Petnaest dana u kojima se Amerika promijenila
Tisuće su ljudi odale počast Georgeu Floydu u Houstonu s porukom “Želimo da prestanu policijska ubijanja. Želimo vidjeti reforme koje će donijeti pravdu i zaustaviti ubijanja.”
Iza nas su dva tjedna u kojima se američko društvo mijenja, u koja je stalo 400 godina nepravde prema Amerikancima afričkog podrijetla, u kojima su nasilni prosvjedi prerasli u građanski pokret. Dva tjedna koja će možda odlučiti tko će biti sljedeći američki predsjednik i kako će izgledati policijski sustav u ovoj zemlji.
Svjedočimo kako je američki predsjednik postao zarobljenik svog naroda, kako se okružio žicom, zidovima, ogradama… Ispred tog zida postavio je policajce i Nacionalnu gardu, vojnici su čekali u obližnjoj bazi…
Nikad viđena Amerika.
Reforma ili smanjenje budžeta za policiju
Promjene su vidljive. Reforma policijskih snaga bit će duga i teška bitka, ali počela je. Hoće li biti lakše sudski goniti policajce zbog okrutnosti, prikupiti podatke o njima na nacionalnoj razini, hoće li obuka biti usmjerena na rasnu jednakost?
U isto vrijeme, poput grudve snijega, raste pitanje – treba li smanjiti novac koje društvo odvaja za snage sigurnosti? Na prosvjedima to postaje jedan od vodećih zahtjeva za promjene.
Predsjednik Donald Trump to koristi i kaže da demokrati sada žele definancirati policiju da bi sutra uskratili novac za oružane snage. Joe Biden ne nasjeda i poziva da se ne dira u financiranje policije nego poziva na reforme.
U međuvremenu su gradske uprave u Minneapolisu, Los Angelesu, New Yorku već krenule u akciju smanjivanja ili restrukturiranja policijskih snaga i njihovog proračuna.
Promjene u Pentagonu
Događa se još nešto što nismo ranije viđali: Pentagon i oružane snage gotovo se otvoreno protive Trumpu u tome da vojska bude razmještena u američke gradove radi sigurnosti. Sada se vodi akcija da se s vojnih objekata uklone imena ljudi iz američke povijesti koji su bili rasisti.
Počela su uklanjanja spomenika generalima južnjačke vojske iz Građanskog rata, traži se mijenjanje naziva velikih vojnih centara i vojarni.
Vojska je dosad odbijala mijenjati nazive ulica, vojarni, centara za obuku – nazvanih po generalima južnjačke vojske, koja se borila za očuvanje ropstva. Objašnjenje je bilo: to su ljudi koji su imali važnu ulogu u američkoj povijesti kao pojedinci, a ne kao ideolozi! Danas mnogi američki generali te pojedince nazivaju izdajnicima.
Izvor: Al Jazeera