Mediji: Povratak KGB-a u Rusiji
Tajne i službe sigurnosti trebale bi biti reformirane formiranjem ruskog Ministarstva državne sigurnosti – ili skraćeno MGB-a, što je Deutsche Welle nazvao “povratkom KGB-a”.
To novo ”superministarstvo” bit će uspostavljeno spajanjem FSB-a, Vanjske tajne službe sigurnosti, uz priključenje Federalne služba nadzora (FSO), koja brine o sigurnosti visokih političara i državnih službenika, prenosi DW pisanje ruskog Kommersanta.
Vladimir Putin, koji je u vrijeme Sovjetskog Saveza i sam bio oficir KGB-a, reformira tajne službe prije predsjedničkih izbora 2018. što “faktički predstavlja ponovno uspostavljanje sovjetskog KGB-a”, ocjenjuje ruski list Kommersant.
Sveobuhvatna reforma tajne službe počela je u proljeće ove godine, osnivanjem Ruske garde, prenosi Tanjug.
Ta nova organizacija osnovana je na bazi takozvanih internih trupa jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova i slična je jedinicama vojske. Ruska garda podređena je lično Putinu.
Povratak u prošlost
List navodi da je na čelu te garde nekadašnji Putinov tjelohranitelj Viktor Solotov.
Zvaničnici u Moskvi Kommersantov izvještaj do sada nisu ni potvrdili, ali ni demantirali, a Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov o tome nije htio govoriti, piše DW.
Rusija bi prije predsjedničkih izbora 2018. godine trebala dobiti Ministarstvo državne sigurnosti, čime bi moćni sovjetski KGB, pod drugim imenom mogao da vrati Staljinovo vrijeme, piše DW.
List navodi i rasprave u vezi imena novog ministarstva, s obzirom da je MGB “opterećen historijom”.
“Ozloglašena tajna služba nosila je ime MGB od 1946, pa do Staljinove smrti 1953. godine. Tačno je da se radi samo o nekoliko poslijeratnih godina, ali to je vrijeme užasne Staljinove represije”, podsjeća ruski publicista Oleg Kašin za Deutsche Welle.
Prema anketi nezavisnog Instituta za istraživanje javnog mnijenja Levada Centar, objavljenim u martu, 54 posto Rusa pozitivno gleda na Staljinovu ulogu u Sovjetskom Savezu.
Kada se u tom kontekstu sagledaju reforme tajnih službi i preimenovanje FSB-a u MGB, onda to djeluje samo kao “tačka na i”, zaključuje DW.
Izvor: Agencije