Nove smjernice Evropske unije protiv pranja novca

Evropska komisija priprema nove, šeste smjernice protiv pranja novca, kao i posebnu agenciju koja će se baviti tim problemom.

“Naši propisi protiv pranja novca su među najoštrijim na svijetu. Ali se oni sad moraju i dosljedno provoditi”, tvrdi potpredsjednik EK-a Valdis Dombrovskis, prenosi Tanjug, pozivajući se na Deutsche Welle (DW).

Međutim, kod mnogih zemalja Unije, uključujući Njemačku, nije bilo baš previše volje i napora da se ovaj problem riješi, a čak su i neke ugledne banke učestvovale u pranju novca

Neophodnost novih propisa

Tako je, naprimjer, 2018. godine otkriveno da je Danske Bank godinama prala novac preko jedne svoje relativno male filijale u Estoniji, te da je riječ o oko 200 milijardi eura sumnjivog novca.

To je sve članice EU-a podstaklo da shvate da su potrebni novi propisi, ali i posebno tijelo koje bi i velikim bankama moglo i smjelo “gledati u prste”.

Predviđen i nadzor kriptovaluta

Najprije, međutim, treba biti postignut dogovor gdje će biti sjedište te agencije, tako da će ona biti spremna za rad tek za tri godine.

Evropska komesarka za finansijske usluge Mairead McGuinness upozorava da je pranje novca “jasna prijetnja” za građane, za demokratske institucije i za čitav finansijski sistem, jer je procjena da čitavih 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a – 133 milijardi eura – otpada na poslove s “prljavim” novcem.

“Moraju se začepiti rupe koje mogu koristiti kriminalci”, kaže ona.

U novoj smjernici EU-a protiv pranja novca predviđa se i nadzor kriptovaluta, koje su, prema mišljenju EU-a, sve češće u rukama kriminalaca.

U okviru toga će se od onih koji nude uslugu prometa takvog novca tražiti da moraju znati kome pripada neki račun.