Juncker: Ovo je Komisija ‘posljednje šanse’

Barroso poziva Junckera da nastavi sa započetim reformama (Reuters)
Barroso poziva Junckera da nastavi sa započetim reformama (Reuters)

Nova Evropska komisija, koja je u srijedu dobila podršku Evropskog parlamenta, Komisija je “posljednje šanse”, koja mora približiti Evropsku uniju njenim građanima i riješiti njihove najvažnije probleme, izjavio je njen predsjednik Jean-Claude Juncker.

“Ova će Komisija biti ‘Komisija posljednje šanse’. Ili ćemo uspjeti približiti EU njenim građanima, drakonski smanjiti nivo nezaposlenosti i dati evropsku perspektivu mladima, ili ćemo propasti”, rekao je on.

Junckerova Komisija izglasana je u srijedu na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu i preuzet će dužnost 1. novembra.

U glasanju je učestvovalo 699 zastupnika EP-a, od kojih je za Junckerovu Komisiju glasalo 423 zastupnika, 209 ih je bilo protiv, a 67 uzdržano.

Poređenja radi, za prvu Barrosovu [Jose Manuel]  komisiju (2004-09) glasalo je 449 zastupnika, 149 je bilo protiv, a 82 uzdržana.

Za drugu Barrosovu komisiju (2010) glasalo je 488 zastupnika za, 137 protiv i 72 su bila uzdržana.

Na konferenciji za novinare nakon glavanja, Juncker je zamoljen da komentira činjenicu da je njegova Komisija dobila manje glasova od Barrosove.

Ne može se porediti…

“Vi se šalite… Ovaj saziv EP-a ne može se uspoređivati s prethodnim sazivima, jer danas ima puno više euroskeptika i eurofoba”, rekao je on.

Od 751 zastupnika EP-a, njih 170 se može svrstati među euroskeptike ili eurofobe.

Za novu Komisiju glasali su zastupnici tri političke grupe – Evropske narodne stranke, socijalisti i demokrati te liberali.
Međutim, nisu svi zastupnici tih grupa glasali za novu Komisiju, a te tri grupe imaju ukupno 480 zastupnika.

Ovo je prva Komisija koja će početi raditi bez odgode, 1. novembra, javila je ranije reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

“Predsjednik nove Komisije ima najveći mogući politički legitimitet. Danas je njegov tim dobio podršku velike većine u EP-u, a njegovo imenovanje je direktni rezultat izbora za EP”, rekao je nakon glasanja predsjednik EP-a Martin Schulz.

Ranije je odlazeći predsjednik EK-a Barroso rekao u svom posljednjem obraćanju EP-u da za sobom ostavlja ujedinjenu, otvorenu i jaču Evropu, spremniju da se suoči s izazovima današnjice.

Osvrćući se na činjenicu da se tokom njegovog mandata EU gotovo udvostručila po broju članica (sa 15 na 28), Barroso je rekao:

“Mnogi su predviđali da EU neće moći funkcionirati sa 25, 27 ili 28 članica i da će biti blokirana. Realnost je da EU nije blokirana proširenjem. Realnost je da je nekada, zapravo, bilo mnogo teže međusobno usaglasiti neke od zemalja-osnivača EU-a, nego svih 28 članica.”

Barroso upravo proširenje vidi kao mehanizam koji je povećao političku moć i ekonomski potencijal EU-a, ali i omogućio slobodan život za oko pola milijarde ljudi, prenio je Deutsche Welle.

U trenutku kada Juncker najavljuje konsolidaciju EU-a bez novih članica u narednih pet godina, Barroso gotovo ponosno naglašava činjenicu da su širenje Unije i njena dublja integracija bili kompatibilni procesi u posljednjih deset godina, prenosi Tanjug.

Poslije deset godina na čelu EK-a, Barroso u svom posljednjem obraćanju EP-a je naglasio da se EU, uprkos vremenu konstantnih kriza, uspjela otvoriti, konsolidirati i ujediniti na gotovo cijelom evropskom kontinentu oko vrijednosti kao što su mir, sloboda i pravda.

Štrajk policije

Finansijska i ekonomska kriza, kao najveća kriza u historiji evropskog projekta, pokazala je sposobnost i otpornost Unije, ne samo da se prilagodi i stabilizira, već i da postane i ostane najjači globalni igrač na polju trgovine, borbe protiv klimatskih promjena, humanitarne i razvojne pomoći i ulaganja u kulturu i inovacije, smatra Barroso.

Iako priznaje da je trenutni privredni rast u EU, i pored “stabilizacije” prilika, ipak “manji od očekivanog”, Barroso poziva Junckera da nastavi voditi EU već zacrtanom politikom i da nastavi sa započetim reformama.

“U Evropi se problemi ne rješavaju kroz revolucije, ili, još gore, kontrarevolucije, već kompromisom, reformama i evolucijom”, poručio je Barroso.

Samit lidera EU-a zakazan za četvrtak i petak mogao bi biti otkazan zbog štrajka koji su belgijski policajci najavili za te dane, javljaju belgijski mediji.

Pregovori predstavnika policijskih sindikata s ministrom unutrašnjih poslova Janom Jambonom u utorak navečer završeni su bez rezultata, što znači da će štrajk biti održan, javljaju mediji.

Ovo bi značilo da 28 šefova država i vlada zemalja članica EU-a neće imati policijsku pratnju na putu od aerodroma do sjedišta Evropskog vijeća u Briselu, a ni sama zgrada neće biti adekvatno obezbijeđena.

Ukidanje prijevremenog odlaska u penziju

Policajci su najavili štrajk zbog novog zakona kojim im se ukida mogućnost prijevremenog odlaska u penziju.

Belgijska Vlada je odlučila podići starosnu granicu za penziju sa 58 na 62 godine, u sklopu napora za smanjenje federalnog budžeta.

Ovo je prvi put da Vlada ni dan uoči samita nije uspijela postići dogovor sa sindikatima, a najava štrajka policije je bilo i prije.

Oko 40.000 policajaca demonstriralo je u Briselu prije dvije sedmice.

Oni su u srijedu pokrenuli drugu fazu protesta, ublažavajući kontrole manjih prekršaja.

Izvor: Agencije


Povezane

Kandidate za Evropsku komisiju čekaju razgovori u odborima Evropskog parlamenta, koji će odlučivati između 20. i 23. oktobra.

05 Sep 2014

Lideri Evropske unije na vandrednom samitu u Milanu dogovorili su da u naredne dvije godine potroše šest milijardi eura na smanjenje nezaposlenosti u zemljama eurozone. Način na koji će se novac koristiti biće dogovoren naknadno.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO