Floydov brat govorit će pred Vijećem za ljudska prava UN-a

Vijeće za ljudska prava UN-a počinje raspravu o gorućem pitanju rasizma i policijskog nasilja, na zahtjev afričkih zemalja koje žele da se istraži “sistemski rasizam” u Sjedinjenim Američkim Državama, odakle se počeo širiti val protesta nakon ubistva Georgea Floyda, prenosi AFP.

Dan ranije američki predsjednik Donald Trump najavio je ograničenu reformu policije u izvršnoj uredbi koja zabranjuje spornu metodu stiskanja za vrat kod hapšenja, osim ako je ugrožen život policajca.

Ta mjera teško će zadovoljiti američke demonstrante, koji, između ostalog, traže bezuvjetnu zabranu te metode.

Raspravu u Ženevi, zakazanu za 15 sati, sazvalo je Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, dok traju veliki protesti i u SAD-u i u drugim zemljama, nakon smrti Georgea Floyda, 40-godišnjeg Afroamerikanca, koga je 25. maja u Minneapolisu ugušio policajac.

Brat Georgea Floyda treba se putem videoveze obratiti tom tijelu, iz kojeg se SAD povukao prije dvije godine.

‘Ne može biti transparentnije’

U nacrtu rezolucije koji je kolao u utorak grupa afričkih zemalja oštro osuđuje “rasnu diskriminaciju i nasilje koje policijske snage provode nad Afroamerikancima i osobama afričkog porijekla te strukturni endemski rasizam krivičnog sistema u SAD-u i drugim dijelovima svijeta”.

U njemu se traži osnivanje nezavisnog međunarodnog istražnog odbora, čiji bi zadatak bilo “izvođenje počinitelja nasilja pred sud”.

“Smiješan prijedlog”, komentirao je za AFP visoki zvaničnik američkog State Departmenta, rekavši da su sva četvorica policajaca umiješanih u smrt Georgea Floyda optužena za “ubistvo” i pomaganje u ubistvu te da je Minnesota odobrila televizijski prijenos suđenja, prenosi Hina.

“Ne može biti transparentnije”, rekao je.

S obzirom na velik broj govornika, očekuje se da će hitna rasprava u UN-u biti nastavljena i u četvrtak.

Nema povratka na staro

“Kada suđenja u pojedinim zemljama sistematski ne daju rezultata, nužni su međunarodni procesi”, ocijenio je John Fisher iz Human Rights Watcha, dodajući da su “sistemski rasizam i policijsko nasilje u SAD-u došli do tačke s koje nema povratka”.

“Policiju i zajednice treba zbližavati, a ne udaljavati ih jednu od druge”, poručio je Trump u utorak, ponovo izrazivši želju da uspostavi “zakon i red”. Uputio je saučešće porodicama žrtava, s kojima se prethodno neslužbeno sastao. Tek “mali broj” policajaca postupa pogrešno, rekao je u svom komentaru, koji je poprimio obilježja predizbornog govora.

Predsjednica Zastupničkog doma iz redova demokrata Nancy Pelosi rekla je da te mjere nisu, “nažalost, takve kakve bi trebale biti da bi se suzbio rasizam i policijska gruba sila, koji ubijaju” stotine Afroamerikanaca.

Demokrati su bezuvjetnu zabranu metode stiskanja za vrat unijeli u nacrt zakona, koji bi sljedeće sedmice mogli progurati u tom domu. No, malo je vjerovatno da će u tom obliku proći u Senatu, gdje republikanci imaju većinu.

Ne čekajući Trumpovu administraciju ni Kongres, neki gradovi zabranili su spornu policijsku praksu nakon smrti Georgea Floyda, koja je u cijeloj zemlji potakla proteste kakvi nisu viđeni od pokreta za građanska prava u 1960-ima.

Borba protiv rasne diskriminacije

Bijes javnosti dodatno je pojačala smrt još jednog Afroamerikanca, Raysharda Brooksa, koga je u petak navečer također ubio policajac. Još nekoliko sličnih slučajeva raspiruje ogorčenje javnosti.

U Novom Meksiku, na jugu, muškarac je u ponedjeljak teško ranjen u pucnjavi na skupu na kojem su demonstranti tražili rušenje kolonijalnog kipa i kojem su se usprotivili aktivisti krajnje desnice, koji su, kažu vlasti, bili “naoružani do zuba”. 

Uoči rasprave u UN-u američki ambasador Andrew Bremberg rekao je da se Sjedinjene Američke Države bore protiv rasne diskriminacije i provode policijske reforme nakon ubistva Georgea Floyda, ali da druge države nemaju takav nivo otvorenosti.

“Kao vodeći zagovornici ljudskih prava u svijetu, pozivamo sve vlade da pokažu jednak nivo transparentnosti i odgovornosti kakvu prakticiraju Sjedinjene Američke Države i naši demokratski partneri”, rekao je Bremberg.

“Rezolucija Vijeća za ljudska prava na tu temu koja proziva države po imenima mora uključiti sve države u kojima je rasizam problem”, rekao je.

Izvor: Agencije