Šta će Moskva učiniti da se izvuče iz evropskog stiska na rusku naftu?

U novoj i dosad neviđenoj mjeri kažnjavanja Rusije, sa ciljem da se ograniči njena sposobnost finansiranja rata u Ukrajini, grupa G7, Evropska unija i Australija počele su provoditi embargo na uvoz ruske nafte morem.

Zabrana je uslijedila nakon odluke da se ograniči cijena ruske nafte na 60 dolara po barelu, što je Rusija odbacila, najavivši da neće prodavati svoju naftu zemljama koje provedu tu mjeru. Također je upozorila na posljedice takve odluke po druge zemlje.

Energetski rat između Zapada i Rusije se nastavlja. Nakon što je odluka o gornjoj cijeni ruske nafte stupila na snagu, brodari u Evropskoj uniji više ne smiju prevoziti rusku naftu osim ako se prodaje u skladu sa ograničenjem cijene koje su odredile G7 i Evropska unija, a ne po cijeni koju određuje tržište shodno odnosu ponude i potražnje, kako je općepoznato i primjenjivano.

Šta će učiniti Rusija?

Što se tiče scenarija koje bi Rusija mogla poduzeti, Amer Al-Shobaki, stručnjak za naftna i energetska pitanja, objasnio je, prilikom gostovanja u programu Al Jazeere Arabic “Scenariji” kako je slaba mogućnost da će Rusija smanjiti proizvodnju nafte jer će to umanjiti njene ekonomske prihode, budući da Rusija nije u stanju ponovno nesmetano obnoviti svoju proizvodnju.

S druge strane, politički analitičar Evgenij Sidorov smatra da Moskva ima nekoliko opcija, od kojih je najvažnija povećanje izvoza nafte u različite zemlje, prije svega u Indiju i Kinu, čime bi se nadoknadili neki od potencijalnih gubitaka koje bi mogla imati kao rezultat postavljanja granice za cijenu ruske nafte. Postoje i drugi načini da se zaobiđe ova odluka, ali Rusija ne otkriva svoje planove u oblasti nafte. Također, spremna je i sposobna da se nosi s tim korakom, a oslonit će se i na stare saveznike ili tražiti nove kupce, kazao je.

Dr. Thierry Bros, profesor ekonomije na Institutu političkih nauka u Parizu, rekao je da Rusija može prodavati svoju naftu izvan evropske regije, ali će cijena biti niska i nanijet će joj velike gubitke. Prema tome, njene opcije su ili da zaustavi izvoz svoje nafte, što će podići cijene u svijetu i služit će interesima OPEC-a, ili da radi na tome da svoju naftu šalje slijedeći strategiju djelovanja u tajnosti ne otkrivajući svoje brodove, što opet nije siguran put.

Ruska ekonomija

Važno je napomenuti da se ruska ekonomija uveliko oslanja na prihode od izvoza nafte i plina, jer oni predstavljaju 20,2 posto bruto nacionalnog proizvoda zemlje, prema statistici za drugi kvartal ove godine.

Rusija ima treće po količini rezerve nafte u svijetu, procijenjene na 80 milijardi barela, i peti je proizvođač s oko 11 miliona barela dnevno, od čega se polovica izvozi u inostranstvo.

Ruski ratni napori u Ukrajini uveliko se oslanjaju na te prihode, budući da doprinose državnom budžetu sa 45 posto. Cijena ruske sirove nafte marke Urals trenutno je oko 65 dolara po barelu, što znači da je samo pet dolara iznad gornje cjenovne granice. Prema tome, evropske mjere imat će ograničen utjecaj na ekonomiju Rusije kratkoročno, dok se ekonomski stručnjaci u svijetu plaše da bi postavljanje gornje granice moglo ostaviti traga i na globalno energetsko tržište i dovesti do još većeg “napuhavanja” cijena.

Komentirajući evropske odluke, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je na Twitteru: “Ruska ekonomija svjedoči sve haotičnijem stanju. Nastavit ćemo pojačavati pritisak na Kremlj. Stajat ćemo uz Ukrajinu danas, sutra i koliko god bude trebalo.”

“Nakon hrane i gladi, Putin je sada odlučio zimu pretvoriti u oružje. Želi prekinuti opskrbu strujom, grijanjem i vodom za milione civila širom Ukrajine. Odgovaramo devetim paketom sankcija protiv onih koji imaju aktivnu ulogu u ovom brutalnom ratu”, poručio je Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.