Friedman: Biden fokusiran na unutrašnju politiku

Biden će povući nekoliko lakih poteza dobrih za njega, poput ponovnog pridruživanja SAD-a Pariškom sporazumu o suzbijanju klimatskih promjena, smatra Friedman (EPA)
Biden će povući nekoliko lakih poteza dobrih za njega, poput ponovnog pridruživanja SAD-a Pariškom sporazumu o suzbijanju klimatskih promjena, smatra Friedman (EPA)

Poslije predsjedničkih izbora, Sjedinjene Američke Države nužno ostaju fokusirane na unutrašnju politiku, te je “realnost da se inicijativa pomjera izvan Sjedinjenih Država” što je “potencijalno značajna prilika” za druge zemlje, piše američki strateški analitičar George Friedman.

U tekstu “Bidenova dilema”, objavljenom u utorak na sajtu Geopolitical Futures, Friedman je ocijenio da još formalno neproglašeni pobjednik izbora, Joseph Biden, starta kao “slab” jer je SAD podijeljen gotovo po sredini: skoro polovina građana je glasala protiv njega, zbog čega će “animozitet prema njemu biti sličan onom s kojim se Donald Trump suočavao posljednje četiri godine”, prenosi Beta.

Duboko je podijeljen i parlament SAD-a, odnosno Kongres, konstatira Friedman, te će zato “Biden imati malo manevarskog prostora” kod kuće, suočen s dva problema koja je imao i Trump: kriza COVID-19 i ekonomija.

Trump je virus smatrao sekundarnim u odnosu na ekonomiju i u tome pogriješio –  smatra Friedman koji zato Bidenu preporučuje “razuman pristup”: da oba shvati podjednako ozbiljno i za oba nađe rješenja, mada je to teško jer “rješenja za jedno nameću troškove za drugo”, pri čemu “neće uspjeti podsticanje zemlje da se žrtvuje na oba fronta”.

Za Bidena ne postoji veliko vanjskopolitičko pitanje, smatra Friedman.

Laku potezi

Biden će povući nekoliko lakih poteza dobrih za njega, poput ponovnog pridruživanja SAD-a Pariškom sporazumu o suzbijanju klimatskih promjena, ali biće mu teško da za to dobije saglasnost podijeljenog Kongresa, dok će primjena tog sporazuma u SAD-u biti još teža.

Novi predsjednik će također “oživjeti” prekoatlantske odnose u NATO-u “govoreći razumno na beskrajnim sastancima koji ne postižu ništa”.

Pored Poljske i Rumunije – koje su “produžetak ruskog pitanja”, i pored višegodišnjeg problema budžeta saveznica u NATO-u za odbranu, Washington ima malo stvarnih problema sa Evropom, konstatirao je Friedman.

Bidenu će biti važno ono što je bilo važno i predsjednicima Baracku Obami i Trumpu: prije svega Kina i njen ekonomski odnos sa SAD-om, zajedno sa zaštitom zapadnog Pacifika od “malo vjerovatnog kineskog naleta”.

Potom, Bidenu će biti važan, piše Friedman, nastavak povlačenja američkih trupa s Bliskog istoka i podržavanje izraelsko-arapskog popuštanja, a zatim slijede “stalni pokušaji da se raspoređivanjem trupa i sankcijama ograniče napori Rusije za širenje”.

To su pitanja koja predstavljaju kontinuitet u odnosu na politiku Bidenovih prethodnika, mada postoje i druga, ali problematična za saveznike SAD-a, kao što bi bila promjena politike prema Iranu, koja bi stvorila “ogromne tenzije sa Izraelom i sunitskim arapskim svetom”, dok bi promjena politike prema Sjevernoj Koreji stvorila probleme s Japanom i Južnom Korejom.

COVID-19 i ekonomija

Iz toga proizlazi, smatra Friedman, da je “cilj Bidenove administracije fokusiranje na pitanja koja su uništila Trumpa: COVID-19 i ekonomiju”, a “da bi se to uradilo, neophodno je ograničiti ili izbjeći vanjskopolitičke inicijative koje bi mogle oslabiti Bidenovu poziciju u Kongresu i među građanima”.

“To ne znači da se američka diplomatija neće promijeniti. Ići će se na bezbroj sastanaka i prikazat će se novi ton, isti kao stari” – iz Obaminog vremena.

Pošto konstatira da sve u svijetu ipak zavisi i od djelovanja drugih, Friedman podsjeća da predsjednik Jimmy Carter nije očekivao islamski prevrat u Iranu, George Bush stariji nije imao jasan stav o raspadu Sovjetskog Saveza, a njegov sin, također predsjednik, nije očekivao da će njegova administracija biti zaokupljena Al-Kaidom.

Zato i sada, u vreme Bidenovog predsjednikovanja, “svijet može definirati šta je važno, a šta ne”, piše Friedman i zato zaključuje da to što je “SAD fokusiran na unutrašnju politiku, za druge zemlje je potencijalno značajna prilika da je iskoriste. Dakle, realnost je da se za sada inicijativa pomjera iz Sjedinjenih Američkih Država”.

George Friedman je geopolitički analitičar i vanjskopolitički strateg, osnivač i predsjednik Geopolitičke budućnosti, autor knjiga-bestselera, od kojih u najnovijoj, The Storm Before the Calm (Oluja pre zatišja, 2020.) predviđa da će decenija 2020-2030. “donijeti dramatične preokrete i preoblikovanje američke vlasti, vanjske politike, ekonomije i kulture”.

Friedman je radio analize za mnoge vojne i druge državne organizacije u SAD-u i svijetu, i dvije decenije bio šef Stratfora, kompanije za analize koju je osnovao 1996.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO