Merkel: Rusija ostaje strateški partner EU-a

Merkel će o ovoj temi razgovarati prilikom prvog narednog susreta s Putinom (EPA)
Merkel će o ovoj temi razgovarati prilikom prvog narednog susreta s Putinom (EPA)

Spremnost Evropske unije da promovira dijalog sa zemljama istočne Evrope nije usmjerena protiv Rusije, izjavila je u subotu njemačka kancelarka Angela Merkel.

“Ruska strana smatra da su učešće drugih zemalja u programu Istočno partnerstvo i sporazumi zemalja bivšeg istočnog bloka s EU-om usmjereni protiv interesa Moskve, što nije tačno”, rekla je ona u obraćanju naciji.

Osam decenija od Holomodora

Nekoliko hiljada Ukrajinaca izašlo je u subotu na ulice Kijeva kako bi obilježili 80. godišnjicu velike gladi, tokom koje su, u vreme sovjetskog diktatora Jozefa Staljina, umrli milioni ljudi.
Povorka je, prolaskom centrom Kijeva, odala poštu milionima Ukrajinaca umrlih tokom perioda velike gladi i nestašice, koje je Staljin izazvao 1932. i 1933. godine, u namjeri da primora seljake da se priključe kolektivnim poljoprivrednim dobrima.
Ukrajinski Parlament okarakteriziro je taj period, poznat i kao Holomodor (smrt od gladi), kao genocid, prenio je AP.
Istovremeno, stotine aktivista protestiralo je na glavnom kijevskom trgu, nekoliko dana pošto je Vlada, pod pritiskom Moskve, zamrznula planove da potpiše sporazum s EU-om.
Veći protestni skup planiran je za nedjelju.

Dodala je da EU treba razgovarati s Rusijom da osigura da se istočni partneri EU-a ne suočavaju s političkim pritiskom i da ne moraju birati između prijateljstva sa Zapadom ili Moskvom, prenijela je ruska agencija Itar tas.

Merkel je istakla da je Rusija strateški partner EU-a i da će o ovoj temi razgovarati prilikom prvog narednog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Odluka Ukrajine da u posljednji čas okrene leđa EU i okrene se Rusiji može se objasniti mnoštvom razloga, prvenstveno ekonomske prirode i vjerovatno je na nju utjecao niz tajnih sastanaka Moskve i Kijeva, navodi u subotu televizija Russia Today.

Ukrajinski Parlament je u četvrtak, svega sedam dana prije zakazane ceremonije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, neočekivano odbacio zakone neophodne za pristupanje.

Isključivo ekonomski razlozi

Premijer Ukrajine Mikola Azarov izjavio je da je ta odluka donijeta isključivo iz ekonomskih razloga i najavio da će se Vlada u Kijevu sada usresrediti na obnavljanje trgovinskih odnosa s Rusijom, vodećim trgovinskim partnerom Ukrajine i njenim glavnim dobavljačem gasa, a predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič priznao je, navodno, da je Rusija zaprijetila smanjenjem uvoza iz Ukrajine.

Russia Totay je navela pet mogućih objašnjenja za takvu odluku Kijeva.

Ruska televizija je podsjetila da je Ukrajina na ivici ekonomskog kolapsa i da je Rusija jedini saveznik koji joj može obezbijediti novac u najkraćem roku, dok EU ima problema s finansijskom krizom pojedinih sopstvenih članica i teško da je u stanju odvojiti novac i za Ukrajinu.

“Pristup trgovinskom bloku EU-a ne garantira ekonomsku pomoć, a mogao bi ugroziti poslovanje s Rusijom”, prenosi Russia Today i dodaje da bi smanjenje obima trgovine s tradicionalnim saveznikom predstavljalo svojevrsno “trgovinsko samoubistvo”.

Russia Today ukazuje i na opasnost od trgovinskog rata Kijeva i Moskve, koja je zaprijetila zatvaranjem granice s Ukrajinom u slučaju potpisivanja sporazuma s EU-om.

Odlučile su milijarde

Rusija je već dva puta blokirala hiljade teretnih vozila na granici, što je izazvalo velika kašnjenja isporuka i ogromne gubitke, a kada je u augustu zabranila uvoz čokolada ukrajinske kompanije Rošen zbog navodnog neispunjavanja bezbjednosnih standarda, ta kompanija je izgubila oko 200 miliona dolara.

Ukrajina je procijenila da bi je odustajanje od ruskog tržišta koštalo više od 2,5 milijardi dolara godišnje, dok je Rusija izračunala da bi taj gubitak bio čak 35 milijardi eura.

Kao još jedno moguće objašnjenje Russia Today navodi bilateralnu saradnju u oblasti energetike, prvenstveno kada je u pitanju gas.

Ukrajina, koja uvozi između 40 i 50 posto gasa iz Rusije, morala bi povećati cijenu tog energenta za domaće potrošače kako bi se ispunila evropske zahtjeve.

Podsjećajući da izbori u Ukrajini trebaju biti održani 2015. godine, ruska televizija ocjenjuje da bi i to mogao biti jedan od razloga odustajanja od EU-a.

Janukovič je, kako navodi televizijska mreža, odlučio zanemariti zahtjeve Brisela za pomilovanje njegove glavne političke suparnice, opozicione liderke i bivše premijerke Julije Timošenko, koja služi sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlupotrebe položaja.

Najveći vanjskopolitički poraz

Janukovič i Putin nisu se javno sastali prije donošenja odluke u Kijevu, ali ruska televizija izvještava da je “održano nekoliko tajnih sastanaka između moćnika dva historijski povezana naroda”.

“Šta je rečeno ili dogovoreno (na tim sastancima) možda će još neko vrijeme ostati tajna, ali moguće je da su data brojna obećanja. Putin je mogao ponuditi finansijsku pomoć posrnuloj ukrajinskoj privredi, ili specijalno sniženje cene gasa državne energetske kompanije Gazprom. Možda su gasovodi prodati ili preusmjereni”, navodi Russia Today.

Putin, koji se protivio i ulasku Ukrajine u NATO, možda je, kako prenosi televizija na engleskom jeziku, načinio te ustupke u zamjenu za trgovinsku odanost Kijeva.

Okretanje Kijeva Moskvi predstavlja do sada najveći vanjskopolitički poraz EU-a, ali u Briselu još nisu spremni to priznati, slažu se mediji i analitičari.

Odluka ukrajinskih vlasti u četvrtak izazvala je potpunu pometnju u sjedištu EU-a.

Još u srijedu su evropski zvaničnici bili ubijeđeni da će ukrajinski Parlament u četvrtak usvojiti zakone neophodne za pristupanje, kako bi ovaj dokument bio svečano potpisan na samitu EU-a 28. novembra u Vilniusu.

Timošenko ostaje u zatvoru

Parlament je, međutim, voljom vladajuće partije, na čelu s predsjednikom Janukovičem, odbacio pomenute zakone, a evropski komesar za proširenje Štefan Fule morao je na brzinu otkazati posjetu Kijevu.

Istovremeno, Janukovič je, nakon razgovora s Putinom, najavio ekonomsko i političko približavanje Moskvi, s izgledima da Ukrajina uđe u Euroazijski ekonomski savez, koji vodi Rusija.

Simbolički, evropski poraz je još teži kad se ima u vidu da se dogodio na devetu godišnjicu “Narandžaste revolucije”, koja je svojevremeno označila okretanje Ukrajine Zapadu i dovela na vlast Juliju Timošenko.

Timošenko, koja je, nakon izgubljenih izbora osuđena na višegodišnju robiju zbog korupcije, trebala je uoči potpisivanja SSP-a biti prebačena u Njemačku, navodno na liječenje, ali sada se i od toga odustalo.

Time je EU, koja je godinama insistirala da je bivša premijerka žrtva političkog progona i pokušavala izdejstvovati njeno oslobađanje, pretrpjela još jedan šamar.

Osvrtanjem na prilike u prethodnom periodu, zbog odluke Kijeva u četvrtak nije trebalo biti mjesta za iznenađenje imajući u vidu da je Moskva već mjesecima nimalo suptilno ubjeđivala Kijev da se mane Brisela i osloni na Rusiju.

‘Naša vrata su otvorena’

Moskva je najprije srezala uvoz robe iz Ukrajine, čime je ova zemlja ostala bez skoro četvrtine deviznih prihoda, a zatim je uslijedila pretnja da će, zbog neplaćenog računa od preko milijardu dolara, Gazprom potpuno obustaviti isporuke gasa.

Istovremeno, ruska preduzeća na istoku Ukrajine najavila su zatvaranje u slučaju potpisivanja sporazuma s EU-om, čime bi bez posla ostale desetine hiljada ljudi.

Bilo je blizu pameti da će se Kijev, suočen s neposrednom prijetnjom ekonomskog sloma i zimom bez grijanja, s jedne strane, i maglovitim obećanjima iz Brisela, s druge strane, opredijeliti za opstanak, makar to značilo propast višegodišnjih pregovora o SSP-u.

U Briselu ništa od toga nisu mogli ni htjeli predvidjeti, a svjetski mediji pišu da je predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso u danima prije ukrajinskog „njet” bio suviše zauzet da bi prihvatio telefonske pozive od Janukoviča, koji je očajnički tražio kompenzaciju za posljedice ruskih sankcija.

U svojim prvim reakcijama na gubitak Ukrajine, evropski zvaničnici su djelovali zbunjeno, a onda su se dali na ubjeđivanje sebe i ostatka svijeta da se zapravo ništa značajno nije dogodilo.

“Naša vrata su otvorena. Nećemo dići ruke od od ukrajinskog naroda”, rekao je u petak Fule, izražavajući nadu da će se Ukrajina već do proljeća sljedeće godine predomisliti i potpisati sporazum.

Istovremeno, pojedini evropski zvaničnici tvrdili su još u petak da je moguće da će se Kijev predomisliti do samita u Vilniusu, što već danas izgleda sasvim nevjerovatno.

Taktičko povlačenje

“Ovo nije poraz, nego taktičko povlačenje”, rekao je dopisniku Tanjuga jedan evropski funkcioner, pokušavajući objasniti šta se dogodilo.

Kao što obično biva nakon izgubljene bitke, poslije neverice dolaze optužbe, pa je tako šef švedske diplomatije Karl Biltd oštro kritizirvao Moskvu zbog politike pritisaka i ucjena, u čemu mu se pridružio poljski kolega Radek Sikorski.

Putin je uzvratio kontraoptužbom, tvrdeći da je EU ta koja je ucjenjivala Ukrajinu, a da je Rusija samo pomogla bratskoj državi da se odbrani te dodao tvrdnju da Zapad, kroz finansiranje opozicije, sada pokušava organizirati reprizu “Narandžaste revolucije”.

Za sada je teško predvidjeti u kom će se pravcu dalje odvijati odnosi Brisela i Moskve, ali je sasvim izvjesno da je “Politika istočnog partnerstva”, kojom EU već skoro deceniju pokušava privezati uz sebe zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, pretrpjela težak, možda i fatalan poraz.

Bez Ukrajine, koja s oko 45 miliona stanovnika i ogromnim privrednim potencijalom, predstavlja najvažnijeg istočnog komšiju EU-a poslije Rusije, ostala dostignuća partnerske politike, kao što je najavljeno ukidanje viza za Moldaviju, djeluju prilično beznačajno.

Ono što dodatno ljulja kredibilitet EU-a kao globalnog igrača nije samo to što je pogrešno procijenila situaciju i doživjela poraz, već to što ga, kako izgleda, nije u stanju prepoznati i iz njega nešto naučiti.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO