Naučnici razvijaju vakcinu protiv COVID-19 u obliku flastera

S početkom Nove godine 26 dobrovoljaca iz Švicarske primit će visoku i nisku dozu eksperimentalne vakcine protiv COVID-a koja bi u upotrebu mogla ući tek 2025. godine.

Loša je vijest da bi 'flaster-vakcina' mogla biti dostupna najranije 2025. godine, što je uobičajeni vremenski okvir za razvoj vakcine (EPA - Ilustracija)

Tvrtka Emergex sa sjedištem u Velikoj Britaniji uskoro će početi klinička ispitivanja druge generacije cjepiva protiv koronavirusa koja bi se primjenjivala u obliku flastera, a za uništenje zaraženih stanica koristila bi T-stanice te bi istodobno omogućila dugotrajniji imunitet od onoga koji se stvara nakon ubrizgavanja postojećih cjepiva, prenosi The Guardian.

Emergex je osnovan u Abingdonu prije pet godina i bavi se razvojem T-staničnih cjepiva, po zamisli prof. Thomasa Rademachera, izvršnog direktora tvrtke i profesora emeritusa molekularne medicine na Medicinskom fakultetu londonskoga University Collegea.

Takva cjepiva ‘daju uputstvo’ T-stanicama da uklone inficirane stanice iz tijela ubrzo nakon infekcije, čime se sprečava repliciranje virusa i razvoj bolesti.

I dok antitijela koja nastaju nakon cijepljenja postojećim cjepivima protiv covida prianjaju za virus i tako ga onemogućuju u nastojanju da zarazi stanice, T-stanice pronalaze i uništavaju zaražene stanice. Treba istaknuti da i cjepiva poput Pfizer/BioNTecha i AstraZenece također proizvode T-stanični odgovor, ali u manjoj mjeri.

‘Zeleno svjetlo’ iz Švicarske

Emergex je od švicarskog regulatora za lijekove dobio “zeleno svjetlo” za provedbu početnih ispitivanja na ljudima u Lausanni.

S početkom Nove godine 26 dobrovoljaca primit će visoku i nisku dozu njegova eksperimentalnog cjepiva protiv covida-19, a preliminarni rezultati studije očekuju se u lipnju. Cjepivo bi moglo biti dovršeno 2025. godine.

Robin Cohen, komercijalni direktor tvrtke je kazao kako postojeća cjepiva protiv covida-19 uglavnom izazivaju odgovor antitijela koji s vremenom slabi, što znači da ljudima trebaju dopunske, ‘booster’ doze da bi se zaštita od virusa i održala.

Emergexovo cjepivo djeluje drugačije, jer brzo uništava inficirane stanice, što znači da bi moglo zajamčiti dugotrajniji imunitet, koji bi vjerojatno trajao desetljećima te bi se na bolji način uspio boriti s mutacijama virusa, pojasnio je Cohen.

Znanstvenici se slažu da bi ovo otkriće moglo utrti put novoj generaciji cjepiva usmjerenih na odgovor T-stanica, što bi moglo rezultirati i dugotrajnijim imunitetom.

Čuvanje na sobnoj temperaturi

Studija objavljena prošli tjedan u časopisu Nature pokazala je da neki ljudi dožive takozvanu “abortivnu infekciju”, što znači da virus uspije ući u organizam, no vrlo ga brzo počiste T-stanice imunosnog sustava u najranijoj fazi zaraze. To u konačnici rezultira negativnim rezultatom na PCR testu ili brzom testu na covid-19.

Zamisao o T-staničnim cjepivima nije nova. Primjerice, Sarah Gilbert, profesorica na Sveučilištu u Oxfordu koja je razvila AZ/Oxford cjepivo, radi na njima više od desetljeća u sklopu istraživanja cjepiva protiv gripe.

Cjepivo bi se na kraju primjenjivalo u obliku minijaturnog flastera načičkanog mikroiglicama koje bi oslobodile cjepivo u roku od nekoliko sekunda. Na sobnoj temperaturi moglo bi se čuvati do tri mjeseca, za razliku od ostalih cjepiva koje je potrebno držati u zamrzivaču ili hladnjaku.

Loša je vijest da bi Emergexovo cjepivo moglo biti dostupno najranije 2025. godine, što je uobičajeni vremenski okvir za razvoj cjepiva.

Prošle su godine cjepiva protiv covida razvijena u rekordnom roku od nekoliko mjeseci jer je čitav regulatorni proces ubrzan zbog hitnosti i ozbiljnosti situacije.

Izvor: Agencije