Rusija: Samoubistva zbog utjerivača dugova
Nakon što je primio prijetnje od utjerivača dugova da će mu oteti djecu sve dok ne bude u stanju isplatiti dug, jedan ruski biznismen odlučio je ubiti svoju četveročlanu porodicu vatrenim oružjem, a zatim je i sebi oduzeo život.
Ovo nije prvi ovakav slučaj u Rusiji u kojoj se bilježi porast aktivnosti agencija za naplatu potraživanja, što ujedno prati i povećana upotreba sile prilikom utjerivanja dugova.
Krajem decembra prošle godine, policijski oficir iz jednog moskovskog predgrađa, u pokušaju da se riješi stalnog uhođenja agenata firmi za naplatu dugova i njihovih prijetnji upućenih članovima njegove porodice, jedini spas je pronašao u samoubistvu.
Ruska policija je uhapsila zaposlenika jedne agencije za naplatu dugova zbog bacanja molotovljevog koktela u kuću dužnika koji je posudio 4.000 rubalja (približno 53 dolara) usljed čega je njegovo četvorogodišnje dijete zadobilo veoma teške opekotine.
Agencije za naplatu potraživanja su privatne licencirane kompanije, a njihovi vlasnici i zaposlenici uglavnom su penzionirani pripadnici i zaposlenici ruskih sigurnosnih službi. Bave se naplatom dugova svojih klijenata kada to postane teško izvodivo na uobičajen način iz različitih razloga. Međutim, u mnogim slučajevima pribjegavaju metodama koje su izvan zakona, što ponekad završava prijetnjama, otmicama i fizičkim napadima.
Ove agencije ostvaruju dobit otkupom dugova za 20 do 50 posto njihove stvarne vrijednosti, u zavisnosti od mogućnosti naplate ili na osnovu dogovorenog procenta vrijednosti naplaćenog potraživanja.
Prema tvrdnjama pojedinaca, ove agencije predstavljaju naslijeđe iz devedesetih godina prošlog stoljeća, koje su pratili veliki neredi i neefikasnost službi za održavanje reda.
Zahtjevi za uvođenje zabrane
Zbog stalnih incidenata, ruska Duma pristupila je razmatranju novog nacrta zakona o zabrani djelovanja agencija za naplatu dugova u svim dijelovima države.
Šef Vijeća za pitanja budžeta i poreza ruske Dume Nikolaj Gončar kazao je da Vijeće razmatra usvajanje ovog zakona po hitnom postupku, u skladu s prijedlogom o izmjenama i dopunama zakona koji je dalo Ministarstvo za ekonomski razvoj.
Finansijska stručnjakinja Valentina Nikolajevna smatra kako je ovaj korak trebalo odavno poduzeti „jer je rad ovih institucija neprihvatljiv u civiliziranim državama koje priznaju vladavinu prava i zvanične agencije u čijoj je nadležnosti praćenje ovih problema“.
Ona pojašnjava da rad ovih agencija prate mnoga kršenja zakona, s obzirom da se u mnogim slučajevima pribjegava neetičkim sredstvima kao što su prijetnje i ucjene te da njihov rad za sobom povlači činjenje djela kojima se krše načela ljudskih prava i dostojanstva, poput praćenja kretanja, prisluškivanja telefona i proganjanja zaduženika.
Naglasila je da ove agencije u mnogim slučajevima naplaćuju iznose koji nadmašuju vrijednost duga pod izgovorom da postoje zatezne kamate zbog kašnjenja podmirivanja duga. Žrtve ovih agencija ponekad su primorane odreći se svoje imovine ili je, pak, prodati kako bi isplatili dugovanja.
Sve se provodi pod patronatom ili u koordinaciji s pojedinim korumpiranim snagama sigurnosti, a njihovi zaposlenici su uglavnom osobe kriminalne prošlosti i odmetnici od zakona.
Mnogi pravnici donošenje zakona o zabrani rada agencija za naplatu dugova vide kao ispravan čin te traže da se istovremeno izvrše reforme mehanizma naplate dugova i rješavanja finansijskih sporova na zakonit način kroz sudove.
Izvor: Al Jazeera