Bugarska javnost podijeljena o izbjeglicama

Izbjeglice na putu ka zemljama Zapadne Evrope prolaze i kroz Bugarsku, ali u znatno manjem broju nego na balkanskoj ruti kroz Makedoniju i Srbiju. Izbjegavaju prolaz kroz tu zemlju zbog visoke ograde na granici s Turskom, ali i zbog lošeg iskustva s bugarskom policijom, koju pojedine međunarodne organizacije optužuju za torturu nad izbjeglicama.

Pjesme o domovini sirijskih izbjeglica pjevaju i sviraju u Sofiji, daleko od rodnog grada Homsa. Okruženi su slikama sirijske djece koja bježe od rata i nasilja u svojoj domovini. Autor izložbe otvorene u centru bugarske prijestonice, sirijski novinar Nidal Klaif, kaže da nije bilo lako slikati tu djecu i razgovarati s njima u izbjegličkim kampovima.

“Najteže mi je bilo kada sam pitao jedno dijete – šta želiš biti? Pitao sam mnogo djece, jedno mi je odgovorilo inženjer, drugo ljekar, treće učitelj, ali jedno mi je reklo – želim ostati živ! Zamislite da dijete kaže da mašta o tome da bude živo,” kazao je Nidal Klaif.

Političari profitiraju na izbjeglicama

On je rekao da svojim angažmanom želi apelirati na bugarsku javnost da pomogne Sirijcima.

“Veliki broj političara pokušava profitirati na izbjeglicama, motivirajući ljude da budu protiv njih. Takve stavove promoviraju putem socijalnih mreža, predstavljajući izbjeglice kao opasnost za nacionalnu sigurnost. Zato je razumljivo što dio naroda ima negativan stav prema njima”, kazao je Nidal Klaif.

Priljev izbjeglica u Bugarsku izazvao je različite reakcije u javnosti. I pored želje da se pomogne ljudima koji bježe od rata, postoje i oni koji misle da treba biti oprezan.

“U Bugarskoj imamo mogućnost da ih prihvatimo, da ih učinimo ljudima i da ih praktično integriramo, ali samo njih, tu djecu i te majke, a ne druge koji dolaze s drugačijim ciljevima i za koje se ne zna šta će jednog dana pod nečijom komandom učiniti”, izjavio je Georgi, stanovnik Sofije.

“Mislim da ih bugarsko društvo vjerovatno nije spremno prihvatiti, jer historijski nije multinacionalno i možda zbog toga nemamo izgrađeno prihvatanje drugih kultura i drugih nacija”, smatra Anelija, stanovnica Sofije.

Zvaničnici međunarodnih humanitarnih organizacija kažu da su Bugari u većini gostoljubivi prema izbjeglicama.

“Postoji prilično značajan dio populacije koji podržava izbjeglice, shvata probleme s kojima se suočavaju. Uprkos svemu, može se reći da narod Bugarske iskazuje gostoprimstvo ljudima koji stižu”, navodi Roland Francois Weil iz UNHCR-a.

“Od izbijanja izbegličke krize, u Bugarskoj su zabeleženi i slučajevi nasilja prema izbeglicama. Međunarodne humanitarne organizacije od vlasti ove države očekuju da istraže slučajeve koji se pominju u pojedinim izveštajima, poput onih o policijskoj torturi nad izbeglicama. Kažu da, ako se ispostavi da su izveštaji tačni, odgovorne treba kazniti”, javlja iz Sofije reporter Al Jazeere Zoran Kosanović.

Mafija našla ‘novi teren’

Zvaničnici Bugarske tvrde da takvi izvještaji nemaju osnova.

“Takve izjave, kao predstavnik državne institucije, ne bih htio komentirati. Ipak, reći ću da je veliki dio tih optužbi, koje se upućuju ne samo Bugarskoj, već na evropskom nivou, potpuno bez osnova. Ne odgovaraju istini… Istina je da postoje neke stvari… Mafija, koja se prije izvjesnog vremena bavila trgovinom oružjem i ljudima, radi prostitucije, trgovinom narkoticima, našla je novi teren za djelovanje. Ali, bugarsko društvo u cjelini je tolerantno”, kazao je Zlatko Aleksandrov iz Državne agencije za izbjeglice.

Kako bi ublažila priliv izbjeglica, Bugarska je na granici s Turskom izgradila žičanu ogradu s kamerama i senzorima pokreta. Efekat podizanja ovakve barijere ogleda se u tome da izbjeglice izbjegavaju koristiti ovaj pravac ka Zapadnoj Evropi. To pokazuju i brojke. Od početka godine u Bugarsku je ušlo približno 16.000 izbjeglica. Toliko u zemlje regiona na balkanskoj ruti stigne za nekoliko dana.

Izvor: Al Jazeera