Poruka Grčkoj: Reforme ili bankrot

Predsjedavajući eurozone i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker upozorio je vlasti Grčke da ne moge očekivati solidarnost od drugih ukoliko ne provedu nužne reforme.

I dalje bez podrške

Razgovori lidera stranaka iz grčke koalicione vlade o podršci predloženom paketu finansijske pomoći okončani su bez dogovora.

Grčki premijer Lukas Papademos pokušava dobiti podršku lidera tri stranke za provođenje reformi koje zahtijevaju MMF i EU kao uslov za odobrenje paketa pomoći.

On se nadao da će sa investitorima postići dogovor, ali su razgovori zakazani za ponedjeljak.

“Politički lideri trebaju dati svoj odgovor u ponedjeljak poslij podne”, rekao je glasnogovornik PASOK-a Panos Beglitis.

Lideri ostale dvije stranke iz koalicije Laos i Nove demokratske partije, Jorgos Karacaferis i Antonis Samaras, izjavili su nakon okončanja razgovora u nedjelju da su i dalje protiv novih mjera štednje.

On je za najutjecajniji nemački politički magazin Der Spiegel procijenio da bi, ukoliko presuši evropska finansijska pomoć, Grčka vjerovatno bankrotirala poslije dva mjeseca.

“Ukoliko utvrdimo da u Grčkoj sve ide u pogrešnom smjeru, onda neće biti novog programa, a to znači da će u martu uslijediti objava bankrota”, izjavio je Juncker, koji je i ministar finansija Luksemburga.

On smatra problematičnim odugovlačenje u Atini s planiranom privatizacijom državnih preduzeća i poručuje da “Grčka mora znati da kod teme privatizacija nećemo popustiti”, prenosi Deutsche Welle (DW).

Vlasti Grčke vode  razgovore s predstavnicima eurozone i MMF-a o drugom paketu pomoći vrijednom 130 milijardi eura.

Kao posebno štetnu za imidž Grčke Juncker je izdvojio činjenicu da “korupcijski elementi postoje na svim nivoima upravljanja”.

Luksemburški premijer je na kraju istakao da su, prije nego što bude donijeta odluka o novom paketu finansijske pomoći Grčkoj, na redu privatni povjerioci, s kojima zvaničnici iz Atine već sedmicama pregovaraju o djelimičnom otpisu dugova kojima bi ta zemlja bila rasterećena za oko 100 milijardi eura.

Istovremeno, vlasti Grčke vode i razgovore s predstavnicima eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o drugom paketu pomoći vrijednom 130 milijardi eura.

Ti razgovori zapinju zbog nesuglasica oko reformi tržišta rada.

Povećanje pritiska

Međunarodni partneri traže promjene koje, kako je izvijestio potpredsednik grčke vlade Evangelos Venizelos, sindikati uporno odbijaju prihvatiti.

Trojka – Evropska unija (EU), MMF i Evropska centralna banka (ECB) – očekuje smanjenje primanja državnih službenika, nastavnika i vojske, kao i smanjenje minimalne plate od 750 eura.

Kako izvještava DW, u Atini se osjeća povećanje pritiska.

“Postoji veliki pritisak – ne samo od trojke, nego i država članica eurozone, od kojih svaka ima sopstvene kriterije, probleme i prioritete”,rekao je Venizelos, koji je i ministar finansija.

On je rekao da sudbina njegove zemlje “visi o koncu” i da vrlo brzo mora biti postignuti dogovor o novom paketu međunarodne financijske pomoći.

DW javlja i kako se sva natezanja oko reformi u Grčkoj očigledno odražavaju i na podršku njemačkih građana programu pomoći zemlji članici eurozone i EU.

Tu pomoć Grčkoj velikim dijelom finansira Njemačka, novcem svojih poreskih obveznika.

Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja, 53 posto njemačkih građana smatra da bi za eurozonu bilo bolje kada bi Grčka ponovo uvela svoju nekadašnju valutu drahmu.

Nezadovoljni Venizelosom

Među ispitanicima, 80 posto je protiv davanja dalje pomoći Atini ukoliko prethodno ne provede očekivane mjere štednje.

Ministri finansija eurozone poručili su Grčkoj da ne može biti postignut napredak u dogovoru za restrukturu dugovanja kod privatnih investitora sve dok ne bude garantirano provođenje reformi za obezbjeđenje drugog paketa finansijske pomoći.

Ministri eurozone izrazili su nadu da bi u ponedjeljak mogao biti finaliziran dogovor o finansijskoj pomoći Grčkoj,što se mora dogoditi do sredine marta ukoliko Atina želi izbjeći nekontrolirani bankrot, ali je sastanak odgođen zbog nevoljnosti Grčke da se obaveže provođenju reformi.

Svi učesnici telefonske konferencije saglasili su se s veoma jasnom porukom za Grke, a to je – što je dosta, dosta je.

Ministri su, umjesto sastanka, održali telefonsku sjednicu kako bi pokušali postići napredak o pitanju drugog finansijskog paketa pomoći, koji je u oktobru određen na 130 milijardi eura.

“Svi učesnici telefonske konferencije saglasili su se s veoma jasnom porukom za Grke, a to je – što je dosta, dosta je. Postoji veoma velika frustracija zbog toga što Atina ‘koči’ po ovom pitanju. Trebaju se sabrati i početi iskren, odlučan i ubrzan razgovor s trojkom o aspektima programa koji trebaju biti finalizirani – fiskalne i reforme tržišta rada”, rekao je neimenovani zvaničnik eurozone.

Ministri eurozone nisu zadovoljni ni Venizelosom, jer vjeruju da on obraća više pažnje na svoj stranački položaj u PASOK-u pred izbore zakazane u aprilu, nego na reforme.

Izvor: Agencije