UN-ov šef za klimu: Imamo još dvije godine za spas planete

Vlade, poslovni svijet i razvojne banke imaju još dvije godine da nešto poduzmu kako bi se izbjegle mnogo gore klimatske promjene, upozorilo je posebno tijelo Ujedinjenih naroda zaduženo za klimu.

Naučnici tvrde da je do 2030. godine neophodno prepoloviti emisije štetnih stakleničkih plinova kako bi se spriječio rast temperature za više od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period. Neuspjeh bi uzrokovao ekstremne vremenske uvjete i vrućinu.

Uprkos tome, emisije ugljikovog dioksida prošle godine su narasle na rekordan nivo, a trenutna obećanja država o borbi protiv klimatskih promjena bi, ako se ispune, do 2030. tek neznatno smanjile globalne emisije.

Simon Stiell, izvršni sekretar UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC), upozorio je da su iduće dvije godine „ključne za spas planete”.

„I dalje imamo priliku smanjiti emisije stakleničkih plinova novom generacijom nacionalnih klimatskih planova. No, potrebni su nam snažniji planovi – sada!”

Tranzicija s fosilnih goriva

Govoreći na konferenciji savjetodavnog tijela Chatham House u Londonu, Stiell je rekao da su države iz grupe G20 zajedno odgovorne za više od 80 posto globalnih emisija i da zbog toga moraju hitno djelovati.

Glavni cilj ovogodišnjih pregovora o borbi protiv klimatskih promjena UN-a je postizanje dogovora o financiranju zemalja u razvoju, koje imaju teškoća u tranziciji s fosilnih goriva.

Stiell je kazao kako se novac može osigurati kroz oprost dugova, jeftinije zaduživanje za siromašnije države, nove izvore međunarodnog financiranja poput poreza na emisije transporta te reformu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

„Svakog dana ministri financija, direktori, investitori, klimatski i razvojni bankari usmjeravaju milijarde dolara. Vrijeme je da preusmjere te dolare”, naglasio je.

U superizbornoj godini u kojoj birači glasaju od Indije, Južne Afrike, Evrope do Sjedinjenih Američkih Država, Stiell je rekao da klimatske mjere prečesto “izmiču iz programa vlada”.

Političari poput republikanskog kandidata Donalda Trumpa ili krajnje desnih stranaka na predstojećim evropskim izborima odbijaju klimatske politike kako bi se dodvorili biračima.