U Hrvatskoj vlada epidemija kockanja
Ovisnost o kockanju velik je problem, baš kao i ovisnosti o alkoholu i drogama. O tome se u društvu ne govori dovoljno, kažu hrvatski stručnjaci koji tvrde da je kockanje poprimilo razmjere epidemije. U Hrvatskoj, tako, problem s kockom ima čak 280 hiljada ljudi.
Sa 17 godina Bojan Jurić prvi put je zaigrao rulet.
„Sjećam se tog pravog dana, baš tako je bilo. Otišao sam sa prijateljima prvi put i ubacio sam 50 kuna i dobio sam 800 kuna. I to je meni bilo nešto ono, joj, tko će sada ići na fax, zašto uopće, pa evo ovo je moj fakultet“, rekao je Bojan Jurić, bivši ovisnik o kockanju.
Kockanje mu je postalo stil života. U jednoj večeri znao je izgubiti nekoliko hiljada eura. Došao je do ruba i uz pomoć porodice odlučio je otići u crkvenu zajednici Cenacolo gdje se liječio pet i po godina.
Problem ovisnika o kockanju u Hrvatskoj javlja se krajem devedesetih godina, kada je tržište igara na sreću liberalizirano, kaže psihijatar Zoran Zoričić. Dodaje, da danas možemo govoriti o epidemiji jer je u Hrvatskoj trenutno 50 hiljada patoloških i 230 hiljada problemskih kockara.
„Kada prijeđu taj rubikon ovisnosti za njih više povratka nema. To su vam narušeni obiteljski odnosi, to su ogromni dugovi, često puta kamatari dolaze na vratu, to su rasturene obitelji, to su depresije, to su prijetnje suicidom“, navodi Zoran Zoričić, psihijatar.
Sve igre na sreću u nadležnosti su ministarstva finansija, čiji predstavnici nisu htjeli pred kamerama govoriti o ovoj problematici.
„U Hrvatskoj danas posluje 68 poduzeća koja se bave igrama na sreću. Prošle su godine imali prihod od 306 milijuna eura, a u državnu su blagajnu uplatili 128 milijuna raznih poreza i naknada“, javlja reporter Al Jazeere Vanja Gavran.
Država puni budžet
Interes je države punjenje budžeta, kaže Zoričić, i ističe da to ne bi smjelo umanjiti veličinu društvenih problema koje sobom nosi kockanje.
„S drugu stranu ministarstvo ne vidi tu tragediju koju prebacuje na nivo obitelji. Ja bih često puta rekao, pomalo licemjeran odnos gdje se potiče igranje kroz davanje koncesija, a s drugu stranu osuđuje pojedinca i kaže nije problem u tome što smo mi dali toliki broj koncesija na organizaciju igranja, već je problem u pojedincu“, navodi Zoran Zoričić.
U Hrvatskoj se ovom problemu još ne pristupa sistematski i kladionicama je prvi interes dobit, a odgovorno poslovanje većini ostaje u drugom planu. Za sada, Hrvatska lutrija jedina posjeduje međunarodne certifikate odgovornog poslovanja.
„Riječ je zaista o ozbiljnom i studioznom pristupu u tom pitanju i neovisni revizor nas kao priređivača uredno provjerava svake dvije do tri godine kroz parcijalne i kroz cjelovite revizije našeg društveno odgovornog privređivanja“, kazala je Ana Jazić, glasnogovornica Hrvatske Lutrije.
I hrvatsko društvo, kao i društva u zemljama regije, suočava se sve više sa problemima ovisnosti o kockanju, tvrde stručnjaci. Bez zajedničkog angažmana svih aktera ove priče, situacija se teško može popraviti.
Izvor: Al Jazeera