Agresija na Gazu zadala snažan udarac blagostanju Izraela

Britanski magazin The Economist navodi da je zemlja blagostanja zadobila snažan udarac nastavkom agresije na Pojas Gaze, nakon što je ekonomija pala, cijene porasle, broj nezaposlenih povećan, a troškovi započetog rata u Pojasu Gaze porasli.

Nakon prva tri mjeseca rata, izraelska ekonomija je doživjela pad od 20,7 posto na godišnjem nivou. Izvoz je opao za više od 18 posto, a uvoz za više od 42 posto.

U istom periodu broj nezaposlenih je iznosio 750 hiljada, što je jedna šestina radne snage. Građevinski i poljoprivredni sektor izgubili su više od polovine radnika, a snažan udarac zadobio je i sektor visoke tehnologije.

Propadanje turizma

Broj turista tokom sezone godišnjih odmora samo u okupiranom Jerusalemu opao je za više od 77 posto. Prema podacima izraelskog Centralnog zavoda za statistiku, ulazni turizam tokom posljednjeg kvartala u 2023. godini je najslabiji od Intifade al-Aksa s početka ovog milenijuma, s izuzetkom perioda COVID-19.

Ovakva statistika pripisuje se posljedicama Potopa al-Aksa koji je pokrenuo palestinski otpor 7. oktobra 2023.

Od početka izraelske agresije na Gazu, bilježeni su gubici izraelskog turističkog sektora, jer je većina međunarodnih turističkih kompanija otkazala putovanja u Izrael. Sada oko 80 posto letova za Izrael ide preko izraelske aviokompanije El Al, jer je većina letova drugih međunarodnih kompanija zaustavljena.

Podaci izraelskog Centralnog zavoda za statistiku pokazuju da je broj turista koji su došli u Izrael tokom posljednjeg kvartala prošle godine 180 hiljada, uključujući i Izraelce van Izraela, što predstavlja snažan pad u odnosu na 2022. godinu, kada je broj turista u posljednjem kvartalu dostigao 930 hiljada.

Ukupan broj turista – prema podacima izraelskog Centralnog zavoda za statistiku – tokom cijele prošle godine dostigao je tri miliona, u poređenju sa 4,5 miliona 2019. godine. Izrael je očekivao da će u 2023. godini primiti 5,5 miliona turista.

Dodatni troškovi

U posljednjem kvartalu prošle godine, dodatni vojni rashodi okupatorske vojske iznosili su osam milijardi dolara, što je dva posto bruto domaćeg proizvoda, uključujući rashode za raseljene i podršku ranjenim borcima i porodicama poginulih.

Dodatni rashodi i pad resursa naveli su vladu da prije nekoliko dana pozajmi 8 milijardi dolara najvećom prodajom obveznica u historiji Izraela, prema navodima Bloomberga.

Izrael je izdao obveznice u trenutku kada želi da nastavi rat u Pojasu Gaze. Uday Patnaik, šef Odjela za fiksne prihode na tržištima u razvoju u Legal & General Investment Managementu, rekao je da Izrael ima značajne potrebe za finansiranjem ove godine zbog rata. „Ne bi me iznenadilo da moradnu izdavati još“, rekao je.

Prema Bloombergu, kreditna zamjena (trošak zaštite od nepodmirenja duga) ostaje visoka, pored drugih područja izraelske ekonomije gdje postoji zabrinutost zbog rata.

Moody's je u februaru snizio kreditni rejting Izraela za jedan nivo na “A2”, što je prvo sniženje ikada kreditnog rejtinga Izraela.

Krajem prošlog mjeseca, britanski list The Financial Times citirao je generalnog računovođu izraelskog ministarstva finansija Jalija Rotenberga, koji je rekao da Izrael ove godine planira pozajmiti 60 milijardi dolara, zamrznuti zapošljavanje u vladi i povećati poreze, nakon što se njegova vojna potrošnja skoro udvostručena zbog rata u Pojasu Gaze.

Očekuje se da će Izrael morati izdati više obveznica, a prema navodima The Financial Timesa, vlada planira prikupiti oko 70 milijardi dolara, što će povećati udio javnog duga na 70 posto bruto domaćeg proizvoda.

Situacija se pogoršava

Pored zaustavljanja zapošljavanja u vladi i povećanja poreza, prošle sedmice se Knesset složio da podigne poresku stopu za banke na 26 posto kako bi prikupio oko 700 miliona dolara u naredne dvije godine.

Usred ovih posljedica, izraelski premijer Benjamin Netanyahu traži odobrenje od Knesseta za izmijenjeni budžet, koji uključuje dodatnu vojnu potrošnju od oko 15 milijardi dolara, čime se vrijednost budžeta podiže na više od 160 milijardi dolara, što je povećanje za više od 13 posto od prvobitnog budžeta koji je bio definiran prije rata.

Zbog svega navedenog The Economist je napisao: „Ako Izraelom nastavi da upravlja Netanyahu, situacija će se pogoršati. Čak i ako on odstupi, postojat će težak izbor između povećane potrošnje u vojne svrhe i zemlje blagostanja kakva je bila prije. Direktor Tel Avivske berze upozorio je na to da bi se Izrael mogao pretvoriti u siromašnu zemlju u roku od 10 godina ako se troškovi rata ne obustave.“