Odluka o automatskim budžetskim rezovima

Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama potpisao je odluku o automatskim budžetskim rezovima, nakon nepostizanja dogovora s kongresnim liderima o alternativnom budžetskom planu.

Rezovi poznati kao “sequester” iznose 85 milijardi dolara, a Obama je upozorio da bi ova mjera mogla naškoditi američkoj ekonomiji.

“Sequestar” je ideja potekla iz Bijele kuće, kada je Obamina administracija u ljeto 2011. godine predložila da se odluka o smanjenju državnih troškova odgodi dok se ne nađe bolje rješnje, a krajnji rok za takav sporazum istekao je u četvrtak.

Nakon nekoliko mjeseci pregovora, Bijela kuća i republikanci u Kongresu nisu uspjeli pronaći plan za rješenje državnog duga u iznosu od 11.700 milijardi dolara.

Senatori u četvrtak nisu usvojili dva prijedloga zakona, jedan demokratski, a drugi republikanski, kako bi izbjegli “sequester”.

Globalne posljedice

Međunarodni monetarni fond (MMF) ranije je upozorio da bi se takva odluka mogla odraziti nepovoljno na globalni ekonomski rast.

“Ako prepostavimo da ‘sequestar’ bude u potpunosti primijenjen, to će usporiti američku ekonomiju za 0,5 do 0,6 posto. I globalna ekonomija će osjetiti posljedice, a najviše zemlje koje imaju snažne trgovačke odnose sa Sjedinjenim Državama”, istaknuo je William Murray, glasnogovornik MMF-a.

To znači da će posljedice najviše osjetiti zemlje Evropske unije (EU), jer je ona najveći američki trgovački partner, izvještava iz Washingtona reporter Al Jazeere Ivica Puljić.

Američki predsjednik je rekao da su rezovi “glupi i neosnovani” i optužio je republikance za ovakav ishod.

“Oni su dozvolili da ovi rezovi stupe na snagu zato što odbijaju zatvoriti rupu u budžetu kako bi se smanjio deficit”, kazao je on.

Obama je dodao da će, ako mjere budu u potpunosti primijenjene, ekonomski rast SAD-a biti prepolovljen u ovoj godini na 0,5 posto i da će biti izgubljeno oko 750.000 radnih mjesta.

Međutim, republikanci su optužili predsjednika da nije ponudio dobro rješenje.

“Predsjednik govori o smanjivanju nepotrebnih troškova, a njegovo jedino rješenje jeste povećanje državne potrošnje. Želimo li ukinuti nepotrebne troškove? Naravno da želimo. Ali, ako ćemo provesti poresku reformu, onda bismo se trebali fokusirati na otvaranje radnih mjesta, a ne na prikupljanje novca za vladu”, rekao je predsjednik Zastupničkog doma John Boehner.

Republikanci su insistirali na velikom rezanju javnih troškova, a demokrate na povećanju poreza za bogate.

Oružane snage

“Sequestar” se neće desiti preko noći, nego u sedmomjesečnom periodu, tokom kojeg može doći do dogovora između repubikanaca i Bijele kuće, čime bi se daljnji rezovi zaustavili.

Najveće posljedice osjetit će oružane snage, koje će ostati bez 46 milijardi dolara.

To će prizemljiti dio borbenih aviona, usidrit će jedan nosač aviona, smanjiti broj borbeno-spremnih vojnika te će poslati desetine hiljada uposlenih na prisilni i neplaćeni odmor.

Novi ministar odbrane Chuck Hagel upozorio je da će oružane snage SAD-a pretrpjeti “značajan udar”.

Zvaničnici smatraju da bi ovakva odluka mogla dovesti i do problema u avio-saobraćaju, jer će kontrolori letova morati uzeti nekoliko neplaćenih dana mjesečno.

“Putnici mogu očekivati kašnjenja, letovi u velike gradove poput New Yorka i San Francisca mogu kasniti po 90 minuta, jer ćemo imati manje kontrolora na poslu. Ovo je bolno za naše uposlenike, ali bit će jako bolno i za putnike”, naveo je Ray LaHood, ministar saobraćaja.

Izvor: Al Jazeera i agencije