Laschet za izvinjenja Njemačke Poljskoj ali ratne reparacije završena priča

Kandidat njemačke CDU/CSU na septembarskim izborima, mogući nasljednik kancelarke Angele Merkel, Armin Laschet izvinio se u Varšavi Poljacima za zločine Nijemaca tokom Drugog svjetskog rata, ali je također kritikovao Poljsku da neprestano politizuje pravno završeno pitanje ratnih reparacija.

“Drugi svetski rat izazvan napadom nacističke Njemačke na Poljsku prouzrokovao je nebrojena stradanja. Njemačka je svjesna te historijske odgovornosti. Ta odgovornost će i ubuduće određivati našu politiku prema Poljskoj. Pitanje reparacija u prošlosti je definitivno riješeno uzajamnim sporazumom. Neprestana politička instrumentalizacija tih pitanja ne pomaže baš mnogo”, kazao je Laschet u intervjuu poljskom lisu Rzeczpospolita.

Njemačka duboka svjesna prošlosti

U intervjuu koji će poljski list u cijelosti objaviti u ponedeljak Laschet je kazao da je možda bolje razmišljati o jačanju poljsko-njemačkih odnosa na nivou građanskog društva, poput toga da bi Njemačka mogla uloži više u jačanje razmjene omladine.

U znak izvinjenja i kao izraz svijesti o odgovornosti Njemačke za ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata Laschet učestvuje ovog vikenda u obilježavanju 77. godišnjice Varšavskog ustanka protiv nacističkih okupatora, koji je u krvi ugušen nakon 63 dana borbi a Varšava u znak odmazde sravnjena sa zemljom, prenijela je Beta.

“U međunarodnoj politici gestovi koji svjedoče o svijesti o historijskoj odgovornosti mogu da imaju veći značaj nego čisto simbolični, mogu da utru put razumijevanju i dijalogu – onako kao kad je kleknuo Willy Brandt. Zločini koje su počinili Nijemci protiv cijelog poljskog naroda ispunjavaju me dubokim stidom i pokornošću”, kazao je Laschet.

Spor Varšave i Brisela

Njemački političar iskoristio je također boravak u Varšavi da razgovara sa predsjednikom Poljske Andrzejem Dudaom, a danas će razgovarati i s poljskim premijerom Mateuszem Morawieckim o sporu zvanične Varšave i Evropske unije oko poljske reforme pravosuđa i sistemskih prijetnji po pravnu državu koju ona nosi.

“Bez Poljske ne može da se kreira budućnost Evropske unije. Odnosi sa Poljskom su bliski. Time što je Poljska ušla u EU postala je također i dio evropske zajednice prava. Zato smo razgovarali o tome kako da se svuda garantuju jednaki evropski pravni standardi”, rekao je Laschet.

Poljska danas obilježava godišnjicu najveće oružane pobune u gradovima Evrope tokom Drugog svjetskog rata, Varšavskog ustanka od 1. augusta do 2. oktobra 1944. godine, koji je digla poljska ilegalna Zemaljska armija sa oko 40.000 do 50.000 boraca, a masovno su se u borbe uključivali i civili.

Varšavski ustanak

U historiji je ostao zabilježen i kao jedan od najvećih poraza, između ostalog i zbog pogrešne procjene komandanata pokreta otpora da će ustanicima u pomoć priteći Crvena armija koja se već bližila Varšavi, te da će njemačke okupacione vlasti kapitulirati i predati Varšavu Poljacima.

U borbama je tokom dva mjeseca poginulo 18.000 ustanika, 25.000 je ranjeno a najviše su stradali Varšavljani civili kojih je poginulo 180.000.

Kada su ustanici 2. oktobra 1944. kapitulirali oko 550.000 Varšavljana istjerano je iz grada a Hitlerovi nacisti obistinili su prijetnju Heinricha Himmlera i sravnili sa zemljom veliki dio poljske prijestolnice kao zastrašujući primjer svima u Evropi.