Sve više ksenofobije u Bugarskoj

Bugarska Vlada na sve načine pokušava zaustaviti izbjeglički val kroz tu zemlju. Osim visoke žičane ograde na granici s Turskom, bugarski policajci prvi su upotrijebili oružje s pravim mecima protiv izbjeglica.

Istodobno s izbjegličkom krizom, jača i ksenofobija u toj zemlji.

Sirijci koji godinama žive u Bugarskoj kažu da im je ta zemlja druga domovina. Takav odnos nisu promijenili ni početkom izbjegličke krize, ali mijenja se stav Bugara prema njima.

“Osjećamo se veoma dobro, ali je loše što je nas u posljednje vrijeme, zbog izbjegličkog vala, društvo počelo gledati drugačije. I to me pomalo boli”, rekao je Maher Ibrahim, stanovnik Sofije.

On objašnjava da se izbjeglice koriste za političke obračune, a i ksenofobija je sve prisutnija.

“Postoji napetost i netrpeljivost raznih nacionalističkih partija, koje žele iskoristiti taj aspekt naše boli, stvarajući takvu atmosferu u bugarskom društvu”, kazao je Maher.

Pronaći etnički balans

Protiv takvog odnosa dijela društva prema izbjeglicama istupa bugarska partija DPS, koja okuplja nacionalne manjine u toj zemlji.

“Izbjeglički val uzrokuje strahove, a strahovi oslobađaju netolerantnost, ksenofobiju, islamofobiju. Zbog toga je naša filozofija  da svaka nacionalna država treba pronaći vlastite etničke i religiozne balanse. Ta filozofija nema alternativu”, kazao je Ljutvi Mestan, predsjednik DPS-a.

Osuđuju i podizanje ograda na granicama Evropske unije.

“Evropa ne može podizati žičane ograde pred ljudskom tragedijom. Zatvorena žičanim ogradama, EU je mrtav evropski savez”, navodi Mestan.

Izbjeglice, ipak, iako u malom broju, i u takvu Evropu putuju preko ove zemlje.

“Izbeglice, koje beže od rata i nasilja, uglavnom zaobilaze Bugarsku. Razlog je, kažu, teži put kroz tu zemlju, visoka žičana ograda na granici prema Turskoj, ali i netrpeljivost dela javnosti prema njima”, javlja iz Bugarske reporter Al Jazeere Zoran Kosanović.

A i na ulicama Sofije podijeljena su mišljenja.

“Trebaju ostati tamo odakle dolaze i u vlastitoj državi voditi borbu za ostvarivanje svojih prava”, smatra Dimitar, stanovnik Sofije.

Najsiromašnija članica EU-a

“Država očigledno nijae sposobna ništa uraditi. Ljudi se za početak, prema mom mišljenju, trebaju s više saosjećanja odnositi prema njima. Kada si saosjećajan prema nekome, shvataš njegove potrebe i praktično mu pomažeš na način koji je najkorisniji za njega. To je to”, kazao je Svetoslav, stanovnik Sofije.

Analitičari ističu činjenicu da je Bugarska godinama kandidat za Schengen. Istovremeno je i najsiromašnija članica EU-a, a dio njenih građana je u gorem položaju nego izbjeglice sa Bliskog istoka.

“Izbjeglice u Njemačkoj dobijaju 675 eura mjesečno, zajedno sa stanom, odjećom i učenjem njemačkog jezika. Bugarska daje 68 leva, što iznosi 34 eura, pa vidite ogromnu razliku. To svakako utječe na politiku naše Vlade, to jest penzioneri u Bugarskoj su u mnogo težem položaju u odnosu na Sirijce u Njemačkoj. Sve to utječe na ukupnu politiku bugarske Vlade”, rekao je analitičar Vladimir Čukov.

A pristup Bugarske ogleda se i u incidentu na njenoj istočnoj granici, gdje je prvi put upotrijebljeno oružje protiv izbjeglica. Jedan Afganistanac ubijen je u ilegalnom prelasku granice.

Izvor: Al Jazeera