Rusija: Putinova stranka očekivano pobijedila

Prema najnovijim preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora u Rusiji koje je u ponedjeljak ujutro objavila Centralna izborna komisija (CIK), vladajuća Jedinstvena Rusija (JR), stranka Vladimira Putina,ostat će na vlasti, ali sa znatno manjim brojem mandata. 

JR Vladimira Putina dobila je u Dumi, donjem domu parlamenta 238 zastupnika od ukupno 450, prema posljednjim rezultatima.Putinova stranka dobila je 315 mjesta u Dumi na izborima 2007. godine te sad gubi dvotrećinsku većinu koja joj je omogućila promjenu Ustava, prenosi Hina.

Komunisti, na drugom mjestu nakon parlamentarnih izbora u nedjelju, imat će 92 zastupnika, stranka Pravedna Rusija (lijevi centar) 64 te Liberalno-demokratska stranka 56, u skladu s pravilima podjele mjesta, rekao je Vladimir Čurov, predsjednik centralne izbore komisije. 

Podjela mandata zastupnicima izračunata je na temelju prebrojavanja glasova u 96 posto glasačkih ureda, javila je Fena.

Iako su lideri stranke održali pobjedničke govore u nedjelju navečer, podrška njihovoj stranci znatno je umanjena u odnosu na prethodne izbore prije četiri godine, kada je stranka osvojila preko 64 posto glasova širom Rusije.

Komunistička partija ima 19,1 posto glasova, Pravična Rusija  13,1 posto, a Liberalno-demokratska partija 12 posto glasova, prenose ruski mediji.

Dvije decenije nakon raspada Sovjetskog saveza, Komunistička partija dobila je osam posto glasova više nego na izborima 2007. godine.

U odnosu na prve izjave zvaničnika CIK-a, značajno je promijenjen i broj izašlih na izbore, pa je tako, prema najnovijim informacijama, nešto manje od 60 posto građana ili 66 miliona glasalo, dok su prve informacije nagovještavale izlaznost jedva nešto veću od 50 posto.

Iako je iz redova opozicije stiglo više pritužbi na regularnost izbora, u CIK tvrde da većih izbornih neregularnosti nije bilo i da one nepravilnosti koje su zabilježene ne utječu na njihov krajnji ishod.

Naša reporterka iz Moskve Ivana Momčilović javila je sinoć kako je Medvedev izjavio da će JR  možda morati stupiti u koaliciju sa nekim strankama u Dumi. “To do sada nije bio slučaj”, podsjeća Momčilović. 

Na mjesta u parlamentu pretenduje sedam partija, JR, Komunistička partija Rusije, Liberalno demokratska partija, Pravična Rusija, Jabloko (Jabuka), Pravo djelo i Patriote Rusije, ali će ući samo one koje pređu cenzus od sedam posto.

Očekuje se da će u novi saziv ruske Dume ući četiri stranke koje su bile i u petom sazivu, a to su Jedinstvena Rusija, komunisti, LDPR i Pravedna Rusija.

Momčilović je ranije izvijestila da vodeći moskovski centri za istraživanje javnog mijenja prognoziraju da će izlaznost građana na birališta biti znantno manja, otprilike 58 posto, za razliku od 2007. kada ih je na biralište izašlo oko 69 posto.

„Rezultati pokazuju i da  je manje od polovine Rusa pratilo predizborne kampanje, a da je čak 74 posto mladih za njih potpuno nezainteresovano“, rekla je naša reporterka.

Razloge za nezainteresiranost mladih, politikolog i komentator portala Gazeta.ru Gleb Čerkasov objašnjava time što su na aktuelnoj ruskoj sceni stariji političari.

„Zato što nemaju koga da prate, imamo sedam lidera partija i većina njih se rodila 1940, 1950. godine. Najmlađi je Medvdev koji se rodio 1964. godine. Čitava rukovodstva tih partija su također stariji ljudi, što podsjeća na vrijeme zastoja u kojem je Rusija bila za vrijeme Brežnjeva. Ti stariji političari mladima nemaju šta da kažu“, objasnio je Čerkasov.

Prijave o neregularnostima

Opozicione partije žalile su se na neregularnost izbora tvrdeći da je vladajuća partija dobila više medijskog prostora tokom kampanje.

Ruski nezavisni izborni posmatrači javili sa je prijavljeno više od 5.000 neregularnosti, a mnoge od tih prijava govore o ljudima koji su pod pritiskom glasali za Jedinstvenu Rusiju.  

Izbore prati 697 stranih izbornih promatrača, od kojih je gotovo polovica iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe, i više od 500 tisuća domaćih, izjavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Vladimir Čurov.

Prijašnji sazivi parlamenta imali su četverogodišnji mandat, ali su ga zastupnici posljednjeg saziva produžili na pet godina “u interesu stabilnosti”.

Izvor: Al Jazeera i agencije