Umro Zbignew Brzezinski
Bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbignew Brzezinski, poznat po svojim beskompromisnim stavovima u vanjskoj politici, umro je u petak u dobi od 89 godina, objavila je njegova obitelj, prenose agencije.
“Moj je otac noćas preminuo. Svojim prijateljima bio je poznat kao Zbig, svojim unucima kao ‘Poglavica’, a svojoj supruzi kao ljubav njezina života”, napisala je Mika Brzezinski na društvenim mrežama, prenosi Hina.
Brzezinski, sin poljskog diplomata, bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost tijekom predsjedništva Jimmyja Cartera (1977.-1981.) i savjetnik predsjednika SAD-a Lyndona Johnsona od 1966. do 1968, ali je kao ekspert, član različitih odbora i organizacija i profesor na Sveučilištu John Hopkins ostao aktivan i utjecajan do kraja života.
Bio je jedna od ključnih ličnosti američke vanjske politike tijekom nekoliko velikih međunarodnih kriza u tom razdoblju: Iranske revolucije kojom je svrgnut Šah, talačke krize u američkom veleposlanstvu u Teheranu te sovjetske invazije na Afganistan.
Iranska kriza, Afganistan, Sovjetski savez, KIna…
Kako prenosi agencija dpa, Brzezinski je nakon upada snaga Sovjetskog Saveza u Afganistan 1979. nagovorio Cartera da potroši milijarde dolara vojne pomoći za borce koji su se borili protiv sovjetskih trupa.
U vrijeme dok je bio Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost smatra se da je pomogao rušenju ekonomskih barijera između Zapada i Sovjetskog Saveza i Kine, a za njegovog mandata potpisan Sporazum o ograničavanju strateškog naoružanja (SALT II).
Iranska talačka kriza, koja je počela 1979. godine, postala je simbol neuspjeha i frustracija Carterove administracije.
Brzezinski, tijekom ranih meseci 1980-ih, bio je uveren da pregovori o oslobađanju otetih Amerikanaca ne vode nikuda, te je uz podršku Pentagona počeo izvršavati pritisak za provođenje vojne akcije.
Carter je, unatoč primjedbama državnog tajnika Cyrusa Vancea, pristao na “plan sa neizvjesnim ishodom” za spašavanje talaca, ali je operacija završila neuspjehom i ostavkom Vancea, dok je Carter izgubio na predsjedničkim izborima od Ronalda Reagana.
Pobornik intervencionizma u američkoj vanjskoj politici, u vrijeme raspada Jugoslavije, glasno je kritizirao prvobitno oklijevanje administracije Billa Clintona da intervenira protiv srpskih snaga tijekom rata u BiH, kasnije je podržavao bombardiranje Srbije 1999. godine, prenosi Tanjug.
Bio je, također, jedan od najvećih zagovornika proširenja NATO-a nakon što je Vladimir Putin došao na čelo Rusije i, kako navodi AP, sudjelovao u procesu privlačenja bivših sovjetskih republika u NATO.
Prethodno je bio poznat po ohrabrivanju disidenata iz Istočne Europe i poticanju borbe za ljudska prava u vrijeme Hladnog rata.
‘Neprijatelj detanta’
Zbog njegovih beskompromisnih stajališta o američko-sovjetskim odnosima, sovjetsko komunističko glasilo Pravda nazvalo ga je “neprijateljem detanta”.
Brzezinski je rođen u Varšavi 1928. godine, a kao dijete se preselio u Kanadu gdje mu je otac služio kao diplomat. Nakon Drugog svjetskog rata i komunističkog preuzimanja Poljske obitelj je ostala na Zapadu.
Brzezinski je diplomirao na Harvardu 1953., a pet godina kasnije postao je američki državljanin.
Nakon angažmana u Carterovoj administraciji, Brzezinski je bio konzultant za vanjsku politiku i predavač međunarodnih odnosa na nizu instituta i sveučilišta, te objavljivao članke na tu temu u brojnim tiskovinama.
Povremeno je bio kritičan prema vanjskoj politici Billa Clintona i Georgea W. Busha – osobito se protivio Bushevom “ratu protiv terora” i invaziji na Irak 2003. godine.
Nije podržavao izbor Donalda Trampa za predsednika SAD, a njegovu spoljnu politiku kritikovao je kao nejasnu, preneo je AFP. U kolovozu 2007. podržao je izbor Baracka Obame za američkog predsjednika.
Izvor: Agencije