G7 želi pokazati da Zapad može djelovati i u kriznim vremenima

Skupina sedam bogatih demokratija pokušat će na samitu ove sedmice pokazati svijetu da Zapad još uvijek može zajednički odgovoriti na velike krize.

G7 je osnovan 1975. godine, kao forum najbogatijih država za raspravu o krizama (EPA)

Skupina sedam bogatih demokratija pokušat će na samitu ove sedmice pokazati svijetu da Zapad još uvijek može zajednički odgovoriti na velike krize – doniranjem stotina miliona vakcina protiv COVID-19 i zalaganjem za usporavanje klimatskih promjena.

Američki predsjednik Joe Biden, na svom prvom inozemnom putovanju od preuzimanja vlasti, pokušat će iskoristiti samit u engleskom selu Carbis Bayju kako bi se založio za multilateralizam nakon meteža u bivšoj administraciji Donalda Trumpa.

Lideri Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Američkih Država, bilo da se radi o COVID-19 ili klimatskim promjenama, žele pokazati da Zapad može konkurirati moći Kine i asertivnosti Rusije.

Multilateralna saradnja može biti uspješna

“Ovo je odlučujuće pitanje našeg doba: Mogu li se demokratije udružiti kako bi donijele stvarne rezultate za naše ljude u svijetu koji se brzo mijenja?”, napisao je Biden (78) u članku za Washington Post objavljenom 5. juna.

“Hoće li demokratski savezi i institucije koji su oblikovali toliko prošlog stoljeća dokazati sposobnost protiv savremenih prijetnji i protivnika? Vjerujem da je odgovor potvrdan.”

Ministri finansija G7 dogovorili su za vikend stopu minimalnog oporezivanja korporacija, što je američka ministrica finansija Janet Yellen opisala željom za saradnju, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

“To pokazuje da multilateralna saradnja može biti uspješna”, rekla je Yellen.

Biden će se sastati s domaćinom samita, britanskim premijerom Borisom Johnsonom, u četvrtak, dan prije početka trodnevnog susreta lidera.

Biden će u nedjelju biti 13. američki predsjednik koji se susreo s kraljicom Elizabetom II (95), koja će ga primiti u dvorcu Windsor.

Prkosna Moskva i spektakularni uspon Kine

Nakon toga putuje u Brisel, na samit NATO-a, pa na samit Evropske unije, prije nego što se 16. juna u Ženevi sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

G7 je osnovan 1975. godine, kao forum najbogatijih država za raspravu o krizama poput OPEC-ovog embarga na naftu.

Ukupni godišnji bruto domaći proizvod (BDP) skupine G7 iznosi 40.000 milijardi dolara, odnosno nešto manje od polovice svjetske ekonomije.

Međutim, Zapad se osjeća nesigurno.

Korona virus je poharao SAD i Evropu, a klimatske promjene osporile su pretpostavke mnogih njihovih ekonomskih modela.

Suočavaju se s prkosnim Kremljom u Moskvi i spektakularnim usponom Kine kao velike sile, navodi Reuters.

Na samitu G7 u Carbis Bayju, oko 500 kilometara zapadno od Londona, prvi put će sudjelovati Biden, italijanski premijer Mario Draghi i japanski premijer Yoshihide Suga, a to je i prvi samit poslije Brexita za Johnsona.

Kako vratiti izgubljene hiljade milijardi dolara

Ujedno će biti posljednji za Angelu Merkel, prije nego što odstupi sa funkcije njemačke kancelarke nakon izbora u septembru, a Emmanuelu Macronu posljednji prije predsjedničkih izbora u Francuskoj 2022. godine.

Pozvani su i lideri Australije, Indije, Južne Koreje i Južnoafričke Republike, ali će indijski premijer Narendra Modi morati propustiti sastanak zbog epidemiološke situacije u toj zemlji.

Diplomati navode da će lideri G7 razgovarati o postupanju prema Kini i Rusiji, o tome kako vratiti hiljade milijardi dolara izgubljenih u pandemiji te kako osigurati slobodnu trgovinu u svijetu koji naginje prema Kini.

Kina, druga najveća svjetska ekonomija, nikada nije bila članica G7.

Rusija, koja je priznata kao članica G8 šest godina nakon pada Sovjetskog saveza, suspendirana je 2014. godine, nakon aneksije poluotoka Krim u Ukrajini.

I Moskva i Peking su rekli članicama G7 da se ne miješaju u njihova pitanja.

Vakcinacija svijeta do kraja iduće godine

Nakon što su se bogate sile opskrbile vakcinama protiv COVID-19, Johnson želi da G7 donira stotine miliona doza siromašnijim zemljama, od kojih mnoge zaostaju za Zapadom u vakcinaciji svog stanovništva.

“Vakcinacija svijeta do kraja iduće godine bio bi najveći podvig u povijesti medicine”, rekao je Johnson.

Hiljade demonstranata pokušat će poremetiti samit zbog zabrinutosti vezanih uz klimatske promjene do nacrta zakona kojim se britanskoj policiji žele dati veće ovlasti za suzbijanje demonstracija.

“Naša prava nismo izborili tihim i pristojnim demonstracijama. Naša prava izborili smo bukom, ometanjem i dosađivanjem”, objavila je skupina “Kill The Bill”, jedna od 20 aktivističkih organizacija iz pokreta “Otpor koaliciji G7”.

Izvor: Agencije

Povezane

Ministri vanjskih poslova G7 u saopćenju nakon sastanka u Londonu ističu da je Kina odgovorna za kršenje ljudskih prava i za korištenje svog ekonomskog utjecaja za maltretiranje drugih.

Published On 06 May 2021
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO