Napadi na Crvenom moru: Da li svijet doživljava novu inflacionu krizu?

Tekuća kriza na Crvenom moru podstakla je globalne strahove da će inflacija vjerovatno ponovo porasti ako kriza potraje dugo.

Većina brodova bila je prisiljena krenuti putem Rta dobre nade, koji se nalazi južno od Južnoafričke Republike, kao alternativnog puta prema tjesnacu Bab al-Mandab i Crvenom moru, zbog straha od napada koje bi mogla pokrenuti jemenska grupa Husi, piše Anadolija.

Meta projektila i dronova su teretni brodovi na Crvenom moru koji su u vlasništvu Izraela, kojima upravljaju izraelske kompanije, ili koji prevoze robu u i iz Izraela, “u znak solidarnosti” koje Husi pokazuju “s Pojasom Gaze”, koji je od 7. oktobra 2023. izložen razarajućem izraelskom ratu uz američku podršku.

Napetosti na Crvenom moru ušle su u fazu značajne eskalacije otkako su Husi 9. januara direktno gađali američki brod, nakon čega su uslijedili američki napadi na položaje Husa.

Troškovi morskog prevoza kroz moreuz Bab al-Mandab, porasli su i za 170 posto zbog napada Husa.

Povratak inflacije

MSC, najveća brodarska kompanija na svijetu, u saopćenju za javnost, upozorila je kupce o dodatnim poskupljenjima za dio kontejnerskog saobraćaja u SAD, počevši od 12. februara. Brodarska kompanija Honor Lane je, u odvojenom saopćenju, rekla da očekuje da će napetost na Crvenom moru potrajati do šest mjeseci, a možda čak i godinu dana.

“Ako to bude slučaj, očekujemo da će se visoke vozarine i nedostatak opreme nastaviti do trećeg kvartala 2024. godine”, saopćila je kompanija.

“Evropa je osjetila najveći utjecaj krize na Crvenom moru… Efekti rasta cijena počinju da utječu na cijene roba”, rekao je Stephen Schwartz, izvršni potpredsjednik Wells Farga, organizacije za globalna potraživanja i trgovinsko finansiranje, prenio je CNBC.

Schwartz je dodao da su kašnjenja kontejnera, smanjeni kapacitet i duže vrijeme tranzita “faktori koji utječu na globalne troškove dostave, a koji počinju utjecati na američke kompanije kako kriza na Crvenom moru nastavlja eskalirati”.

Evropa i Amerika

Procjene Evropskog zavoda za statistiku očekuju da će kriza na Crvenom moru uzrokovati porast inflacije u prvom i drugom kvartalu 2024. godine.

S ciljem obuzdavanja inflacije, Evropska centralna banka je sprovela deset uzastopnih povećanja kamatnih stopa, počevši od jula 2022. godine, ali bi tenzije na Crvenom moru mogle odgoditi očekivano smanjenje.

U Sjedinjenim Američkim Državama, inflacija je ponovo porasla na 3,4 posto u decembru prošle godine, sa 3,1 posto prethodnog mjeseca, što je rast na koji tenzije na Crvenom moru još uvijek nisu mogle utjecati. Strahovi američkih Federalnih rezervi su da će kriza na Crvenom moru imati dodatni utjecaj na inflaciju, počevši od januara, što znači gubitak nade u smanjenje kamatnih stopa prije kraja prve polovine 2024. godine.

Kamatne stope u SAD-u iznose 5,5 posto, što je najviša stopa od 2001. godine, prema podacima američkih Federalnih rezervi.

Šta je sa Bliskim istokom?

Na Bliskom istoku, inflatorna očekivanja ostaju nejasna u mnogim ekonomijama, posebno zato što grupa Husi ne cilja sve brodove koji prolaze plovnim putem. Međutim, ono što je Jordan uradio, može predstavljati model za većinu arapskih zemalja.

Jordanski premijer Bisher Al-Khasawneh, 15. januara je naložio ministarstvima i nadležnim vlastima u Kraljevini da preduzmu mjere i procedure za rješavanje potencijalnih inflatornih efekata na lokalnom tržištu zbog razvoja situacije na Crvenom moru.

Al-Khasawneh je rekao: “Naložili smo da se obezbijede dovoljne zalihe svih osnovnih namirnica i da se zamrznu njihove cijene do kraja mjeseca Ramazana (između marta i aprila), bez obzira na troškove koje će te mjere proizvesti.

Zatražio je pooštravanje nadzornih alata na tržištima “kako bi se osigurale strateške zalihe pšenice, ječma i svih ostalih osnovnih namirnica”.