Savez Kine i Rusije na Zemlji i na Mjesecu

Sporazum Pekinga i Moskve o izgradnji lunarne svemirske stanice označava nastavak kineskih ambicija u svemiru i povratak Rusije ‘u istraživačku trku’.

Kina koja se kasno uključila u utrku - svoj prvi satelit poslala je u orbitu tek 1970. - ubrzala je svoj svemirski program i u toku su planovi za slanje astronauta na Mjesec do 2030-ih (EPA)
Kina koja se kasno uključila u utrku - svoj prvi satelit poslala je u orbitu tek 1970. - ubrzala je svoj svemirski program i u toku su planovi za slanje astronauta na Mjesec do 2030-ih (EPA)

Sporazum Pekinga i Moskve o izgradnji lunarne svemirske stanice označava nastavak kineskih ambicija u svemiru i povratak Rusije “u istraživačku trku” ali i produbljivanje geopolitičkih odnosa dvije zemlje razvijenih u vrijeme zahlađenja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Kina i Rusija najavile su planove za izgradnju zajedničke lunarne svemirske stanice koja će, prema planovima, provesti širok spektar naučnih istraživanja, uključujući istraživanje Mjeseca, prenijela je agencija Beta britanski BBC.

Ruska svemirska agencija Roskosmos i kineska Nacionalna svemirska uprava potpisale su u utorak sporazum o razvoju istraživačkih objekata na površini Mjeseca, u orbiti ili oboje. Saopćeno je da će dvije zemlje sarađivati u planiranju, dizajniranju, razvoju i radu istraživačke stanice.

Saopćenje svemirskih agencija dolazi u vrijeme kada se Rusija priprema za proslavu 60. godišnjice svog prvog svemirskog leta s posadom, ističe BBC, dodajući da su Rusiju, iako je bila pionir u istraživanju svemira, posljednjih godina prestigle Kina i SAD.

Uspjesi Kine

Kina, koja je relativno kasno napredovala u istraživanju svemira, prošlog decembra zabilježila je uspješan povratak sonde Chang'e-5, koja je na Zemlju donijela kamenje i tlo s Mjeseca, što je ocijenjeno kao još jedna demonstracija sve veće sposobnosti te zemlje u svemiru.

Najava Kine i Rusije da planiraju izgraditi lunarnu istraživačku stanicu, moguće na Mjesečevoj površini, označava početak nove ere u svemirskoj saradnji dvije zemalja, ukazuje Associated Press.

Kina se, kako naglašava AP, snažno oslanjala na rusku stručnost u prvim godinama svog svemirskog programa, ali je od pokretanja prve misije s posadom 2003. uveliko krenula vlastitim putem.

Uprkos tome, kineske svemirske letjelice Shenzhou veoma podsjećaju na ruske rakete Soyuz, a CNSA je sarađivala sa zemljama širom svijeta, osim sa SAD-om gdje je Kongres zabranio gotovo sve kontakte NASA-e i Kine zbog zabrinutosti za moguće krađe tehnologije i tajne prirode kineskog svemirskog programa koji ima vojnu podršku.

Kina je ove godine planirala četiri misije s posadom za rad na svojoj prvoj stalnoj svemirskoj stanici u orbiti, čiji bi temeljni modul mogao biti lansiran već u aprilu.

Zajednički projekti

Prije sporazuma o izgradnji zajedničke lunarne svemirske stanice, Kina i Rusija su potpisale sporazum o zajedničkom stvaranju centra za podatke za istraživanje Mjeseca i dubokog svemira, dok u budućnosti planiraju sarađivati na kineskim misijama Chang'e-7 i ruskoj misiji Luna 27, kojima je cilj istraživanje južnog Mjesečevog pola, navodi CNN.

Svemirski program Rusije potiče od Sovjetskog Saveza, koji je 1957. godine postao prva zemlja koja je lansirala satelit – Sputnik 1. Usred hladnoratovske svemirske trke sa SAD-om, Sovjeti su 1960. poslali prva živa bića u orbitu i natrag, uključujući pse, Belku i Strelku, dok je letom u svemir 1961. sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin pretekao Amerikance.

Rusija je sa SAD-om bila partner osnivač Međunarodne svemirske stanice – naučne laboratorije u orbiti koji je u novembru obilježila 20. godišnjicu kontinuiranog rada. Ipak, posljednjih godina, Rusija se borila da ponovi svoj rani uspjeh u svemirskom programu, doživjevši niz neuspjeha u čijoj je pozadini bilo smanjenje finansiranja i navodna korupcija.

S druge strane, ističe CNN, Kina koja se kasno uključila u utrku – svoj prvi satelit poslala je u orbitu tek 1970. – ubrzala je svoj svemirski program i u toku su planovi za slanje astronauta na Mjesec do 2030-ih. U slučaju uspjeha, Kina bi postala druga zemlja poslije SAD-a koja je spustila čovjeka na Mjesec.

Dok Moskva nastoji da ponovno preuzme vodstvo u svemirskoj trci, plan izgradnje lunarne svemirske stanice koja bi bila “otvorena za sve zainteresirane zemlje” bi, kako smatraju stručnjaci, mogao postati najveći kineski projekat svemirske saradnje do sada, ukazuje France Presse.

Tlo s Mjeseca

Kina, koja je tražila bliže partnerstvo s Moskvom, prošle godine je lansirala svoju sondu Tianwen-1 na Mars koja trenutno kruži oko Crvene planete. Također, dodaje AFP, bilježi uspeh u donošenju tla s Mjeseca – u prvoj takvoj misiji u proteklih 40 godina.

S druge strane, naglašava France Presse, Moskva koja i dalje sarađuje s Washingtonom u svemirskom sektoru – jednom od rijetkih područja saradnje preostalih između hladnoratovskih rivala – prošle godine nije potpisala sporazum Artemis pod vodstvom SAD-a za zemlje koje žele da učestvuju u šemi istraživanja Mjeseca na čelu s NASA-om.

Jačanje geopolitičkog odnosa Rusije i Kine koji traje nekoliko posljednjih godina produbljuje se kako na Zemlji, tako i u svemiru, ističe američki televizijski kanal CNBC.

Taj produbljujući savez – koji obuhvata sve veću ekonomsku, vojnu i političku saradnju – imao je, ističe CNBC, nekarakterističan prikaz toplih odnosa kada je 2019. kineski predsjednik Xi Jinping nazvao svog ruskog kolegu Vladimira Putina “najboljim prijateljem”.

Ovo geopolitičko prijateljstvo je osnažilo jer su se njihovi odnosi sa SAD-om pogoršali posljednjih godina, američkim sankcijama Rusiji i američkim carinama na kineski uvoz vrijednim milijardama dolara pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO