Bin Salmanove krize: Od hapšenje i logora u ‘Ritzu’ do nestanka Khashoggija

Još od kako je preuzeo dužnost, saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman suočava se s brojnim krizama unutar države i inostranstvu. Mnogi stručnjaci smatraju da način na koji se princ bavi državnim problemima nanosi štetu imidžu Saudijske Arabije u inostranstvu i negativno se odražava na njene međunarodne odnose.

Trenutna kriza, koja je nastala zbog nestanka saudijskog novinara Jamala Khashoggija i mogućnosti da je ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu u Turskoj, može se uvrstiti na podužu listu kriza zbog kojih je Bin Salman bio izložen nizu kritika. Ova kriza bi, također, mogla dovesti do pogoršanja odnosa između Saudijske Arabije i brojnih država.

Kristian Ulrichsen, istraživač sa američkog Univerziteta Rice, komentirao je da bi novonastala situacija mogla pojačati stavove u Washingtonu da je “Saudijska Arabija, predvođena Mohamedom bin Salmanom, sklona nepromišljenim postupcima u kontekstu vrlo ograničenog razmišljanja o posljedicama, bez obzira da li se radilo o blokadi Katara, pritvoru Saada Haririja ili sporu s Kanadom, a da ne spominjemo rat u Jemenu”.

Arapske i međunarodne krize

Diplomatska kriza bez presedana između Saudijske Arabije i Kanade izbila je nakon što je kanadska ambasada pozvala preko Twittera u augustu da se “pod hitno” oslobode aktivisti za ljudska prava zatočeni u Saudijskoj Arabiji.

Tome je prethodila kriza s Njemačkom, nakon čega je Rijad povukao svog ambasadora iz Berlina, u znak protesta zbog izjava bivšeg ministra vanjskih poslova Njemačke Sigmara Gabriela, u kojima kritizira politiku Saudijske Arabije po pitanju sudbine libanskog premijera Saada Haririja. 

U istom tom kontekstu, saudijski prijestolonasljednik suočio se i s brojnim kritikama nakon što je “pritvorio” libanskog premijera Saada Haririja u oktobru prošle godine, kako bi ga “primorao” da podnese ostavku iz Rijada. Hariri je napustio Saudijsku Arabiju tek nakon intervencije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Kada je riječ o intervenciji u jemenskom ratu, međunarodne organizacije, prije svega Human Rights Watch, optužile su Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate za činjenje ratnih zločina u ovoj zemlji i za zločine protiv zatvorenika u tajnim zatvorima, pored toga da su uzrokovale raseljavanje stotina hiljada civila i izložile stanovnike ove države gladi i bolesti.

Čelična princova šaka

U ovom kontekstu se, također, ističe pitanje nametanja blokade državi Katar i njenih posljedica, poput kršenja prava na socijalnom, pravnom i ekonomskom nivou, a koja je naišla na protivljenje cijelog svijeta, izuzev zemalja koje su nametnule opsadu i nekoliko manjih država koje su dijelile zajedničke interese s njima.

Na unutrašnjem planu politika čelične šake, koju je Bin Salman provodio protiv svojih protivnika, naišla je na veliko protivljenje i suočila se s valom nezadovoljstva međunarodnih tijela i organizacija za ljudska prava.

Njegova politika je posebno došla do izražaja kada je uhapsio desetke saudijskih istaknutih ličnosti, uključujući i prinčeve i biznismene, koji su držani u pritvoru u hotelu “Ritz-Carlinton” u glavnom gradu Rijadu, pod optužbom za korupciju.

Saudijski prijestolonasljednik se suočio s kritikama i zbog niza hapšenja u kojima su privedeni aktivisti u oblasti prava žena još od maja, pored hapšenja desetaka saudijskih propovjednika, islamskih učenjaka i intelektualaca, koji su podvrgnuti teškim uvjetima u zatvorima, a očekuje se da će protiv jednog broja njih biti izrečene i smrtne presude.

Nestanak Khashoggija

Pitanje saudijskog novinara Khashoggija, kojem se gubi svaki trag još od utorka u Istanbulu, prijeti odnosima Saudijske Arabije i Turske. Analitičari upozoravaju da bi, u slučaju da se dokaže da je izvršen atentat na novinara Khashoggija, moglo doći do ozbiljnih posljedica na ionako narušene odnose između Rijada i Ankare.

Bessma Momani, profesorica na Univerzitetu Waterloo u Kanadi, složila se s tim da je reputacija princa Mohameda dovedena u pitanje. “Ako se potvrdi smrt Khashoggija, bit će sve teže prihvatiti sliku sudijskog princa kao reformatora, pogotovo za Washington i druge zapadne prijestonice”. Naglasila je da će ovo pitanje najvjerovatnije dovesti do “značajnog pogoršanja” odnosa između Ankare i Rijada.   

Međutim, analitičar James Dorsey smatra da bi nestanak saudijskog novinara mogao imati “dalekosežne posljedice” u inostranstvu, ukazujući na probleme s kojima se suočava Saudijska Arabija u Jemenu i rizik da se zastupnici u različitim evropskim državama mobiliziraju kako bi se spriječila prodaja oružja Rijadu.

Ako se dokaže umiješanost Saudijske Arabije u ubistvo Khashoggija, ističe Ulrichsen, to bi moglo dovesti do diplomatske krize između dvije države.

Izvor: Al Jazeera i agencije