Erdogan: Naši prioriteti su investicije, zapošljavanje, proizvodnja i izvoz
Podsjetivši da je Turska ostvarila ogroman izvoz proteklih godina, Erdogan je kazao da je to jasan pokazatelj napretka koji je zemlja postigla u posljednje dvije decenije.
Predsjednik Turske i čelnik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da će turske vlasti učiniti sve da građani ne budu pod pritiskom promjena deviznih kurseva, javlja Anadolija.
“Odlučni smo da građane Turske ne stavimo pod teret fluktuacija deviznih kurseva i neopravdanih povećanja cijena”, rekao je Erdogan u obraćanju na 151. zasjedanju predsjednika Gradskih odbora AK Partije održanom u sjedištu stranke u Ankari, glavnom gradu Turske.
Podsjetivši da je Turska ostvarila ogroman izvoz proteklih godina, Erdogan je kazao da je to jasan pokazatelj napretka koji je zemlja postigla u posljednje dvije decenije tokom vladavine AK Partije.
Stranka pravde i razvoja, poznatija kao AK Partija, osnovana je 14. augusta 2001. godine, a na vlast je došla 2002. godine.
“Činjenica da je Turska 2021. godinu zaključila izvozom vrijednim 225 milijardi dolara pokazatelj da napredujemo pravim putem”, kazao je Erdogan, napominjući kako vjeruje da će uskoro riješiti i problem visoke inflacije u zemlji.
Učiniti Tursku jednom od deset ekonomija svijeta
“Nadamo se da ćemo ubrzo otkloniti i problem inflacije i spasiti našu zemlju od ove nezaslužene situacije”, rekao je.
Istakao je da su predstavnici AK Partije uvijek bili uz narod, dodajući da će tako ostati i ubuduće.
“Mi smo stalno s našim narodom 365 dana u godini, jednostavno moramo biti takvi”, kazao je Erdogan te dalje dodao:
“Sada pravimo ključne iskorake i poduzimamo potrebne korake koji će Tursku učiniti jednom od deset najvećih ekonomija svijeta. Naravno da smo na tom putu imali poteškoća, ali smo uspjeli zadržati veliki i moćni turski voz na pravom kolosijeku”, rekao je Erdogan.
Erdogan je istakao da su prioriteti turskih vlasti investicije, zapošljavanje, proizvodnja, izvoz i ekonomski rast orijentisan prema vanjskotrgovinskom suficitu, odnosno kada vrijednost izvoza prelazi vrijednost uvezenih dobara i usluga.