutneftegaz suočavaju se s raznim vrstama prilikom izvoza i uvoza te zaduživanja.

Sankcije bi se mogle proširiti i produbiti, a jedna od mogućih opcija bila bi spriječiti kompanije da se namiruju u američkim dolarima.

Nedavno dovršeni plinovod Sjeverni tok 2 čekao je regulatorno odobrenje EU-a i njemačkih vlasti prije no što je Berlin zaustavio proces certificiranja.

Ovisnost Evrope o ruskim opskrbama energentima slabi opcije Zapada prilikom razmatranja sankcija u tom sektoru.

Izbacivanje iz SWIFT-a

Jedna od najstrožijih mjera bila bi izbacivanje Rusije iz SWIFT-a, međunarodnog sistema za finansijske transfere, koji koristi više od 11.000 finansijskih ustanova u gotovo svim zemljama.

Iz SWIFT-a su 2012. godine, u sklopu međunarodnih sankcija, isključene iranske banke zbog nuklearnog programa.

Iran je time izgubio pola prihoda od izvoza nafte te 30 posto prihoda od međunarodne trgovine, procjenjuje moskovska podružnica think-thanka Carnegie.

Od zapadnih zemalja, SAD i Njemačka bi najviše izgubile takvim potezom, jer su njihove banke najčešći korisnici SWIFT-a kod transakcija s ruskim bankama, rekla je Maria Šagina iz Carnegija.

O izbacivanju Rusije iz SWIFT-a razgovaralo se i 2014. godine, kada je Moskva anektirala Krim, zbog čega je Rusija razvila alternativni sistem SPFS.

Na SPFS je otpadala petina transakcija unutar Rusije 2020. godine, prema podacima centralne banke, koja želi taj udio povećati do 30 posto u 2023. godini.

Međutim, SPFS se nije uspio afirmirati po pitanju globalnih transakcija.

Suvereni dug

Pristup ruskim obveznicama postaje sve ograničeniji, a sankcije bi se mogle dodatno pooštriti, uz zabranu trgovanja novim euroobveznicama na sekundarnom tržištu i novim obveznicama u ruskim rubljama, poznatim kao OFZ.

U aprilu 2021. godine Biden je zabranio američkim ulagačima kupovinu novih obveznica u ruskim rubljama, zbog optužbi za miješanje u izbore.

Sankcije uvedene 2015. godine učinile su budući ruski dug u dolarima neprikladnim za mnoge ulagače i ključne indekse.

Te mjere smanjile su vanjski dug Rusije za 33 posto od početka 2014. godine – sa 733 milijarde dolara na 489 milijardi dolara u trećem tromjesečju 2021. godine.

Manji vanjski dug površinski poboljšava bilans zemlje, ali je lišava izvora finansiranja koji bi mogli doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju.