Pad rublje zbog napetosti u Ukrajini

Kriza u Ukrajini odrazila se i na rusko tržište kapitala. Uslijed straha od ekonomskih sankcija, strani investitori rješavaju se dionica na moskovskoj berzi.

Rezultat toga je da kompanije bilježe dvocifrene gubitke u postocima, a ruska valuta je na historijskom minimumu u odnosu na dolar i euro.

Sivilo na ruskom tržištu kapitala. Po otvaranju, dionice na moskovskoj berzi potonule su u prosjeku za 10 posto, a najveći udar trpi ruska valuta rublja, kojom se danas trguje po historijskom minimumu u odnosu na dolar i euro. Teg koji je povukao dionice i valutu ima jasno ime: Ukrajina.

“Razvoj događaja u Ukrajini tokom vikenda bio je očekivan, kao i reakcija tržišta kapitala. Bilježimo značajan pad ruske valute u odnosu na dolar i euro, kao i veliki pad vrijednosti dionica ruskih kompanija”, poručio je Nikita Bekasov, glasnogovornik moskovske berze.

Najveći gubitnici

Do 14 sati po srednjoevropskom vremenu najveći gubitnici na moskovskoj berzi među kompanijama bili su Sberbanka, koja je izgubila gotovo šestinu vrijednosti, Gasprom sa padom većim od 14 posto, te Lukoil sa padom većim od deveti posto.

Vrijednost od 36,5 rublji za dolar je historijski minimum za rusku valutu, kao i 50,5 rublji za euro.

Ovakav razvoj situacije nije iznenadio stanovnike Moskve. Prema njihovom mišljenju, pad na berzi posljedica je ruskih političkih odluka.

“Ovo se događa zbog oslabljene pozicije Rusije na političkoj sceni, prije svega zbog stava Moskve prema pokretu ‘Euromaidan’ i uplitanja u ukrajinsku politiku. Nato i EU ne odobravaju odluku da se ruske trupe šalju na Krim”, rekao je Jurij Kokorev, stanovnik Moskve.

Ali ima i onih koji smatraju da pad ruskih dionica i valute nema nikakve veze sa Ukrajinom.

Stanovnica Moskve Tatjana Lučkina je rekla: “Ovo se dugo očekivalo. Rečeno nam je da će rublja padati do 2015, što se upravo događa. Ne mislim da je to povezano sa Ukrajinom.”

Spas za rublju

Spas od potpunog potonuća za rublju stigao je u posljednji čas, potezom Ruske centralne banke. Ključne kamatne stope podignute su za 1,5 posto.

Osim toga Centralna banka potrošila je 10 milijardi dolara vrijednosti stranih deviznih rezervi i zlata kako bi stabilizirala domaću valutu.

Bekasov je dodao: “Pravovremena reakcija Centralne banke imala je neposrednu posljedicu u vidu prekida špekulacija o rublji, čiji je daljnji pad zaustavljen. Kurs rublje u odnosu na svjetske valute uspio se stabilizirati.”

Rusija se već duže vrijeme bori sa padom ekonomskih aktivnosti i usporavanjem ekonomskog rasta.

Prijetnja ekonomskim sankcijama uplašila je strane investitore koji masovno povlače svoj kapital iz Rusije, a ekonomisti predviđaju da će situacija u Ukrajini rusku ekonomiju gurnuti u recesiju.

Izvor: Al Jazeera