HRW: Vodeći zapadni lideri ne čine dovoljno za odbranu demokratije

Lideri vodećih zapadnih zemalja ne čine dovoljno za odbranu demokratije i nisu dorasli brojnim izazovima sa kojima se svet suočava, ocijenila je međunarodna organizacija Human Rights Watch (HRW) u najnovijem godišnjem izvještaju.

Izvršni direktor HRW-a Kenneth Roth naveo je u uvodnom dijelu Izvještaja za 2021. godinu da su ti demokratski lideri često “zaglibljeni u partijskim borbama i kratkoročnim preokupacijama”, što sprečava njihovo efikasno suočavanje sa problemima kao što su klimatska kriza, pandemija korona virusa, siromaštvo i nejednakost, rasna nepravda ili prijetnje moderne tehnologije, prenosi agencija Beta.

“Da bi demokratije prevladale u globalnom nadmetanju sa autokratijom, njihovi lideri moraju učiniti više od ukazivanja na slabosti autokrata. Oni moraju iznijeti jače argumente za demokratsku vladavinu. To znači zalaganje za demokratske institucije kao što su nezavisni sudovi, slobodni mediji, snažna zakonodavna tijela i jak civilni sektor, čak i kada to donosi kontrolu ili izazove izvršnoj vlasti”, rekao je Roth.

Roth je kritikovao američkog predsjednika Joe Bidena, navodeći da je on u januaru 2021. preuzeo dužnost uz obećanje da će mu ljudska prava biti u središtu vanjske politike, ali da je uprkos tome “nastavio da prodaje oružje Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelu uprkos konstantnoj represiji u tim zemljama”.

Kritika Bidena i Merkel

Suočen sa autokratskim trendom u Centralnoj Americi, Biden se uglavnom bavio tim pitanjem u Nikaragvi, tradicionalnom rivalu Washingtona, dok je u drugim zemljama prioritet davao migrantskom pitanju, a ne autokratiji, naveo je Roth.

“Na ključnim samitima, djelovalo je kao da je Biden izgubio glas kada je trebalo javno osuditi ozbiljna kršenja ljudskih prava. State department je povremeno protestovao zbog represije u određenim zemljama, a u ekstremnim slučajevima Bidenova administracija je uvodila usmjerene sankcije nekim zvaničnicima, ali je utjecajni glas predsjednika često izostajao”, napisao je Roth.

Nakon sastanaka sa predsednicima Kine, Rusije i Turske, Xi Jinpingom, Vladimirom Putinom i Recepom Tayyipom Erdoganom, Biden bi naveo da su razgovarali o “ljudskim pravima”, ali je iznosio malo detalja o tome šta je rečeno ili kakve bi posljedice mogle biti ako te zemlje nastave represiju, navodi Roth.

Roth je ocijenio da su i drugi zapadni lideri, od kojih je izdvojio bivšu nemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, pokazali “sličnu slabost u odbrani demokratije”.

Vlada Angele Merkel je doprinijela globalnoj osudi kineske vlade zbog zločina protiv čovječnosti u regionu Xinjiang, ali je, dok je bila predsjedavajuća EU-a, pomogla promovisanju investicionog sporazuma Unije sa Kinom, uprkos prisilnom radu ujgurske manjine, naveo je Roth.

Zatvaranje očiju pred užasnim stanjem ljudskih prava

Francuski predsjednik Macron je također doprinio koordinaciji osude ponašanja Kine u Xinjiangu, ali je njegova vlada zatvorila oči pred užasnim stanjem ljudskih prava u Egiptu, ocijenio je Roth.

“Egipćani žive u najgoroj represiji u modernoj historiji zemlje, ali francuska vlada nastavlja da prodaje oružje vladi Abdela Fataha Al-Sisija. Macron je čak Al-Sisiju dodelio Legiju časti, najviše francusko priznanje”, naveo je Roth.

Dodao je da je Macron najavio i ogromnu prodaju oružja Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uprkos učešću vojske te zemlje u bezbrojnim nezakonitim napadima na civile u Jemenu.

Evropska unija još nije postupila po svom novom ovlaštenju i nije uslovila velike subvencije Mađarskoj i Poljskoj poštovanjem demokratije, ljudskih prava i vladavine prava od autokratskih lidera tih zemalja, ukazao je Roth.

“Nije čak ni preduzela korak da utvrdi da te vlade ozbiljno krše vrijednosti ugovora EU-a, nakon što je pokrenuta procedura nadzora obje zemlje zbog njihovih napada na demokratsku vladavinu”, naveo je.

‘Autokrate koriste svojih pet minuta’

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pokazao je nešto više spremnosti u 2021. godini da kritikuje određene vlade zbog kršenja ljudskih prava, ali je, prema riječima Rotha, opominjao uglavnom slabe vlade dok je odbio da javno osudi kinesku vladu zbog zločina protiv čovječnosti u Xinjiangu.

U uvodnom dijelu izvještaja, Roth je naveo i da lideri sa autokratskim tendencijama u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Rusiju i Kinu, nastavljaju da djeluju u regionima u kojima se demokratski procesi podrivaju nezakonitim radnjama poput korupcije, sa ciljem konsolidacije autoritarne vlasti.

Roth je naveo da autokrate koriste “svojih pet minuta” dijelom i zbog neuspjeha demokratskih lidera, od čijih poteza u velikoj mjeri zavisi budućnost demokratije.

“Većina današnjeg svijeta očekuje od demokratskih lidera da riješe naše najveće probleme. Ali ako demokratski zvaničnici i dalje ne budu ispunjavali očekivanja, ako ne budu sposobni za vizionarsko vođstvo koje ova zahtjevna era traži, oni rizikuju da podstaknu frustraciju i očaj koji su plodno tlo za autokrate”, dodao je Roth.