NASA lansirala prvi globalni satelit za istraživanje voda

SpaceX raketa lansirana je iz Kalifornije u petak nešto prije 13:00 sati s američko-francuskim satelitom za provođenje prvog globalnog istraživanja površinskih voda Zemlje, što će baciti novo svjetlo na razvoj i posljedice klimatskih promjena.

Raketa Falcon 9, u vlasništvu kompanije za komercijalno lansiranje milijardera Elona Muska, prema ugovoru s NASA-om, poletjela je iz baze američkih svemirskih snaga Vandenberg, 275 kilometara sjeverozapadno od Los Angelesa.

Odbrojavanje je bilo odgođeno za 24 sata, nakon što su inspektori otkrili vlagu u dva od devet glavnih motora rakete, no problem je riješen daljnjom analizom, saopćila je NASA, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Teret rakete – satelit za topografiju površinskih voda i okeana ili SWOT, uključuje naprednu mikrovalnu radarsku tehnologiju za prikupljanje podataka mjerenja visoke rezolucije okeana, jezera, rezervoara i rijeka 90 posto zemaljske kugle.

Okeani apsorbiraju 90 posto viška toplote

Podaci, prikupljeni radarskim snimcima planete najmanje dva puta svakih 21 dan koristit će se za poboljšanje modela cirkulacije okeana, bolje vremenske i klimatske prognoze i pomoć u upravljanju oskudnim zalihama slatke vode u regijama pogođenim sušom, kažu istraživači.

Komponente satelita veličine terenca izradili su NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (JPL) u blizini Los Angelesa i francuska svemirska agencija CNES.

Jedan od glavnih smjerova misije je istražiti kako okeani apsorbiraju atmosfersku toplotu i ugljien-dioksid u procesu koji prirodno regulira globalne temperature i pomaže u smanjenju klimatskih promjena.

Procjenjuje se da okeani apsorbiraju više od 90 posto viška toplote zarobljene u Zemljinoj atmosferi od emisija stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek.

Pomoć u predviđanju obima poplava

Skeniranjem mora iz orbite SWOT će moći precizno izmjeriti fine razlike u visinama mora oko manjih struja i vrtloga, gdje se vjeruje da dolazi do velikog povlačenja topline i ugljika u okeane, tvrde naučnici.

Precizniji podaci duž zona plime i oseke pomogli bi u predviđanju koliko daleko poplave uzrokovane olujnim valovima mogu prodrijeti u unutrašnjost te obim prodora slane vode u estuarije, močvare i vodonosnike.

Slatkovodne mase još su jedan ključni fokus SWOT-a, opremljenog za posmatranje cijele dužine gotovo svih rijeka širih od 100 metara, kao i više od milion jezera i rezervoara većih od nekoliko blokova New Yorka.

Ako sve bude po planu, satelit SWOT počet će proizvoditi istraživačke podatke za nekoliko mjeseci.